Arhiva › 2021. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Orehovica · 2. travnja 2021. · KLASA 021-05/21-01/02 · URBROJ 2109/22-02-21-12

Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1362

Članak 170.

Članak 170.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 171.
(1) Vodoopskrbni sustav Općine Orehovica je izveden i opskrbljuje se iz vodocrpilišta Nedelišće, a čini ga mreža opskrbe vodom izgrađena za sva naselja.
(2) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja predviđenim za daljnji razvoj.

Članak 172.

Članak 172.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba predvidjeti hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 173.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 174.

Članak 174.
(1) Sustav javne odvodnje - Aglomeracija Podbrest planiran je za cijelo područje Općine Orehovica, dio područja Općine Mala Subotica – naselje Sveti Križ i dio područja Grada Preloga – naselja Otok i Prelog. 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1363
(2) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten u južno od naselja Podbrest, planski je dimenzioniran na 12.000 ES, a ispust je predviđen u odvodni kanal HE „Čakovec“.
(3) Nakon izvedbe se sustav javne odvodnje može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo).

Članak 175.

Članak 175.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) U naselju Orehovica, na predjelu Križopotje, rezervira se prostor unutar zaštitne zelene površine /oznaka ZZ/ za izvedbu lagune za oborinsku odvodnju, a u slučaju tehničke potrebe površinu za smještaj lagune moguće je predvidjeti i unutar neposredno smještene neizgrađene mješovite, pretežito stambene zone /oznaka M1/, pri čemu smještaj lagune ima prioritet u odnosu na druge namjene.
(3) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 177.

Članak 177.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
(3) Za izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuje se obveza priključenja građevina na najbližu izvedenu mrežu javne odvodnje, a ukoliko se radi o većim udaljenostima i malim količinama otpadnih voda, njihovo zbrinjavanje je moguće riješiti odvozom septika, sukladno odgovarajućim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom da: - zbog tehničkih razloga građevnu česticu, odnosno građevinu nije moguće priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda - se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - je to utvrđeno posebnim propisom.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se Stranica 1364 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021. osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 180.

Članak 180.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda je većim dijelom uspostavljen, a sastoji se od: - neuređeno inundacijsko područje rijeke Drave (stari tok Drave) - nasipi uz odvodni kanal HE „Čakovec“ - regulacijske i zaštitne vodne građevine na odteretnim i lateralnim kanalima - kanalska mreža za melioracijsku odvodnju.
(2) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda ostalih otvorenih vodotoka je dijelom uspostavljen izvedbom zaštitnih građevina i uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje.
(3) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati, a prioritetno se predviđaju: - izvedba kanala oborinske odvodnje u naselju Orehovica - izvedba sustava oborinske odvodnje s lagunom u Orehovici na predjelu Križopotje.
(4) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 181.

Članak 181.
(1) Unutar inundacijskih područja se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(2) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 182.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 183.

Članak 183.
(1) Na području Općine ne postoje komercijalni ribnjaci.
(2) Uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa na postojećim vodenim površinama rekreacijskog ribnjaka na lokaciji „Mičigen“ u Podbrestu.
(3) Iskopi u svrhu osnivanja novih ribnjaka nisu dozvoljeni.
(4) Područja presušenih, erodiranih ili zamuljenih starih dravskih rukavaca, kao i površine devastirane iskopom šljunka, moguće je sanirati na način da se uredi rekreacijski ribnjak.
(5) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH, PRIRoDNIH I KULTURNo - PoVIJESNIH VRIJEDNoSTI

Članak 184.

Članak 184.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH VRIJEDNoSTI
Članak 185.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost prirodnih površina unutar građevinskih područja naselja.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(4) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela, vodeći računa da njihova postava ne smeta prometu.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja pejsažno oblikovanih površina u naseljima označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila /oznaka Z/: - zabranjeno je ukidanje i prenamjena javnog zelenila 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1365 - u glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje sadrže ili tangiraju javne zelene površine i površine na kojima se nalaze poklonci i raspela potrebno je u projektu prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim javnim zelenim površinama i sakralnim akcentima, a prometno rješenje treba biti takvo da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na sakralne objekte - infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice i telefonske centrale i slično.
(2) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRoDNIH VRIJEDNoSTI

Članak 187.

Članak 187.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 188.
(1) Unutar Općine se nalazi područje zaštićene prirode: - Regionalni park „Mura – Drava“, unutar Općine u površini od cca 380,0 ha.
Članak 189.
(1) U Regionalnom parku „Mura – Drava“ dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(2) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i provedba Plana upravljanja i Prostornog plana područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja.
(3) Do donošenja dokumenata iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite: - zabrana i aktivno sprečavanje bespravne gradnje - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje i revitalizacija rukavaca, močvarnih i barskih područja uz preostali prirodni riječni tok Drave, a posebno starog rukavca „Jezerčica“ - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - gospodarenje šumama provoditi prema načelima certifikacije šuma, te ih zaštititi od prenamjene i krčenja.

Članak 190.

Članak 190.
(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19), unutar područja Općine nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područje očuvanja značajno za ptice (POP): - HR 1000013 „Dravske akumulacije“, unutar Općine u površini od cca 380,0 ha - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR 2001307 „Dravske akumulacije“, unutar Općine u površini od cca 380,0 ha.
(2) Zaštita područja ekološke mreže treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže. 6.2.2. Ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi

Članak 191.

Članak 191.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13, 73/16).
(2) Na području Općine su prepoznate sljedeće vrste: VRSTA – VRSTA – KATEGORIJA ZNANSTVENI HRVATSKI UGROŽENOSTI NAZIV NAZIV MAMMALIA - SISAVCI Barbastella širokouhi DD / SZ barbastellus* mračnjak (Schreber, 1774) Castor fiber (Linnaeus, dabar NT (RE) / SZ 1758) Cricetus cricetus hrčak NT / SZ (Linnaeus, 1758) Glis glis (Linnaeus, sivi puh LC 1766) Lepus europaeus europski zec NT (Pallas, 1778) Lutra lutra (Linnaeus, vidra DD / SZ 1758) Stranica 1366 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021. Micromys minutus patuljasti miš NT (Pallas, 1771) Muscardinus puh orašar NT / SZ avellanarius (Linnaeus, 1758) Myotis bechsteinii* velikouhi VU / SZ (Kuhl, 1817) šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš NT / SZ (Borkhausen, 1797) Neomys anomalus močvarna NT (Cabrera, 1907) rovka Neomys fodiens vodena rovka NT (Pennant, 1771) Plecotus austriacus sivi dugoušan EN / SZ (Fischer, 1829) AVES - PTICE Actitis hypoleucos gnijezdeća mala prutka (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Anas strepera patka gnijezdeća (Linnaeus, 1758) kreketaljka populacija (EN) Casmerodius albus gnijezdeća velika bijela (Linnaeus, 1758) populacija (EN) čaplja (Egretta albus)

Članak 191.

Ciconia ciconia gnijezdeća bijela roda (Linnaeus, 1758) populacija (LC) Ciconia nigra gnijezdeća crna roda (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Columba oenas gnijezdeća golub dupljaš (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Haliaeetus albicila gnijezdeća štekavac (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Phalacrocorax pygmeus gnijezdeća mali vranac (Pallas, 1773) populacija (CR) Riparia riparia gnijezdeća bregunica (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Sterna albifrons gnijezdeća mala čigra (Pallas, 1764) populacija (EN) PISCES – RIBE ACTINOPTERYGII - ZRAKOPERKE Acipenser ruthenus VU / L kečiga (Linnaeus, 1758) Alburnus sarmaticus (= Chalcalburnus velika pliska VU chalcoides) Alosa immaculata crnomorska (Eichwald, 1838) DD / SZ haringa (= Alosa pontica) Aspius aspius bolen VU / L (Linnaeus, 1758) Ballerus sapa (Pallas, crnooka 1814) NT deverika (= Abramis sapa) Carassius sarassius karas VU (Linnaeus, 1758) Cyprinus carpio šaran EN / L (Linnaeus, 1758) Eudontomyzon mariae ukrajinska NT (Berg, 1931) paklara Eudontomyzon vladykovi (Regan, dunavska 1911) NT paklara (= Eudontomyzon danfordi) Gobio gobio, (Linnaeus, 1758) krkuša LC (= Gobio obtusirostris) Gymnocephalus baloni Balonijev (Holčik et Hensel, VU / SZ / E balavac 1974) Gymnocephalus prugasti schraetzer (Linnaeus, CR /SZ /E balavac 1758) Hucho hucho mladica EN (Linnaeus, 1758) Lampetra planeri potočna NT (Bloch, 1784) paklara Leucaspius delineatus belica VU (Heckel, 1843) Leuciscus idus jez VU / L (Linnaeus, 1758) Lota lota (Linnaeus, manjić VU 1758)

Članak 191.

Misgurnus fossilis piškur VU / L (Linnaeus, 1758) Proterorhinus mramorski semilunaris (Heckel, NT glavoč 1837) Romanogobio kesslerii Keserova (Dybowski, 1862) NT krkuša (= Gobio kesslerii) Romanogobio vladykovi (Fang, 1943) bjeloperajna (= Romanogobio DD /SZ krkuša albipinnatus (Lukasch, 1933)) Romanogobio uranoscopus (Agassiz, tankorepa NT 1828) krkuša (= Gobio uranoscopus) Rutilus virgo (Heckel, 1852) plotica NT / E (= Rutilus pigus (Lacepède, 1803)) Salmo trutta (Linnaeus, potočna VU 1758) pastrva Telestes souffia (= Leuciscus souffia) blistavec VU /SZ (Riso, 1827) Thymallus thymallus lipljen VU (Linnaeus, 1758) Umbra krameri crnka VU (Walbaum 1792) Vimba vimba nosara VU (Linnaeus, 1758) Zingel streber (Siebold, mali vretenac VU / SZ / E 1863) Zingel zingel veliki vretenac VU / SZ (Linnaeus, 1758) 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1367 REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska NT /SZ (Linnaeus, 1758) kornjača Vipera berus riđovka NT (Linnaeus,1758) AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač NT / SZ (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač LC / SZ (Linnaeus,1758) Pelobates fuscus češnjača DD / SZ (Laurenti,1768) Triturus dobrogicus veliki dunavski NT / SZ (Kiritzescu, 1903) vodenjak INSECTA – KUKCI LEPIDOPTERA - LEPTIRI Apatura ilia (Denis & mala NT Schiffermüller, 1775) preljevalica Apatura iris (Linnaeus, velika NT 1758) preljevalica Colias myrmidone narančasti CR / SZ (Esper, 1780) poštar Euphrydryas aurinia močvarna riđa NT / SZ (S. A. von Rottemburg, 1775)

Članak 191.

Euphrydryas maturna mala NT / SZ (Linnaeus, 1758) svibanjska riđa močvarni NT Heteropterus morpheus sedefast (Pallas, 1771) debeloglavac Leptidea morsei major Grundov VU / SZ (Fenton, 1881) šumski bijelac Limenitis populi NT topoljnjak (Linnaeus, 1758) Lopinga achine šumski okaš NT / SZ (Scopoli, 1763 Lycaena dispar kiseličin NT / SZ (Haworth, 1802) vatreni plavac Lycaena hippothoe ljubičastorubi NT (Linnaeus, 1761) vatreni plavac Lycaena thersamon mali kiseličin DD (Esper, 1784) vatreni plavac Melitaea aurelia DD Niklerova riđa (Nickerl, 1850) Melitaeaa britomartis Asmanova riđa DD (Assmann, 1847) Nymphalis bijela riđa CR vaualbum (Denis & Schiffermüller, 1775) Nymphalis žutonoga riđa EN xanthomelas (Esper, 1781) Papilio machaon obični lastin NT / SZ (Linnaeus, 1758) rep Parnassius mnemosyne crni apolon NT / SZ (Linnaeus, 1758) Phengaris nausithous zagasiti livadni CR (Bergsträsser, 1779) plavac Phengaris teleius veliki livadni (Bergsträsser, 1779) CR / SZ plavac (= Maculinea telejus) Pieris brassicae kupusov DD (Linnaeus, 1758) bijelac Zerynthia uskršnji leptir polyxena (Denis & NT / SZ Schiffermüller, 1775) ODONATA - VRETENCA Aeshna grandis veliki kralj EN (Linnaeus, 1758) Anax parthenope mali car NT (Selys, 1839) Lestes sponsa sjeverna NT (Hansemann, 1823) zelendjevica Sympetrum vulgatum mali strijelac NT (Selys, 1839) * - povremeno područje rasprostranjenosti, ** - vjerojatno područje rasprostranjenost za selidbe CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LT – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za RH SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16)

Članak 191.

L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br 82/05 i 139/06)
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka Stranica 1368 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021.

Članak 191.

- u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.
Članak 192.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki A.4.1. šaševi (Razred Phragmito – magnocaricetea Klika in Klika et Novák 1941) Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.- Bl. C.2.3.2. 1926, syn. Arrhenatherion elatioris Luquet 1926) e Vrbici na sprudovima (Razred Salicetea purpureae M. Moor 1958, red Salicetalia D.1.1./E.1.1. purpureae M. Moor 1958) / Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo 1951) Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, D.1.2.1. izuzetno primorskih krajeva (Red Prunentalia spinosae Tx. 1952) Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae E.1.1./E.1.2. Soo 1951) / Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br. – Bl. ex Tchou 1949) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 192.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNo – PoVIJESNIH VRIJEDNoSTI
Članak 193.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni Konzervatorski odjel).
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 194.

Članak 194.
(1) Na području Općine su evidentirana dva arheološka lokaliteta, koja do sada nisu pobliže ubicirana, odnosno ne zna se točno njihova lokacija: - Vularija – lokalitet Ferenčak – zapadno od naselja, datira se u 1-2 st., a na kojem je pronađena metalna kaserola - 2. Podbrest – srušena župna crkva sv. Stjepana u Brestu, koja se najvjerojatnije nalazila južno od današnjeg naselja Podbrest.
(2) Točnu lokaciju i područje rasprostiranja arheoloških lokaliteta odredit će buduća istraživanja.
(3) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(4) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(5) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih zemljanih radova izvan područja arheoloških nalazišta naiđe na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.

Članak 195.

Članak 195.
(1) Na području Općine nema kulturnih dobar upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 196.
(1) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini.
(2) Evidentiraju se građevne i druge strukture i objekti s kulturnim potencijalom: 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1369 SAKRALNE GRAĐEVINE I DRUGA SAKRALNA PLASTIKA OREHOVICA - kapelica Presvetog Trojstva, spominje se 1864. godine - poklonac Svetog Križa, obnovljen 1981. godine - poklonac sa skulpturom Pieta iz 1931, smješten na raskrižju i djelomično unutar dvorišne ograde - raspelo na groblju iz 1897. g, obnovljeno - drveno raspelo uz kompleks nove župne crkve PODBREST - kapelica sv. Ivana Nepomuka, unutar koje je originalni kip sveca iz 1874. godine - kameno raspelo u središtu naselja, iz 1943. - raspelo na groblju iz 1897. godine, obnovljeno - raspelo na groblju iz 1938. godine, obnovljeno VULARIJA - kapela Srca Isusova, izgrađena 1948. na mjestu kapelice iz druge polovine 19. st.
(3) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(4) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 196.

(5) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.
Članak 197.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na kulturnu baštinu, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Općine.
(2) U slučaju proglašenja pojedinog od evidentiranih kulturnih dobara zaštićenim kulturnim dobrom zahvate na proglašenom kulturnom dobru, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(3) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.

Članak 197.

(4) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena. 7. PoSTUPANJE S oTPADoM
Članak 198.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i Plana gospodarenja otpadom Općine.
(2) Sukladno Planu gospodarenja Općine, na području Općine se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(3) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
(4) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(5) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada s kućnog praga - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem mobilnih reciklažnih dvorišta i postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja.
(6) Jugozapadno od naselja Vularija se, sukladno sektorskom dokumentu „Plan gospodarenja otpadom Općine Orehovica“, za potrebe gospodarenja otpadom u općinskoj nadležnosti utvrđuje izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, Komunalno - servisna zona, unutar koje se predviđa smještaj centralnog općinskog reciklažnog dvorišta /oznaka RD/ i općinskog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad /oznaka RDG/.

Članak 198.

(7) Unutar izdvojene komunalno - servisne zone se dodatno osigurava prostor za smještaj deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/, kao i servisni i prateći sadržaj uz osnovne djelatnosti.
(8) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/.“

Članak 5.

Članak 5.
(1) Iza članka 198. dodaju se novi članci od članka 199. do članka 223. i pripadajući naslovi i podnaslovi koji glase: „Članak 199.
(1) Površine gospodarskih, proizvodnih ili poslovnih zona / oznaka I i K/ određuju se kao prostori unutar kojih je Stranica 1370 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021. moguće utvrditi lokacije za obavljanje komercijalne djelatnosti gospodarenja otpadom koji se može smatrati sekundarnom sirovinom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kao prostori za privremeno skupljanje, skladištenje, obradu i oporabu sekundarne sirovine, u funkciji daljnje upotrebe.
(2) Izuzetno, na području Općine nije moguće smještati građevine za skladištenje, obradu i oporabu otpada koji se smatra sirovinom za proizvodnju energije u komercijalnim energanama na bioplin i/ili biomasu.
(3) Posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima.
(4) Uvjeti namjene za pojedinu navedenu funkcionalnu zonu utvrđeni su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.
(5) Ostali uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.

Članak 200.

Članak 200.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima i slično.

Članak 201.

Članak 201.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja za poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja (farme, tovilišta) smještenog na području Općine (ne za vanjske korisnike), može se u kapacitetima koji odgovaraju kapacitetu pripadajućeg gospodarstva graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici treba je se smjestiti izvan građevinskih područja unutar površine utvrđene za gradnju poljoprivrednih gospodarstava prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ uz uvjet da je se dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPoVoLJNA UTJECAJA NA oKoLIŠ 8.1. Zaštita voda i zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Ostali akti u ovom izdanju (190)