GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Šenkovec · 1. listopada 2020. · KLASA 021-05/20-25 · URBROJ 2109/25-20-5

Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja „pitomača“ u Šenkovcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3329

Članak 30.

(6) koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 32.
(1) visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m. eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3329 širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka. 4.2. VeLiČina i pOVršina GrađeVina

Članak 31.

Članak 31.
(1) veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /v/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /e/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 „Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: maksimaLna maksimaLna Visina (vijenca) Visina (vijenca) kig kis praTeće Građ. pOmOćne Građ. V /m/ V /m/ prat pom nije moguće graditi nije moguće graditi 0,4 2,0 4,80 3,00 0,4 1,2 4,80 3,00 0,4 1,6 4,80 3,00 0,4 1,2 4,80 3,00 0,4 1,6
(2) na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /e/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: stranica 3330 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M maksimaL namjena naČin GraDnje eTažnOsT pODruČja OsnOVne GrađeVine OsnOVne (ZOna) GrađeVine s1 samostojeća /ss/ 5/po+p+2k 5/po+p+2k + +pk ili npe/ npe/ M1 samostojeća /ss/ prizemna 3/ 3/po+p+pk ili po+p+pk ili npe/ samostojeća /ss/ katna 4/ 4/po+p+1k+p po+p+1k+pk ili npe/ npe/ M samostojeća /ss/ prizemna 3/ 3/po+p+pk ili po+p+pk ili npe/ samostojeća /ss/ katna 4/ 4/po+p+1k + po+p+1k+pk ili npe/ npe
(2) etaža (e) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. tipovi etaža su podrum (po), ili suteren (s), prizemlje (p), kat (k) i potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (npe)
(3) maksimalno dozvoljena etažnost građevine (emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa.
(4) u smislu ovog plana punom etažom se smatra podrum (po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(5) suteren (s) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.
(6) prizemlje (p) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 33.

(7) kat (k) je dio građevine koji se nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(8) potkrovlje (pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(9) etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može izvesti kao potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (npe) čija bruto površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije osnovne etaže i uvučena od svih pročelja min 1,5m.
(10) u potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 4.3. smješTaj GrađeVina na GrađeVnOj ČesTici

Članak 34.

Članak 34.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4.a. „način i uvjeti gradnje“ i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. na maksimaLna maksimaLna eTažnOsT eTažnOsT pOmOćne praTeće GrađeVine e e GrađeVine e pom osn prat pk ili nije moguće graditi nije moguće graditi npe/ 3/ po+p+pk/ 1/p k ili 3/ po+p+pk/ 1/p npe/ 3/ po+p+pk/ 1/p pk ili 3/ po+p+pk/ 1/p - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine - pojas izgradnje građevine osnovne namjene određen je od linije regulacije, 25,0 m u dubinu čestice - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice.
(2) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(3) samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 60,0 cm, a dvojna osnovna građevina se locira na međi čestice.
(4) Osnovna građevina, od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira (ili u slučaju dvojne gradnje na koju se locira), ne može biti manja od 4,0 m za prizemne i 6,0 m za katne građevine. iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, ili dogradnji u produžetku postojeće građevine, u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od propisane u ovom stavku.

Članak 34.

(5) pomoćne građevine, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(6) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i upu-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena spropisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.

Članak 35.

Članak 35.
(1) smještaj osnovnih građevina na građevnim česticama np 6 do np11 stambene namjene (oznaka s1) potrebno je locirati 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4.a. „način i uvjeti gradnje“ unutar označene površine za razvoj građevine.
(2) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama p12 do p16 i np1 do np5 mješovite namjene (oznaka M1) potrebno je smjestiti uz utvrđeni građevinski pravac i sjevernu među građevne čestice na udaljenosti 60cm, čija se dužina (dubina) proteže u smjeru istokzapad, odnosno uz istočnu među građevne čestice.
(3) udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način ne može biti manja od 5,0m. iznimno kod prizemnih građevina na građevnim česticama užim od 16,0 m i katnih građevina na građevnim česticama užim od 18,0 m, udaljenost građevina ne može biti manja od 4,0 m, 4.4. OBLikOVanje GrađeVina

Članak 36.

Članak 36.
(1) arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac.
(3) krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(4) na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 37.

Članak 37.
(1) sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks, ukoliko sadrže više od tri jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih sadržaja u građevini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju unutar građevine imati: - najmanje jedno spremište za skupljanje otpada minimalne površine 6,0 m2, na svakih 10 stanova - individualna priručna spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom stanu.
(3) sve građevine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na osiguranje mogućnosti eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3331 prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 39.

Članak 39.
(1) vanjske jedinice klima uređaja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevine orijentirane na uk, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 4.5. uređenje GrađeVniH ČesTica 4.5.1. OsnOVni uVjeTi uređenja GrađeVniH ČesTica

Članak 40.

Članak 40.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 41.
(1) sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) iznimno od stavka 2. ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), stranica 3332 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 41.

4.5.2. uVjeTi GraDnje i uređenja manipuLaTiVniH pOVršina i pOVršina parkiraLišTa
Članak 42.
(1) na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „promet u mirovanju“.
(5) parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. “Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.“ 4.5.3. GraDnja OGraDe

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) u odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(4) kod višestambenih zgrada se ograđivanje čestica ne preporuča. 4.5.4. OBaVeZa uređenja ZeLeniH pOVršina na GrađeVnim ČesTicama

Članak 44.

Članak 44.
(1) svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjena utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine. eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020.
(2) u zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površina manje od 5,0 m2. 5.0. uVjeTi uređenja ODnOsnO GraDnje, rekOnsTrukcije i Opremanja prOmeTne, TeLekOmunikacijske i kOmunaLne mreže s pripaDajućim OBjekTima i pOVršinama

Članak 45.

Članak 45.
(1) urbanističkim planom uređenja osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka i biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima plana br. 2.a - 2.d prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1: 1000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga upu-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) urbanističkim planom uređenja prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c., 2d. u karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovim urbanističkim planom uređenja.
(2) točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim urbanističkim planom uređenja.
(3) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.

Članak 47.

Članak 47.
(1) sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža. 1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M
(2) prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukcije i Opremanja cesTOVne i uLiČne mreže

Članak 48.

Članak 48.
(1) na području obuhvata upu-a određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj „2a. „ prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – plan prometa, u mjerilu 1: 1000.
(2) urbanističkim planom uređenja je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
(3) sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(4) spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.

Članak 49.

Članak 49.
(1) urbanističkim planom uređenja se za sve građane sukladno pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje nesmetanog pristupa građevinama, javnim površinama i sredstvima prijevoza.
(2) sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) u provedbi upu-a primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(4) u raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. cesTOVna i uLiČna mreža

Članak 50.

Članak 50.
(1) urbanističkim planom uređenja se utvrđuju građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - postojeći dio državne ceste D-209 Čakovec – Mursko središće - glavne mjesne ulice – sabirnice, - ostale ulice.
(3) ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. promet motornih vozila eĐiMuRske županije” Broj 15 - stranica 3333 na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila i teretnih vozila.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata upu-a nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja Šenkovec.
(2) ulica oznake uk1 predviđena je kao prometna sabirnica u kategoriji glavnih mjesnih ulica.
(3) ulica oznake uk2 predviđena je kao prometnice za pristup građevnim česticama u kategoriji ostalih ulica.
Članak 52.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica unutar obuhvata upu-a su: ulični koridori uk i uk 1 2 - širina koridora – 15m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačko biciklističke staze obostrano 2 x 2,0 m - zaštitno zelenilo obostrano 2 x 2,5 m - računalna brzina 30 – 40 km/h - sa prometnice postoje prilazi zgradama - na kraju ulica izvesti okretište.

Članak 53.

Članak 53.
(1) spoj planirane ceste uk1 na ulicu Maršala tita – Državnu cestu D-209 Čakovec- Mursko središće potrebno je projektirati prema pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi. na mjestu priključenja uličnog koridora uk1 na državnu cestu D-209 potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: - raskrižje treba riješiti na istoj toščci s D-209, gdje je predviđen i spoj županijske prometnice Šenkovecslakovec, - raskrižje treba riješiti izvedbom traka za skretanje.
(2) spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 54.

Članak 54.
(1) svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu.
(2) neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m).
(3) pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
(4) na završetku „slijepe“ ulice potrebno je izgraditi okretište. 5.1.2. prOmeT u mirOVanju
Članak 55.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta min. dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema stranica 3334 - Broj 15 “sLužBeni GLasnik M veličini korisnog prostora ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Broj parkirališnih namjena građevine: na: ili garažnih mjesta jednoobiteljski i 1,5 mjesto 1 stambena višeobiteljski stambeni jedinica objekti 1,5 mjesto 1 stambena višestambene građevine jedinica poslovni prostori uz 5 mjesta/ 100 m2 korisnog stanovanje prostora 5 mjesta 100 m2 korisnog uredi i sl. prostora trgovine, uslužni sadržaji 7 mjesta 100 m2 korisnog i ugostiteljstvo prostora kulturni, vjerski i 0,15 1 posjetitelj društveni sadržaji
(2) pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. 5.1.3. BicikLisTiČke sTaZe

Članak 56.

Članak 56.
(1) unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini.
(2) najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m. 5.1.4. pješaČke pOVršine
Članak 57.
(1) pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe, pješačke putove i šetnice.
(2) uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se uz kolnike u minimalnoj širini od 1m.
(3) Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema planom definiranim profilima. 5.2. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukcije i Opremanja TeLekOmunikacijske mreže

Članak 58.

Članak 58.
(1) Ovim urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže).
(2) postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) pri projektiranju i izvođenju tk kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske eĐiMuRske županije” 1. listopada 2020. kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu plana.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) urbanističkim planom uređenja predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(7) nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(8) sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.

Članak 58.

(9) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s pvC, peHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(10) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(11) u izgrađenom dijelu upu-a infrastrukturne građevine /veće i manje građevine za tk opremu/ mogu se postavljati samo na zasebnoj građevnoj čestici ili na čestici na kojoj se nalazi građevina javne namjene.
(12) u neizgrađenom dijelu upu-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj tk opreme, - gradnju manje građevine (tk stanice) za lociranje tk opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(13) telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (nnRH br. 114/10 i br. 29/13), pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (nnRH br. 42/09, 39/11) i pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (nnRH br. 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Stranica 3335

Članak 58.

1. listopada 2020. “sLužBeni GLasnik M 5.2.1. TeLeFOnski prikLjuČci
Članak 59.
(1) na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na tk mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika tk kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 5.2.2. pOkreTne TeLekOmunikacijske – BaZne raDijske sTanice

Članak 60.

Članak 60.
(1) na prostoru obuhvata upu-a novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajućim antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija.
(2) unutar upu-a radi ograničenja u visini gradnje, nije moguće locirati bazne postaje tk mobilnih sustava. 5.3. uVjeTi GraDnje, kOmunaLne i OsTaLe inFrasTrukTurne mreže

Članak 61.

Članak 61.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone stanovanja obuhvata upu-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 5.3.1. mreže eLekTrOOpskrBe i jaVne rasVjeTe

Ostali akti u ovom izdanju (71)