Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Nedelišće · 28. veljače 2020. · KLASA 350-02/18-01/01 · URBROJ 2109/12-02-20-138

Odluka o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 295

Članak 193.

62 i 64 iz prve polovine 20. st., zabatom okrenute ulici, zajedno LZ s kapelicom sv. Nikole čine ambijentalnu cjelinu središta naselja, Macinec - zgrada u Ulici Miroslava Krleže 4 izgrađena u prvoj polovini 20. st – ograničena zaštita - u odnosu na volumen prednjeg dijela LZ-OZ zgrade i stilska obilježja uličnog pročelja osnovne (stambene) zgrade, nagib krova i vrstu pokrova - kuće u Ulici dr. Ivana Novaka LZ k.br. 4 i 6 Nedelišće - visoka prizemnica na Trgu Republike k.br. 18., neposredno LZ uz spomenik prirode – staru platanu Pušćine - kuće u Ulici Petra Zrinskog k.br. LZ 1, 3 i 5 Trnovec - stambeno-gospodarski kompleks na k.br. 21 orijentiran na glavnu LZ prometnicu – D 208 Građanske stambene ili stambeno-poslovne građevine Nedelišće - stambena kuća u Čakovečkoj k.br. 73, historicističkih obilježja – ograničena zaštita – u odnosu na volumen prednjeg dijela LZ-OZ zgrade i stilska obilježja uličnog pročelja osnovne (stambene) zgrade, nagib krova i vrstu pokrova Z – kulturno dobro od značaja za Republiku Hrvatsku PZ-R – kulturno dobro od lokalnog značaja za Općinu Nedelišće za koje se predlaže upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske LZ – kulturno dobro od lokalnog značaja za Općinu Nedelišće LZ–OZ – kulturno dobro od lokalnog značaja za Općinu Nedelišće – ograničene zaštite u odnosu na pojedine elemente

Članak 194.

Članak 194.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela u svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.

Članak 195.

Članak 195.
(1) Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Općine: Ruralni stambeno-gospodarski sklopovi- pojedinačni ili kompleksi Črečan - stambena kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama na k.br 104 Macinec - stambene kuće s pripadajućim gospodarskim zgradama u Ulici Matije Gupca na k.br. 1., 7. i 9. izgrađene u prvoj polovini 20. st., Nedelišće - tradicijska stambena kuća smještena do vatrogasnog doma u Čakovečkoj ul. k.br. 4. Pušćine - tradicijska prizemnica k.br. 30, na križanju s ulicom J. Slavenskog Trnovec - tradicijske stambene kuće s pripadajućim gospodarskim zgradama u ulici zapadno od kapele, na k.br 25 i 36 Građanske stambene ili stambeno-poslovne građevine Nedelišće - prizemna uglovnica na raskrižju D20 i D208, s kraja 19. st. - tradicijska uglovnica s krovnom atikom (gostiona), na raskrižju Čakovečke i Trga Republike, prva polovina 20. st., - stambena kuća obitelji Kriković, Čakovečka k.br.48, na uglu s ulicom Novo naselje
(2) Evidentirane građevine i sklopove smatra se povijesno vrijednim u okvirima lokalne zajednice, te se osigurava participiranje javnih službi u postupcima njihova očuvanja i zaštite, prvenstveno izdavanjem stručnog mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela u svrhu provedbe intervencija na predmetnim građevinama i sklopovima.
(3) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 196.

Članak 196.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od registriranog i evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Općine. Stranica 296 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020.

Članak 197.

Članak 197.
(1) Arheološka nalazišta i lokaliteti na području Općine: Nedelišće - Gradišće – P 1973, arheološka zona - nalazište srednjovjekovnog naselja, datirano u 13. st., sjeverno od Nedelišće uz župnu crkvu - Stara Ves – P - 2099, lokalitet na krajnjem istočnom dijelu naselja, uz rotor na južnoj čakovečkoj obilaznici Macinec - Kod groblja sjeverno od željezničke pruge, srednjovjekovno nalazište datirano u period 8. – 11. st. - Lokalitet uz župnu crkvu Pohoda BD Marije, srednjovjekovno nalazište, datirano u 15. st. - Južno od naselja Macinec, antičko nalazište Črečan - Dragoslavec, nalazište iz brončanog doba, povišeni plato uz potok Dragoslavec, cca 700,0 m sjeverozapadno od naselja Črečan“
(2) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje površini evidentiranog ili potencijalnog arheološkog nalazišta ili lokaliteta potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) Izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Članak 197.

(5) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.
(6) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu. 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 198.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom.
(2) Lokacije građevina i površina rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(3) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(4) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Članak 199.

Članak 199.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/ kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja - prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodne alineje.
(3) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine i provoditi prema Planu gospodarenja otpadom Općine.

Članak 200.

Članak 200.
(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - Gospodarske zona od Nedelišća do Trnovca mogu se smjestiti: - centralno reciklažno dvorište u općinskoj nadležnosti / oznaka RD/ - reciklažno dvorište za građevinski otpad /oznaka RDG/ - deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ - drugi sadržaji u funkciji djelatnosti gospodarenja otpadom i druge kompatibilne komunalne djelatnosti iz nadležnosti Općine, izuzev odlaganja otpada i skladištenja otpada na dulji rok.
(2) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada – sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.
(3) Uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(4) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 201.

Članak 201.
(1) Funkcioniranje općinskog reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice.
(2) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 297
Članak 202.
(1) Površine svih gospodarskih, proizvodnih zona /oznake I/, te pod posebnim uvjetima i površine gospodarskih, poslovnih zona /oznaka K/, određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno kao druge građevine za obradu i oporabu otpada.
(2) Skladišta za skupljanje i selektiranje otpada koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta), prema ovoj Odluci gospodarske građevine iz Grupe 2, mogu se smještati i unutar mješovitih zona /oznaka M1 i M2/, prema uvjetima namjene za svaku pojedinačnu mješovitu zonu.
(3) Građevine i manipulativni prostori za gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija sekundarnom sirovinom nije vidljiva s ulice.
(4) Posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima.

Članak 202.

(5) Ostali uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
Članak 203.
(1) U okviru građevne čestice energane OIE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima gospodarenja otpadom.

Članak 204.

Članak 204.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 205.

Članak 205.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja (farme, tovilišta) ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici: - treba biti najmanje 200,0 m udaljeno od granica građevinskih područja naselja - čestica se dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.
(4) Ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo izvedeno izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu može se unutar vlastite čestice ili u neposrednoj blizini, graditi postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE) i to prvenstveno postrojenja na biomasu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita voda i zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 206.

Članak 206.
(1) Na svim površinama unutar utvrđenih zaštitnih zona: - izvorišta Nedelišće potrebno je primjenjivati Odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14.) - izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovčak potrebno je primjenjivati Odluku o zaštiti izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovčak („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 6/14).“
Članak 5.
(1) Iza članka 206. dodaju se novi članci od članka 207. do članka 223. i pripadajući naslovi i podnaslovi koji glase: „Članak 207.
(1) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(2) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) prije ispuštanja. 8.2. Zaštita zraka

Članak 208.

Članak 208.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj Stranica 298 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. 130/11, 47/14, 61/17, 118/18), odgovarajućim podzakonskim aktima i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Općine.“ 8.3. Zaštita od buke
Članak 209.
(1) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone mješovite, pretežito stambene namjene, zone javne i društvene namjene, sporta i rekreacije i javnog zelenila /oznake M1, D, T, R i Z/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq za dan (Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan (Lday) 55 dB(A) i za noć (Lnight) 45 dB(A) - unutar područja zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene i zaštitnog zelenila /oznake M2 i ZZ/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq za dan (Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan (Lday) 65 dB(A) i za noć (Lnight) 50 dB(A) - na granici pojedine građevne čestice unutar zona gospodarske namjene /oznake I i K/ najviša dopuštena ocjenska razina buke imisije LRAeq ne smiju premašivati vrijednosti 80 dB(A) - na granici funkcionalnih zona ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti.
(2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Članak 209.

(3) Ako se građevine ili dijelovi građevina s izvorom buke, smještaju unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, sukladno Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16).
(4) Područje pretežito ugroženo bukom prema Prostornom planu Međimurske županije prikazano je na kartografskom prikazu broj 3.2 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“ 8.4. Zaštita od požara

Članak 210.

Članak 210.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(3) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(4) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(5) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 211.

Članak 211.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94, 142/03).
(5) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave.

Članak 211.

8.5. Svjetlosno onečišćenje
Članak 212.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma
Članak 213.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski predviđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene / oznake P2 i P3/ i kao šuma /oznaka Š1 i Š3/, izuzev u 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 299 slučajevima utvrđenim poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.
(2) Alternativno je moguće pošumljavanje poljoprivrednih površina slabijeg boniteta, sukladno odgovarajućoj gospodarskoj osnovi. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 214.

Članak 214.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa.
(2) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. 8.8. Upravljanje rizicima
Članak 215.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za područje Općine je sastavni dio Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Nedelišće.
(2) Pojave razmatrane Procjenom su: epidemije, poplave izazvane izlijevanjem rijeke Drave i Trnave, potresi, ekstremne temperature, ekstremne vremenske i incidentne situacije s opasnim tvarima.
(3) Procjenom utvrđeni najvjerojatniji neželjeni događaji su poplava potoka Trnava, potres manjeg intenziteta, elementarne nepogode i epidemije manjeg intenziteta, za koje je utvrđen niski rizik.
(4) Procjenom utvrđeni događaji s najgorim mogućim posljedicama: - potres i poplave rijeke Drave utvrđeni su kao pojave umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - incidentne situacije s opasnim tvarima utvrđene su kao pojave umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i umjerenih posljedica - epidemije i ekstremne temperature (toplinski val) utvrđeni su kao pojave umjerenog rizika, umjerene vjerojatnosti i umjerenih posljedica - ekstremne vremenske pojave utvrđene su kao pojave umjerenog rizika, umjerene vjerojatnosti i malih posljedica.

Članak 215.

(5) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18) i pripadajućih podzakonskih akata.
(6) Gradnja novih skloništa se na području Općine ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude utvrđeno u odgovarajućim aktima iz stavka 5. ovog članka.
(7) Nužno je provjeravati ispravnost sustava uzbunjivanja za slučaj pucanja nasipa i drugih incidentnih situacija. 8.9. Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 216.

Članak 216.
(1) Na kartografskom prikazu broj 3.2 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“ prikazane su: - površine zaposjednute bespravno izgrađenim građevinama, pretežito ozakonjenim prema posebnom propisu - površine zaposjednute bespravno izgrađenim građevinama, čije ozakonjenje prema posebnom propisu nije predviđeno.
(2) Sanacija površina zaposjednutih bespravno izgrađenim građevinama iz prethodnog stavka provodi se: - unutar građevinskih područja, prema utvrđenoj namjeni - izvan građevinskog područja, prema posebnim propisima za nedozvoljene zahvate gradnje.
(3) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(4) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA

Članak 217.

Članak 217.
(1) Daljnja primjena važećih provedbenih prostornih planova u okviru njihova obuhvata, do pretežite dovršenosti uređenja prostora utvrđuje se za: - Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja uz LC 20014 u Črečanu („Službeni glasnik Međimurske županije” broj 11/11) - Detaljni plan uređenja dijela naselja Dunjkovec – „Ciglenice“ (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 19/06) - Urbanistički plan uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ – istočno od Macinca (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 6/07, 4/16). - Detaljni plan uređenja sjevernog dijela naselja Nedelišće – „MESAP“ i SRC „Sjever“ („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 19/06, 5/09, 11/11) - Detaljni plan uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/11) - Urbanistički plan uređenja područja „Zavrtje“ u Nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/17, 4/19) - Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 10/13) - Detaljni plan uređenja naselja Parag (“Službeni glasnik Međimurske županije br. 3/04, 11/08, 4/11) Stranica 300 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. - Detaljni plan uređenja stambenog područja naselja Slakovec – Gornji kraj – Gobanček („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/10) - Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja Slakovec – Zavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/10) - Detaljni plan uređenja „Brezinka“ Slakovec Zavrtje („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/13)

Članak 217.

(2) Za područja za koja su provedbeni prostorni planovi izrađeni, a čije uređenje i izgradnja se može smatrati dovršenom, predviđa se stavljanje predmetnih planova van snage, pri čemu se daljnji zahvati provode neposrednom primjenom ove Odluke: - Provedbeni urbanistički plan Pušćine – zona male privrede (“Službeni vjesnik općine Čakovec” br. 82/92) - Detaljni plan uređenja privredne zone u Nedelišću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/02, 2/05, 15/13).
(3) Gospodarska zona istočno od Macinca je uključena u građevinsko područje naselja Macinec i nadalje se tretira gospodarskom, proizvodnom zonom u naselju, što je potrebno uzeti u obzir u postupku izmjena i dopuna odgovarajućeg provedbenog prostornog plana.

Članak 218.

Članak 218.
(1) Područja s obvezom izrade urbanističkog plana uređenja prema Zakonu o prostornom uređenju prikazana su na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“, a utvrđena su za: - neizgrađeni i neuređeni dijelovi građevinskih područja: - područje jugozapadnog dijela Črečana - područje „Kozar“ u Gornjem Hrašćanu - područje „Marof“ u Gornjem Hrašćanu - područje istočno od D209 u Gornjem Kuršancu - područje istočno od „Uske ulice“ u Gornjem Kuršancu - područje „Malenka“ u Gornjem Kuršancu - područje „Berek“ u Macincu - područje sjeverno od Ulice J.Š. Slavenskog u Nedelišću - područje zapadnog dijela Nedelišća - dio područja Zavrtje u južnom dijelu Nedelišća - područje „Žarkovice“ u Nedelišću - područje „Velike Njive“ u Pretetincu - područje južno od Školske ulice u Pušćinama - poslovna zona u južnom dijelu Pušćina - područje „Zavrtje“ u Trnovcu - područje „Donje Senokoše“ u Trnovcu - izdvojeno GP – „Gospodarska proizvodno – poslovna zona od Nedelišća do Trnovca“, radi veličine područja može obrađivati u funkcionalno podijeljenim cjelinama - izdvojeno GP – Gospodarska zona „Pušćine – Gornji Kuršanec“ - izdvojeno GP – Gospodarska zona „Goričica“ – područje proširenja zone - izdvojeno GP – Turistička zona „Macinec“ - izgrađeni dijelovi građevinskih područja planirani za urbanu sanaciju: - bespravno izgrađene površine oko naselja Parag - izdvojeno GP - Rekreacijska zona „Kuršanec“, unutar inundacije akumulacije HE Čakovec, pretežito zauzeto bespravnom gradnjom.

Članak 218.

(2) Izgrađenih dijelova građevinskih područja planiranih za urbanu preobrazbu na području Općine nema.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, umjesto izrade novih urbanističkih planova uređenja utvrđuje se primjena važećih provedbenih prostornih planova s mogućnošću njihovih izmjena i dopuna, uključujući ovim Planom predviđena proširenja obuhvata na neuređena i neizgrađena građevinska područja i na područja predviđena za urbanu sanaciju: - Urbanistički plan uređenja područja „Zavrtje“ u Nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/17, 4/19) – za neizgrađeni i neuređeni dio unutar obuhvata UPU - Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/13) – za područje planiranog proširenja na neizgrađeni i neuređeni dio - Detaljni plan uređenja naselja Parag (“Službeni glasnik Međimurske županije br. 3/04, 11/08, 4/11) za područje planiranog proširenja na neizgrađeni i neuređeni dio i područje predviđeno za urbanu sanaciju.

Članak 219.

Članak 219.
(1) Za ostala neizgrađena građevinska područja ne predviđa se izrada provedbenih prostornih planova, već se zahvati vrše neposredno temeljem ove Odluke.
(2) Provedbeni prostorni plan za groblje obavezno se izrađuje samo ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom.
(3) Za sva ostala građevinska područja, za koja Zakonom i ovom Odlukom nije utvrđena obveza izrade provedbenog prostornog plana, a za koja se to ocijeni opravdano iz prostornih, gospodarskih, imovinsko – pravnih ili drugih razloga, provedbeni prostorni plan moguće je izraditi temeljem zasebne odluke predstavničkog tijela Općine, sukladno Zakonu o prostornom uređenju.

Članak 220.

Članak 220.
(1) Smjernicama za izradu provedbenih prostornih planova smatraju se: - uvjeti provedbe zahvata utvrđeni prema ovoj Odluci za pojedinu funkcionalnu zonu unutar građevinskih područja naselja i zasebno za izdvojena građevinska područja izvan naselja - za planiranje komunalnog opremanja smatraju se uvjeti dani za infrastrukturne i komunalne sustave iz ove Odluke.
(2) Opravdana manja odstupanja od uvjeta provedbe zahvata moguća su temeljem detaljne analize prostora u postupku provedbenog planiranja, u smislu: - formiranja orijentira u prostoru naglašenom većom etažnošću jedne zgrade ili građevnog kompleksa - planiranja urbanističkih rješenja s ujednačenim većim uvlačenjem građevnog pravca za ulicu ili dio ulice iz razloga formiranja ujednačenih parkovnih predprostora - prilagodbi uvjeta gradnje osobitostima terena 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 301 - utvrđivanja drugih urbanističkih specifičnosti. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 221.

Članak 221.
(1) Prijedlog posebnih mjera u svrhu bolje prostorne organizacije općinskih površina: - međusobno usklađenje granica naselja na način da svi dijelovi građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja pripadnu naselju na čiju komunalnu infrastrukturu su vezani - međusobno usklađenje neusklađenih granica katastarskih općina.
(2) Prijedlog posebnih mjera u funkciji sanacije površina unutar inundacije akumulacije HE Čakovec: - preispitivanje stvarne granice između kopnene i vodene površine između nasipa akumulacije HE Čakovec i u vezi s navedenim revizijama granice površine akumulacije - analiza mogućih modela sanacije bespravne gradnje unutar inundacije akumulacije HE Čakovec, s obzirom na lokaciju unutar ili izvan građevinskog područja utvrđenog ovim Planom i uvjete zaštite regionalnog parka „Mura – Drava“ i ekološke mreže. 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 222.

Članak 222.
(1) Sukladno posebnim propisima legalno izgrađenim građevinama smatraju se: - građevine koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja, ukoliko su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. - zgrade ozakonjene u postupku prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17).
(2) Ukoliko su građevine iz stavka 1. ovog članka u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim Prostornim planom i nalaze se unutar građevinskih područja mogu se: - u istoj namjeni rekonstruirati (uključujući sanaciju i adaptaciju) samo u obimu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - mogu se prenamijeniti i za potrebe prenamjene rekonstruirati u skladu s uvjetima predviđenim za gradnju novih građevina za utvrđenu namjenu površina prema funkcionalnoj zoni u građevinskom području naselja, odnosno prema uvjetima utvrđenim za pojedino izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Ukoliko su građevine iz stavka 1. ovog članka u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim Prostornim planom i nalaze se izvan građevinskih područja: - mogu se prenamijeniti i za potrebe prenamjene rekonstruirati samo u skladu s uvjetima predviđenim za gradnju novih građevina za utvrđenu namjenu površina na kojima se nalaze, prema kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“ - građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. mogu se u istoj namjeni rekonstruirati samo u obimu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - zgrade ozakonjene u postupku prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogu se održavati i rekonstruirati u namjeni u kojoj su ozakonjene samo u skladu s rješenjem o ozakonjenju, odnosno bez promjene vanjskog izgleda i bez povećanja površine i obujma utvrđenih rješenjem.

Članak 222.

(4) Zamjenska gradnja građevina koje su u suprotnosti s planiranom namjenom nije dozvoljena.
Članak 223.
(1) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - izvedba priključka na prometnu i komunalnu infrastrukturu - dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih građevina za stalno stanovanje i/ili tihih i čistih gospodarskih prostora te prostora za poljoprivredu, tako da površina stana ukupno sa pomoćnim prostorima ne prelazi neto 150,0 m2, a površina za gospodarsku djelatnost ne prelazi neto 50,0 m2 - rekonstrukcijom se na građevnoj čestici ne smije povećati broj stanova niti broj zasebnih korisničkih jedinica druge namjene - adaptacija tavanskog prostora unutar postojećeg gabarita građevine dozvoljena je u stambenoj namjeni - ukoliko je postojeća stambena građevina za stalno stanovanje dotrajala, te nije moguća njena sanacija, može se odobriti gradnja zamjenske građevine, a građevine drugih namjena neprikladne za sanaciju moraju se ukloniti.“

Ostali akti u ovom izdanju (107)