GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Nedelišće · 28. veljače 2020. · KLASA 350-02/18-01/01 · URBROJ 2109/12-02-20-138

Odluka o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 287

Članak 161.

Članak 161.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 162.

Članak 162.
(1) Sustav opskrbe plinom izgrađen je i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(4) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(5) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(6) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 163.

Članak 163.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 164.

Članak 164.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 165.

Članak 165.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 166.
(1) Na području Općine nalazi se: - izvorište vodocrpilišta Nedelišće s 3 utvrđene zone zaštite - dio III. zone zaštite izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovčak, koja izvorišta se nalaze u Varaždinskoj županiji. Stranica 288 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020.
(2) Vodoopskrbni sustav na području Općine je izgrađen a sastoji se od magistralnih i opskrbnih vodova.
(3) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja.

Članak 167.

Članak 167.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba odnosno hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 168.
(1) U slučajevima gdje je spajanje na sustav vodoopskrbe otežan, prvenstveno radi konfiguracije terena, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 169.

Članak 169.
(1) Sustav javne odvodnje otpadnih voda izveden je za cijelo područje Općine spojem na Aglomeraciju „Čakovec“, s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu.
(2) Izvedeni sustav se može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo).
Članak 170.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 172.

Članak 172.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 173.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 289 - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - na drugi odgovarajući način, utvrđen posebnim propisima.

Članak 174.

Članak 174.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 175.

Članak 175.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljen određivanjem inundacijskih pojaseva, izvedbom zaštitnih građevina i uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje: - zaštitne građevine: - građevine za obranu od poplava na Dravi prema Državnom planu obrane od poplava – zaštitni nasipi „Pušćine – Gornji Hrašćan – Trnovec“ - dijelovi kompleksa građevina HE Čakovec na rijeci Dravi - akumulacija, nasipi i kanali - dio retencije „Globetka“ - inundacije: - rijeke Drave - uređeni inundacijski pojasevi na vodotocima: potoku Trnava, kanalu Pruga, kanalu Senokoše i Zapadnom kanalu - neuređeni inundacijski pojas na vodotocima: Goričica, Slakovec i Lateralni kanal - postojeća kanalska mreža i mreža melioracijske odvodnje.
(2) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Za vodotoke I. kategorije su Planom upravljanja rizicima od poplava Hrvatskih voda određene površine opasnosti i rizika od poplava.
(2) Unutar inundacijskih područja i na površinama velike vjerojatnosti od poplava prikazanih na kartografskim prikazima, se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(3) Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda

Članak 177.

Članak 177.
(1) U južnom dijelu Općine izveden je dio sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina „Kuršanec“, koji se planira dalje razvijati.
(2) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(3) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Na općinskom području je komercijalni uzgoj riba omogućen na ribnjaku „Črečan“.
(2) Uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa se uređenjem rekreacijskih ribnjaka, te ukoliko uvjeti omogućavaju i na površini retencije.
(3) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 179.

Članak 179.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. Stranica 290 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 180.
(1) Prema Prostornom planu Međimurske županije, šume uz Dravu potrebno je proglasiti šumama posebne namjene.
(2) Nije dopušteno krčenje ni prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište.

Članak 181.

Članak 181.
(1) Dijelovi područja Općine Nedelišće koji zadiru unutar područja osobito vrijednih predjela utvrđenih Prostornim planom Međimurske županije su: - kultivirani krajobraz Gornjeg Međimurja - Globetka.
(2) Sukladno članku 120. odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije, predviđa se izrada Krajobrazne osnove Županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Općina je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 182.

Članak 182.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - utvrđuje se potreba očuvanja krajobraza zadržavanjem postojeće prirodne vegetacije - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost poljoprivrednih površina, prvenstveno vinograda, voćnjaka i livada, te šumskih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.

Članak 183.

Članak 183.
(1) U cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
(2) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 184.

Članak 184.
(1) Širi prostori otvorenih pojedinih vodotoka koji prolaze kroz građevinska područja naselja utvrđuju se kao područje zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Površine se uređuju temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na sljedeće: - analiza potencijalnog klizanja tla, s prijedlogom zaštite od navedenog - analiza vegetacije s prijedlogom pogodnih vrsta za pejsažno uređenje - analiza trase puta koji prolazi neposredno uz vodotok i utvrđivanje odgovarajućeg načina njegova oblikovanja sa stanovišta zaštite vodotoka i vizualnih značajki predmetnog krajobraza - analiza utjecaja prometa i utvrđivanje mjera zabrane za određene vrste prometa, u funkciji zaštite krajobraza.
(3) Dijelovi zemljišnih čestica koje zadiru u prostor zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ mogu biti sadržani unutar iste zemljišne i katastarske čestice kao i površina u funkcionalnoj zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, a razlikom da se na tom dijelu čestice ne smiju graditi zgrade. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 185.

Članak 185.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 186.
(1) Na području Općine su temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19) zaštićeni: - dio područja Regionalnog parka „Mura – Drava“, 2011. g. - spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – platana u Nedelišću, 1963. g.

Članak 187.

Članak 187.
(1) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 291
(2) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i provedba Plana upravljanja i Prostornog plana područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja.
(3) Do donošenja dokumenata iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite: - obveza sanacije terena napuštenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina - zabrana novih istraživanja, otvaranja novih eksploatacijskih polja i proširenje postojećih - zabrana i aktivno sprečavanje bespravne gradnje - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje i revitalizacija rukavaca, močvarnih i barskih područja uz preostali prirodni riječni tok Drave - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - gospodarenje šumama provoditi prema načelima certifikacije šuma, te ih zaštititi od prenamjene i krčenja.
(4) Dijelovi područja Općine Nedelišće, označeni kao sastavni dio područja regionalnog parka Mura – Drava, predmet su PPPPO Regionalnog parka Mura – Drava, sukladno odredbama PP Međimurske županije.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Mjere zaštite za spomenik parkovne arhitekture: - uzgojno – sanitarnim zahvatima potrebno je stablo održavati u povoljnom stanju vitaliteta, a preporuča se izraditi i studiju vitaliteta kojom će se utvrditi daljnje smjernice očuvanja - kontrola i sprečavanje zahvata u okolini stabla, ukoliko bi zahvati mogli negativno utjecati na stanje stabla i vizuru na njega s pozicije javnih površina.
Članak 189.
(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19), unutar područja Općine nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područje očuvanja značajno za ptice (POP): - HR 1000013 „Dravske akumulacije“ - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR 2001307 „Dravske akumulacije“ - HR 2000470 „Čep – Nedelišće“.
(2) Zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 189.

6.2.2. Ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi
Članak 190.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13, 73/16)
(2) Na području Općine su prepoznate sljedeće vrste: VRSTA – VRSTA – KATEGORIJA HRVATSKI ZNANSTVENI NAZIV UGROŽENOSTI NAZIV MAMMALIA - SISAVCI Barbastella širokouhi DD / SZ barbastellus* (Schreber, mračnjak 1774) Castor fiber (Linnaeus, dabar NT / SZ 1758) Cricetus cricetus hrčak NT / SZ (Linnaeus, 1758) Glis glis (Linnaeus, sivi puh LC 1766) Lepus europaeus europski zec NT (Pallas, 1778) Lutra lutra (Linnaeus, vidra DD / SZ 1758) Micromys minutus patuljasti miš NT (Pallas, 1771) Muscardinus puh orašar NT / SZ avellanarius (Linnaeus, 1758) Myotis bechsteinii* velikouhi VU / SZ (Kuhl, 1817) šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš NT / SZ (Borkhausen, 1797) Neomys anomalus močvarna NT (Cabrera, 1907) rovka Neomys fodiens vodena rovka NT (Pennant, 1771) Plecotus austriacus sivi dugoušan EN / SZ (Fischer, 1829) AVES - PTICE Actitis hypoleucos gnijezdeća mala prutka (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Alcedo atthis (Linnaeus, gnijezdeća vodomar 1758) populacija (NT) Anas strepera patka gnijezdeća (Linnaeus, 1758) kreketaljka populacija (EN) Stranica 292 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020.

Članak 190.

Casmerodius albus gnijezdeća velika bijela (Linnaeus, 1758) populacija (EN) čaplja (Egretta albus) Ciconia ciconia gnijezdeća bijela roda (Linnaeus, 1758) populacija (LC) Ciconia nigra gnijezdeća crna roda (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Gavia arctica (Linnaeus, crnogrli zimujuća 1758) plijenor populacija (LC) Gavia stellata crvenogrli (Pontoppidan, 1763) plijenor Hippolais icterina gnijezdeća žuti voljić (Vieillot, 1817) populacija (NT) Ixobrychus minutus čapljica gnijezdeća (Linnaeus, 1766) voljak populacija (LC) Lanius minor NSZ gnijezdeća sivi svračak (Gmelin, 1788) populacija (LC) Lullula arborea gnijezdeća ševa krunica (Linnaeus, 1758) populacija (LC) zimujuća Lymnocryptes populacija (VU), minimus** (Brünnich, mala šljuka preletnička 1764) populacija (DD) Phalacrocorax pygmeus gnijezdeća mali vranac (Pallas, 1773) populacija (CR) Sterna albifrons (Pallas, gnijezdeća mala čigra 1764) populacija (EN) Sylvia nisoria pjegava gnijezdeća (Bechstein, 1795) grmuša populacija (LC) PISCES – RIBE ACTINOPTERYGII - ZRAKOPERKE Acipenser ruthenus VU / L kečiga (Linnaeus, 1758) Alosa immaculata crnomorska (Eichwald, 1838) DD / SZ haringa (= Alosa pontica) Aspius aspius bolen VU / L (Linnaeus, 1758) Ballerus sapa (Pallas, crnooka 1814) NT deverika (= Abramis sapa) Cyprinus carpio šaran EN / L (Linnaeus, 1758) Gobio gobio, (Linnaeus, 1758) krkuša LC (= Gobio obtusirostris) Gymnocephalus baloni Balonijev VU / SZ / E (Holčik et Hensel, 1974) balavac Gymnocephalus prugasti schraetzer (Linnaeus, CR /SZ /E balavac 1758)

Članak 190.

Leuciscus idus jez VU / L (Linnaeus, 1758) Lota lota (Linnaeus, manjić VU 1758) Misgurnus fossilis piškur VU / L (Linnaeus, 1758) Pelecus cultratus sabljarka DD (Linnaeus, 1758) Proterorhinus mramorski semilunaris (Heckel, NT glavoč 1837) Romanogobio vladykovi (Fang, 1943) bjeloperajna (= Romanogobio DD /SZ krkuša albipinnatus (Lukasch, 1933)) Rutilus virgo (Heckel, 1852) plotica NT / E (= Rutilus pigus (Lacepède, 1803)) Sander volgensis smuđ DD (Gmelin, 1788) kamenjak Vimba vimba nosara VU (Linnaeus, 1758) Zingel streber (Siebold, mali vretenac VU / SZ / E 1863) Zingel zingel (Linnaeus, veliki VU / SZ 1758) vretenac REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska NT /SZ (Linnaeus, 1758) kornjača Vipera berus riđovka NT (Linnaeus,1758) AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač NT / SZ (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač LC / SZ (Linnaeus,1758) Pelobates fuscus češnjača DD / SZ (Laurenti,1768) Triturus dobrogicus veliki NT / SZ (Kiritzescu, 1903) dunavski vodenjak INSECTA – KUKCI LEPIDOPTERA - LEPTIRI Apatura ilia (Denis & mala NT Schiffermüller, 1775) preljevalica Apatura iris (Linnaeus, velika NT 1758) preljevalica Colias myrmidone narančasti CR / SZ (Esper, 1780) poštar Euphrydryas aurinia močvarna NT / SZ (S. A. von Rottemburg, riđa 1775) Euphrydryas maturna mala NT / SZ (Linnaeus, 1758) svibanjska riđa močvarni NT Heteropterus morpheus sedefast (Pallas, 1771) debeloglavac Leptidea morsei major Grundov VU / SZ (Fenton, 1881) šumski bijelac Limenitis populi NT topoljnjak (Linnaeus, 1758)

Stranica 293

Članak 190.

28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 293 Lopinga achine šumski okaš NT / SZ (Scopoli, 1763 Lycaena dispar kiseličin NT / SZ (Haworth, 1802) vatreni plavac Lycaena hippothoe ljubičastorubi NT (Linnaeus, 1761) vatreni plavac Lycaena thersamon mali kiseličin DD (Esper, 1784) vatreni plavac Mellicta aurelia Niklerova DD (Nickerl, 1850) riđa Papilio machaon obični lastin NT / SZ (Linnaeus, 1758) rep Parnassius mnemosyne crni apolon NT / SZ (Linnaeus, 1758) Phengaris teleius veliki livadni (Bergsträsser, 1779) CR / SZ plavac (= Maculinea telejus) Pieris brassicae kupusov DD (Linnaeus, 1758) bijelac Zerynthia uskršnji leptir polyxena (Denis & NT / SZ Schiffermüller, 1775) FLORA PLANTAE - BILJKE zimska VU Equisetum hyemale L. preslica Orchis militaris L. kacigasti VU kaćun * - povremeno područje rasprostranjenosti, ** - vjerojatno područje rasprostranjenost za selidbe CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LT – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za RH SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16) L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br 82/05 i 139/06)
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 191.

Članak 191.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1. (Razred Phragmito – magnocaricetea Klika in Klika et Novák 1941) Mezofilne livade košanice Srednje Europe C.2.3.2. (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.- Bl. 1926, syn. Arrhenatherion elatioris Luquet 1926) Srednjeeuropske livade rane pahovke (As. C.2.3.2.1. Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. ex Scherrer 1925) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Stranica 294

Članak 191.

Stranica 294 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 192.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni Konzervatorski odjel).
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem: - Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske za kulturna dobra od značaja za Republiku Hrvatsku - Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja za Općinu Nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 6/16) za kulturna dobra od lokalnog značaja.

Članak 193.

Članak 193.
(1) Nepokretna kulturna dobra na području Općine: NACIONALNA RAZINA ZAŠTITE Povijesne građevine i graditeljski sklopovi – sakralne Macinec Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije - nepokretno kulturno dobro Z-2620 - pojedinačno Nedelišće Crkva Presvetog Trojstva - nepokretno kulturno dobro - Z-909 pojedinačno LOKALNA RAZINA ZAŠTITE Sakralne građevine, poklonci i sakralna plastika - neogotička kapelica sv. Križa i raspelo, iz 1901., smještena na LZ većoj zelenoj površini, uz Črečan raskrižje u središtu naselja - raspelo iz 1902., unutar čestice k.br. 109., u istočnom dijelu LZ naselja - raspelo iz 1909., na raskrižju uz Dunjkovec LZ željezničku prugu - poklonac Sv. Martina iz 18. st. unutar naselja na raskrižju s LZ cestom prema Pušćinama Gornji - kapelica sv. Nikole 1882. godine, Hrašćan LZ na raskrižju prema Črečanu - raspelo iz 1925 na skretanju za LZ Macinec - neogotička kapelica sv. Florijana, nastala oko 1800. sa u središtu LZ naselja Macinec - župni dvor, jednostavna prizemnica iz prve polovine 20. LZ stoljeća, smještena istočno od crkve - pil Immaculate iz 1812. godine, LZ, na raskrižju u središtu Nedelišća PZ-R - kameno raspelo iz 1725, na LZ, groblju u Nedelišću, u blizini PZ-R mrtvačnice - kapelica sv. Trojstva, iz 1841. LZ godine, na Trgu Republike - kapelica sv. Florijana, izgrađena na prijelazu 19/20. st, u LZ zapadnom dijelu Nedelišća uz cestu za Gornji Hrašćan - kameno raspelo iz 1909., u Čakovečkoj ulici, unutar LZ Nedelišće stambene čestice - raspelo na središtu groblja iz LZ 1877.

Članak 193.

- raspelo u polju, na kraju Ulice LZ braće Radić, iz 1911, - raspelo iz 1925. u Ulici Vinka Karlovića u jugoistočnom dijelu LZ naselja - betonsko raspelo iz 1925. na raskrižju Varaždinske i Ulice Ognjena Price, nestručno LZ obnovljeno sredinom 90-tih godina 20. st. - raspelo ispred župnog dvora LZ - poklonac sv. Florijana, iz druge polovine 19. stoljeća, u južnom LZ dijelu naselja - poklonac Presvijetlog Trojstva, iz 1850., na raskrižju u LZ Pretetinec sjeveroistočnom dijelu naselja - raspelo iz 1940., u južnom dijelu LZ naselja prema Dunjkovcu - raspelo iz 1925, zapadno izvan LZ naselja, obnovljeno 1998. - kapela sv. Križa, pseudo stilska građevina s kraja 19. st., uz LZ glavnu prometnicu u sjeveroistočnom dijelu naselja - kameno raspelo iz 1876. g., Pušćine smješteno ispred kapele sv. LZ Križa, prema cesti - poklonac Presvijetlog Srca Isusova, iz prve polovine 20. LZ stoljeća, u središtu naselja u glavnu prometnicu - kapelica sv. Florijana iz 1891. g. u sjevernom dijelu naselja, LZ Slakovec dograđena 1990 - raspelo iz 1902. na zelenom LZ prostoru u središtu naselja - kapela Majke Božje Snježne iz Trnovec 1908. na zelenoj površini u LZ središtu naselja Ruralni stambeno-gospodarski sklopovi- pojedinačni ili kompleksi 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 295 Črečan - ruralna aglomeracija u sjevernom, rubnom dijelu naselja – obuhvaća stambeno- LZ gospodarske sklopove na k.br 85, 86, 87, 88, 89, 90 i 64. Gornji - stambene kuće s pripadajućim Hrašćan gospodarskim zgradama na k.br.

Ostali akti u ovom izdanju (107)