GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Dekanovec · 24. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-01/02 · URBROJ 2109/20-02-19-56

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2253

Članak 71.

Članak 71.
Članak 90. mijenja se i glasi: 1) Izvan građevinskih područja se za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezerviraju: - obradiva tla osnovne namjene u kategorijama vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu. 2) Obje vrste obradivog tla osnovne namjene predviđene su za poljoprivrednu proizvodnju, sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivredne proizvodnje. 3) Unutar građevinskih područja biljna poljoprivredna proizvodnja se može privremeno odvijati unutar neizgrađenih i komunalno neuređenih funkcionalnih zona u naseljima, sve do komunalnog uređenja pojedine zone, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine.

Članak 72.

Članak 72. U članku 92. stavku 2. podstavku 3. brišu se riječi “ i ekstenzivno stočarstvo, prema uvjetima iz članaka 94 – 96. ovih odredbi”.
Članak 73. U članku 94. stavku 2. podstavku 5. iza riječi “ukrasnog” dodaje se riječ “cvijeća”. Stavak 4. mijenja se i glasi: 4) Veličina čestice izvan građevinskog područja naselja na kojoj se mogu graditi građevine u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti minimalne površine 0,5 ha. Građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira izgradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,3. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3m. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća (staklenici i prateći posl. prostori) mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu.

Članak 74.

Članak 74. Iznad članka 95. dodaje se podnaslov koji glasi: 3.2.2.1 Staklenici, plastenici spremišta
Članak 95. mijenja se i glasi: 1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2. 2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m. 3) Umjesto gradnje spremišta dozvoljeno je u tu svrhu postaviti jedan (tipski) kontejner u istoj namjeni, uz uvjet da je obojan bijelom ili zelenom bojom, odnosno u njihovoj kombinaciji. Stranica 2254 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. 4) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.

Članak 75.

Članak 75. Iznad članka 96. dodaje se podnaslov koji glasi: 3.2.2.2 Pčelinjaci
Članak 96. mijenja se i glasi: 1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1/. 2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m. 3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja. 4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13, 65/14).

Članak 76.

Članak 76. Iza članka 99. dodaju se članci 99a. i 99b. s podnaslovom i naslovom iznad njih. “3.2.3.1 Šumarstvo
Članak 99a. glasi: 1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18). 2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec - privatne šume. 3) Sve šume izvan inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/ i mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju. 4) Sve šume unutar inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji zaštitne šume /oznaka Š2/ s funkcijom zaštite područja inundacije, a mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. 5) U gospodarskim šumama mogu se graditi samo gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti i lovstva. 6) Gradnja za potrebe turizma u gospodarskim šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.

Članak 76.

7) U zaštitnim šumama nije dozvoljena nikakva gradnja, osim lovnotehničkih objekata od drveta. 3.2.4 Komunalno gospodarstvo
Članak 99b. glasi: 1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se u pravilu unutar građevinskih područja ili u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specifično rezerviranim za komunalnu infrastrukturu, sukladno uvjetima za pojedinu zonu, odnosno izdvojeno područje. 2) Izvan građevinskih područja i izvan područja ekološke mreže “Natura 2000” može se smjestiti azil za životinje i/ ili druga vrsta prihvata za životinje, prema sljedećim uvjetima: - građevna čestica se može formirati na površini obradivog tla /oznaka P3 ili PŠ/ na - najmanjoj udaljenosti od 500,0 m od građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja - najmanja površina građevne čestice određuje se s 1.000,0 m2 - najmanja udaljenost građevina od linije regulacije prema pristupnom putu treba iznositi 5,0 m, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnicei/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - najmanja udaljenost građevina od ostalih međa građevne čestice utvrđuje se s ½ visine (vijenca) građevine, ali ne manje od 4,0 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4 - maksimalna dozvoljena etažnost zgrada utvrđuje se s E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m - u oblikovanju kompleksa se preferira korištenje boja koje u odnosu okoliš nisu kontrastne - ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici - građevnu česticu je potrebno ograditi odgovarajućom zaštitnom ogradom.”

Članak 77.

Članak 77.
Članak 100. mijenja se i glasi: 1) Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje - zdravstvo i socijalnu skrb - kulturne i društvene sadržaje - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.) - sport i rekreaciju - vjerske sadržaje. 2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2255 3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine. 4) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 5) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno o namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvenih djelatnosti primarno se smještaju unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/.

Članak 77.

6) Izuzetno od prethodnog stavka, sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ isključivo ukoliko se radi o školskim sportskim igralištima i/ili dvoranama. 7) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim rekreaciji, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. 8) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.

Članak 78.

Članak 78. Iznad članka 103. dodaju se naslov i podnaslov koji glase: 4.1.1 Uvjeti provedbe zahvata sadržaja društvenih djelatnosti prema zoni 4.1.1.1 U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/
Članak 103. mijenja se i glasi: 1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, unutar zone se mogu smještati i građevine, odnosno prostori društvene nadgradnje, te drugih namjena. 2) Uvjeti provedbe zahvata formiranja građevnih čestica i gradnje građevina društvenih djelatnosti, kao i arhitektonskih kompleksa koji objedinjavaju pojedine sadržaje društvenih djelatnosti i druge dozvoljene sadržaje, u zoni javne i društvene namjene, provodi se prema ovom poglavlju, a broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici nije ograničen.

Članak 79.

Članak 79.
Članak 104. mijenja se i glasi: 1) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: a) Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnogtrga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice, - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m, - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice. b) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4. c) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i sl. mogu imati veću visinu. d) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).

Članak 79.

2) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. 3) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa, - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo), - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 80.

Članak 80. Iznad članka 105. dodaje se podnaslov koji glasi: 4.1.1.2 U zoni sportsko-rekreacijske namjene /oznaka R1/ - sport s izgradnjom
Članak 105. mijenja se i glasi: 1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: Stranica 2256 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m, - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m, - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe, - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među. 2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4. 3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m. 4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K). 5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.

Članak 80.

6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala. 7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 81. Iznad članka 110. mijenja se naslov i glasi: 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 110. mijenja se i glasi: 1) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2a i 2b “Infrastrukturni sustavi”. 2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, i poštanskog prometa i elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, - energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije elektroopskrbe i plinoopskrbe, - vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda.

Članak 82.

Članak 82.
Članak 111. mijenja se i glasi: 1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone. 2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazanu na kartografskom prikazu. 3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava. 5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 82.

6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima distributera.
Članak 83. Iza članka 111. dodaje se članak 111a. koji glasi: 1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla. 2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina. 3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom. 4) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup, 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2257 - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine, - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice, - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od predgotovljenih žičanih elemenata.

Članak 83.

5) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila, - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice, - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom. - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od predgotovljenih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van. 6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i sl.) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 83.

7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, TK stanice, plinske stanice) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i sl.).
Članak 84.
Članak 112. mijenja se i glasi: 1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13,92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice. 2) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za autocestu 40,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m. 3) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu. 4) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. 5) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).

Članak 85.

Članak 85. Iza članka 112. dodaje se članak 112a. koji glasi: 1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m, - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m, - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.

Članak 86.

Članak 86.
Članak 114. mijenja se i glasi: 1) U jugozapadnom dijelu Općine rezervira se prostor za mogući planirani zahvat na A4 – čvor Turčišće i trasu moguće planirane spojne cesta Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz II. kategorije s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m.
Članak 87.
Članak 115. mijenja se i glasi: 1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.

Članak 88.

Članak 88. U članku 119. stavku 3. riječi “100,0 m” zamjenjuju se riječima “150,0 m”.
Članak 89.
Članak 121. mijenja se i glasi: Stranica 2258 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. 1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 1 zaposlenika 0,45 SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI PROSTORI 100 m2 koris- 2,00 nog prostora 3 TRGOVINE, USLUGE 100 m2 koris- 4,00 I UGOSTITELJSTVO nog prostora 4 VIŠENAMJENSKE DVORANE I 0,15 1 posjetitelja SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 1 sportsko 4,00 igralište 6 PREDŠKOLSKA I 1 zaposlenika 1,00 ŠKOLSKA NAMJENA po smjeni 1 učionicu ili 1,00 grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 100 m2 koris- 2,00 NAMJENA nog prostora 8 STAMBENA NAM- 1 stan 1,00 JENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o katego- TURISTIČKI rizaciji turističkog sadržaja, SADRŽAJI prema posebnom propisu 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 89.

4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta. 5) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. 6) Parkiranje za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem parkirališta za groblje u pristupnom dijelu groblja ili uređenjem višenamjenskog javnog parkirališta. 7) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima. 8) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.

Članak 90.

Članak 90.
Članak 122. mijenja se i glasi: 1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa. 2) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.

Članak 91.

Članak 91.
Članak 123. mijenja se i glasi: 1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi. 2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama /oznake I i K/. 3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 4) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 5) Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi.

Članak 92.

Članak 92.
Članak 125. mijenja se i glasi: 1) Na kartografskom prikazu broj 2a. i 2b. “Infrastrukturni sustavi” okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme. 2) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2259 komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije. 3) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 4) Unutar prikladnih mjesta na većim zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar drugih odgovarajućih funkcionalnih zona u naselju, osim unutar zone javnog zelenila /oznaka Z/, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za smještaj TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. 5) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku opremu komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme, radijski koridori i drugi elementi elektroničkih komunikacijskih sustava.

Članak 92.

6) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5. čl.110.-111a. ovih Odredbi.
Članak 93.
Članak 126. mijenja se i glasi: 1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a može ih se smjestiti i unutar građevinskih područja u gospodarske, proizvodne ili poslovne zone /oznaka K i I/. 2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera. 3) Unutar drugih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno postavljati samostojeće stupove s antenskim uređajima. 4) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. 5) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m. 6) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.

Članak 94.

Članak 94.
Članak 127. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIE), te povlaštenih proizvođača. 2) Zaštitne zone zračnih elektroenergetskih vodova napona do 35 kV iznose 30,0 m, odnosno 15,0 m lijevo i desno od osi zračnog voda. 3) Izvedene sustave za prijenos električne energije je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.

Članak 95.

Članak 95.
Članak 128. mijenja se i glasi: 1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području Općine je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV. 2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5. čl.110.-111a. ovih Odredbi. 3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama. 4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno. 5) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju izvoditi kao podzemne. 6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete. 7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor. 8) Elektroenergetske priključke na javnu elektroopskrbnu mrežu, uključujući i priključenje mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na niskonaponsku kabelsku mrežu.

Članak 95.

9) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
Članak 96. Iznad članka 129. mijenja se naslov i glasi: 5.2.2 Plinoopskrba Stranica 2260 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. U članku 129. stavci 3. i 4. brišu se. Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: 3) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (NN br. 50/18) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.

Članak 97.

Članak 97. Iza članka 129. dodaje se članak 129a. koji glasi: 1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. 2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 3) Plinski priključak ne može se postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu.

Članak 98.

Članak 98. Iza članka 129a. dodaje se članak 129b. naslovom iznad koji glasi: 5.2.3 Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika
Članak 129b. glasi: 1) Područjem Općine prolaze ili se planiraju magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - otpremni plinovod DN 300/75, čvor Međimurje – CPS Molve, i pripadajući optički kabel u istoj trasi - Jadranski naftovod (JANAF) – trasa međunarodnog naftovoda Virje – Lendava, prema Prostornom planu Međimurske županije planirano izmještanje trase naftovoda u koridor otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 „Sotin – Mursko Središće“, kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava, u koridoru otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve. 2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L.br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.) 3) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

Ostali akti u ovom izdanju (43)