GLASNIK

Arhiva › 2018. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Kotoriba · 28. rujna 2018. · KLASA 350-01/18-01/19 · URBROJ 2109/9-18-2

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3116

Članak 154.

Članak 154.
(1) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(2) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(3) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.
Članak 155.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak ne može se postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 156.

Članak 156.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je unutar područja Općine postavljati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta distributera. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 157.

Članak 157.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 158.
(1) Sustav javne vodoopskrbe je na području Općine izgrađen, a osnovu mu čini magistralna i opskrbna mreža vodoopskrbe vezane na sustav napajan iz izvorišta Prelog.
(2) U sklopu sustava planira se izgradnja vodosprema u središtu naselja Kotoriba.
(3) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama za razvoj građevinskih područja.
(4) Na području Općine nema utvrđenih zona zaštite izvorišta.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine hidrante treba oblikovati primjereno uređenju površina.
Članak 160.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji javni sustav vodoopskrbe, priključenje građevina na njega je obavezno. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 161.

Članak 161.
(1) Sustav javne odvodnje za područje naselja Kotoriba je najvećim djelom izveden i to kao mješoviti, a planirano je njegovo spajanje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Donja Dubrava kapaciteta 13.000 ES, kao dioAglomeracije Donja Dubrava.
(2) Nakon priključenja sustava javne odvodnje Kotoriba na uređaj za pročišćavanje i njegovog stavljanja u funkciju, svi korisnici septičkih taložnica i sabirnih jama trebaju iste 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3117 staviti izvan funkcije i priključiti se na sustav javne odvodnje.
(3) Proširenje sustava javne odvodnje planira se unutar građevinskih područja.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Oborinsku odvodnju s javnih površina u građevinskim područjima moguće je riješiti spojem na mješoviti sustav javne odvodnje, prema uvjetima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga ili na sustave oborinske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne odvodnje moguć je prema posebnim uvjetima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
Članak 163.
(1) Sukladno odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15,3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javi sustav odvodnje otpadnih voda, - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način po ovlaštenom poduzeću - oborinske vode ispuštaju u javni sustav odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 163.

(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda bez predtretmana za osiguranje propisanih graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s područja poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.
Članak 164.
(1) Priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Do funkcionalne uspostave sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda.

Članak 165.

Članak 165.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav mješovite odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 20 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(4) Na područjima Općine, gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

Članak 165.

5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 166.
(1) Obrana od štetnog djelovanja voda je uspostavljena izvedbom sljedećih građevina i zahvata: - inundacija rijeke Mure s izvedenim zaštitnim nasipom - postojeća kanalska mreža I. reda - postojeći sustav kanala za oborinsku i melioracijsku odvodnju.
(2) Za rijeku Muru utvrđene su granice inundacije, a za ostale kanale se zaštitni pojas utvrđuje sukladno odredbama Zakona o vodama.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge Stranica 3118 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 7. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“. 5.4.4. Korištenje voda

Članak 167.

Članak 167.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Uzgoj riba je moguć u rekreacijskim ribnjacima.
(2) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 169.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 170.

Članak 170.
(1) Utvrđuje se obveza očuvanja prirodnih vegetacijskih zaštitnih pojaseva uz otvorene vodotoke, unutar kojih je zabranjena gradnja zgrada, i to na udaljenosti 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja, odnosno 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja.
(2) Mrtve rukavce rijeke Mure i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.
(3) Revitalizacija rukavaca očekuje se za vodene površine uz zone sportsko – rekreacijske namjene za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/, a dodatno se preporuča i za područja starih korita koja se nalaze unutar površina ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Na obradivim površinama je potrebno mjestimično uređivati površine s prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica i livada i slično.
(2) Zabranjene su intervencije u kultiviranom krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja na vizualno istaknutim mjestima - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazivnih alohtonih vrsta.
Članak 172.
(1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala.
(2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 173.

Članak 173. 1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 15/18) treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 2) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Članak 174.

Članak 174.
(1) Unutar Općine nalaze se dijelovi područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 15/18): - regionalni park „Mura – Drava“ - značajni krajobraz „Rijeka Mura“.
(2) Unutar Općine nalaze se dijelovi područja ekološke mreže Republike Hrvatska (ekološke mreže Europske unije „Natura 2000“) prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15): - HR 2000364 Mura – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).
(3) Zaštita i revitalizacija zaštićenih prirodnih područja, kao i zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u zaštićenim područjima, potrebno je od upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebne uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezna je i za 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3119 zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u zaštićenim područjima.
(6) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ broj 146/14).

Članak 174.

6.2.2. Strogo zaštićene vrste
Članak 175.
(1) Strogo zaštićene vrste unutar općinskog područja dane su tabelarno: STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE NA PODRUČJU OPĆINE KOTORIBA VRSTA – znanstveni naziv VRSTA – NA- hrvatski naziv POM- ENA MAMMALIA - SISAVCI Barbastella barbastellus širokouhi (Schreber, 1774) mračnjak Castor fiber (Linnaeus, 1758) dabar L Lutra lutra (Linnaeus, 1758) vidra Myotis bechsteinii (Kuhl, velikouhi 1817) šišmiš Plecotus austriacus (Fischer, sivi dugoušan 1829) AVES - PTICE Actitis hypoleucos, (Linnaeus, mala prutka 1758) Anas strepera, (Linnaeus, patka 1758) kreketaljka Aythya nyroca (Güldenstädt, patka njorka 1779) Botaurus stellaris (Linnaeus, bukavac 1758) Burhinus oedicnemus ćukavica (Linnaeus, 1758) Caprimulgus europaeus leganj (Linnaeus, 1758) Ciconia nigra (Linnaeus, 1758) crna roda Columba oenas (Linnaeus, golub dupljaš 1758) Erithacus rubecula (Linnaeus, crvendać 1758) Haliaeetus albicilla (Linnaeus, štekavac 1758) Lymnocryptes minimus mala šljuka (Brunnich, 1764) Pernis apivorus (Linnaeus, škanjac osaš 1758) Phalacrocorax pygmeus mali vranac (Pallas, 1773) Strix aluco (Linnaeus, 1758) šumska sova REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis (Linnaeus, barska kornjača 1758) Lacerta Agilis (Linnaeus, livadna 1758) gušterica AMPHIBIA - vodozemci Bombina bombina (Linnaeus, crveni mukač 1761) Bombina variegata (Linnaeus, žuti mukač 1758) Pelobates fuscus (Linnaeus, češnjača 1768) PISCES – RIBE CEPHALASPIDIOMORPHI - PAKLARE Eudontomyzon vladykovi dunavska (=Eudontomyzon danfordi) paklara ACTINOPTERYGII - ZRAKOPERKE Romanogobio kesslerii (= Keslerova Gobio kesslerii) krkuša Romanogobio vladykovi (= bjeloperajna Gobio albipinnatus) krkuša Umbra krameri crnka Romanogobio uranoscopus tankorepa (=Gobio uranoscopus) krkuša Zingel streber mali vretenac Zingel zingel veliki vretenac ODONATA - VRETENCA Aeshna grandis (Linnaeus, veliki kralj 1761)

Članak 175.

Epitheca bimaculata proljetna (Charpentier, 1825) narančica CRUSTACEA - RAKOVI Astacus astacus (Linnaeus, riječni ili 1758) plemeniti rak PLANTAE - BILJKE SPERMATOPHYTA - SJEMENJAČE Fritillaria meleagris L. prava kockavica Orchis morio L. mali kaćun Plantago indica L. pješčarski trputac oznaka „L“ uz ime vrste označava da se vrsta nalazi i na popisu divljači Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16, 62/17)
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta: - u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - primijeniti mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja - prije zahvata rekonstrukcije ili rušenja građevina, posebice ukoliko se dulje vrijeme ne koriste potrebno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu za zaštitu prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, te u slučaju potvrđivanja prisustva primijeniti utvrđene mjere zaštite - kod gradnje u područjima posebno značajnima za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica zahvate građenja i krčenja drvenaste vegetacije provoditi izvan perioda gniježđenja ptica - spriječiti prenamjenu i isušivanju močvara, vodotoka i prirodnih stajaćica, kao što su bare, riječni rukavci i slično Stranica 3120 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. - u što je većoj mjeri očuvati prirodnost obala cjelovitost priobalne vegetacije - očuvati povoljan vodni režim i povezanost vodnog toka rijeka i potoka - elektroenergetske objekte tehnički izvoditi na način da se ptice, posebno velikog raspona krila zaštite od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom.

Članak 175.

6.2.3. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi
Članak 176.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv Zakorijenjena vodenjarska vegetacija (Razred POTAMOGETONETEA Klika in Klika et Novák A.3.3. 1941, Red POTAMOGETONETALIA Koch 1926) Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica A.3.3.2. (Sveza Ranuculion fluitantis Neuhäusel 1959, syn. *Batrachyon fluitantis Neuhäusel 1959) Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1. (Razred PHRAGMITO – MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novák 1941) Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza C.2.3.2. Arrhenatherion elatioris Br.- Bl. 1926, syn. * Arrhenatherion elatioris Luquet 1926) Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó E.1.1. 1951) Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.- E.1.2. Bl. ex Tochou 1949, sveza Salicion albae Soó 1951) Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horvat E.3.1. 1958) Marinček in Mucina et al. 1993 i sveza Carpinion betuli Isller 1931) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture - osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 177.

Članak 177.
(1) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti na području Općine nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, u daljnjem tekstu nadležni Konzervatorski odjel.
Članak 178.
(1) Evidentirani arheološki lokaliteti na općinskom području su „Silađev kut“, „Utvrda Kotori“ i „Groblje“.
(2) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(3) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel ili Arheološki odjel Muzeja Međimurja, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17), unutar općinskog područja utvrđena su sljedeća nepokretna zaštićena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: Naziv kulturnog Naselje, Vrsta Oznaka dobra lokalitet Crkva Sedam Nepokretno žalosti Blažene kulturno dobro Kotoriba Z-1116 Djevice Marije i – pojedinačno sv. Križa Nepokretno Kotoriba, Kurija starog kulturno dobro A. Stepinca Z-2621 župnog dvora – pojedinačno 42 Nepokretno Pil Svetoga kulturno dobro Kotoriba Z-6180 Trojstva - pojedinačno
(2) Kulturnih dobara upisanih u Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Općine nema.
(3) Sve zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i na pripadajućim građevnim česticama treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17) odnosno prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje, ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje kao što su restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i slično.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu gradnju neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Stranica 3121

Članak 179.

28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3121
Članak 180.
(1) Na području Općine evidentirana su nepokretna dobra s preporukom zaštite na lokalnoj razini: - Klasicističko kameno raspelo - Raspelo iz 1906. (sjeverozapadno od naselja) - Pil sv. Ivana Nepomuka - Pil sv. Donata (u polju) - Kameno raspelo kod crkve - Raspelo iz 1900. (na raskrižju sjeverno od groblja) - Raspelo na groblju - Stara škola u Murskoj 1 u Kotoribi.
(2) Evidentirana dobra se predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona.
(3) Odluka o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja se donosi na temelju elaborata vrednovanja evidentiranih dobara, izrađenog uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 181.

Članak 181.
(1) U postupku izrade stručnog elaborata za potrebe Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja iz članka 180. potrebno je izvršiti i analizu tradicijske gradnje unutar Općine. - kuće u ulici M. Gupca br. 2, 39 - kuće na raskršću ulica Kralja Tomislava i Matije Gupca - kuće u ulici Kralja Tomislava br. 30,40,42,44,51 - kuća u ulici Kralja Tomislava br. 35 - kuće u ulici Kralja Tomislava br. 86,88,90,94 - kuća u Dugoj ulici br. 80 - kuće u ulici S. Radića br. 3,4,5,7 - kuće u ulici A. Stepinca br. 4,6,14,19,25,26,27,29,30, 31,33,39,41,43,45,47 - kuće u Školskoj ulici br. 31,35 - kuće u Murskoj ulici br. 14,15 - kuća u ulici 3.travnja br. 5 - tradicijsko stambeno-gospodarski sklop u ulici V. Nazora - gospodarske građevine u Prvomajskoj ulici.
(2) Zaštitu odnosno prezentaciju tradicijskih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.

Članak 182.

Članak 182.
(1) Javne uređene površine na kojima se nalaze građevine evidentirane kao kulturna dobra od lokalnog značaja smatraju se površinama ambijentalnih vrijednosti i potrebno ih je nadalje održavati u obliku javnih parkova ili malih trgova.
(2) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino evidentirano kulturno dobro, stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od evidentiranog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 183.

Članak 183.
(1) Postupanje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom.
(2) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(3) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
Članak 184.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će obuhvaćati odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Uspostavljen je sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada za cjelovito općinsko područje.
(3) Uspostavljen je sustav organiziranog odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/ posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada, na javnim površinama unutar građevinskog područja naselja.
(4) Prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodnog stavka.
(5) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine.

Članak 185.

Članak 185.
(1) Unutar gospodarske zone „Jug“ u Kotoribi predviđa se: - centralno reciklažno dvorište Općine Kotoriba /oznaka RD/ - općinsko reciklažno dvorište za građevinski otpad / oznaka RDG/ - deponija za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/.
(2) Točne lokacije svake pojedine namjene unutar predmetnog izdvojenog građevinskog područja odredit će se projektom.
(3) Alternativno se utvrđuje mogućnost da se reciklažna dvorišta za područje Općine organiziraju na području druge jedinice lokalne samouprave, a na temelju međusobnog sporazuma. Stranica 3122 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018.
(4) Funkcioniranje reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice, funkcionalno vezane za odgovarajuće funkcionalno stacionarno reciklažno dvorište unutar Općine ili u bliskom okruženju.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Površine gospodarskih, pretežito proizvodnih zona u naselju Kotoriba /oznaka I/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi dodatne lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta.
(2) Građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.

Članak 187.

Članak 187.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaku pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi: - u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja - na zasebnoj građevnoj čestici smještenoj unutar površine poljoprivrednog tla označenog na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ kao površina za moguću gradnju poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja.
(3) Zasebna građevna čestica za građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.

Članak 189.

Članak 189.
(1) Ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo izvedeno izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu, može se unutar vlastite čestice graditi postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE), i to prvenstveno postrojenja na biomasu.
(2) U okviru građevne čestice energane OIE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 190.

Članak 190.
(1) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(2) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) prije ispuštanja. 8.2. Zaštita zraka
Članak 191.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11, 47/14 i 61/17) i odgovarajućim podzakonskim aktima. 8.3. Zaštita od buke

Ostali akti u ovom izdanju (126)