Prostorni plan uređenja općine Štrigova odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

32. na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 153/13), članka 32. statuta općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/13.) i članka 5. odluke o donošenju i. izmjena i dopuna prostornog plana općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/16), općinsko vijeće općine Štrigova na 18. sjednici održanoj 19. prosinca 2016. godine donijelo je prostorni plan uređenja općine štrigova odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) glava i. odredbe Za provedbu 1. uvjeti Za odreĐivanje namjene površina

Članak 1.

Članak 1. prostorni plan uređenja općine Štrigova određuje namjenu površine kojom se utvrđuje: - racionalno gospodarenje zemljištem – prvenstveno poljoprivrednim i šumskim - racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima – prometne i komunalne infrastrukture - poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u prostoru - očuvanje i zaštita «osobito vrijednih predjela» gornjeg Međimurja – prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora.

Članak 2.

Članak 2. namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 «korištenje i namjena prostora» a sadrži: - građevinska područja - šume i šumsko zemljište - ostalo poljoprivredno tlo - vodene površine - građevine prometne infrastrukture. prostorni plan uređenja općine Štrigova utvrđuje osnovne infrastrukturne sustave na prostoru općine prikazane na kartografskom prikazu broj 2.1. infrastrukturni sustavi – telekomunikacije, plinoopskrba i elektroopskrba i 2.2. infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja i uređenje vodotoka. prostorni plan uređenja općine Štrigova određuje uvjete korištenja i zaštite prostora od značaja za općinu, prikazane na kartografskom prikazu br. 3. prostorni plan uređenja općine Štrigova utvrđuje građevinska područja naselja.

Članak 3.

Članak 3. građevinska područja s prikazima granica građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan eĐiMURske ŽUpanije” 23. prosinca 2016. naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja određena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000: 4.1. građevinsko područje naselja Štrigova 4.2. građevinsko područje naselja Železna gora 4.3. građevinsko područje naselja Banfi 4.4. građevinsko područje naselja Robadje, Leskovec 4.5. građevinsko područje naselja jalšovec 4.6. građevinsko područje naselja sveti Urban 4.7. građevinsko područje naselja prekopa 4.8. građevinsko područje naselja stanetinec 4.9. građevinsko područje naselja grabrovnik. 2. uvjeti Za ureĐenje prostora 2.1. graĐevine od vaŽnosti Za drŽavu i Županiju

Članak 4.

Članak 4. na prostoru općine Štrigova nalaze se: postojeće građevine od važnosti za Državu: - međudržavni granični cestovni prijelazi Banfi i Bukovje - državna cesta D227 granica R. sLo-Banfi-Štrigova- Šenkovec-(D209) - eksploatacijsko polje vučkovec – bušotina vuč.1 i vuč.3 - eksploatacijsko polje vukanovec. postojeće građevine od važnosti za Županiju: - suha retencija na potoku grkaveščak - županijske ceste Žc. 2002 županijska Žc2003-jalšovec-D227 cesta 2003 županijska g.p.Bukovje (gr.R.slovenije)-sveti cesta Martin na Muri 2006 županijska D209-selnica-prekopa (D227) cesta 2007 županijska Štrigova (D227)- sv. Urban cesta 2009 županijska D227- g. Mihaljevec - Macinec cesta -D208 - lokalne ceste Lc 20004 lokalna Železna gora (D227) - Lohovec - cesta sveti Urban (Ž2007) 20005 lokalna sveti Urban (Ž2007)- stanetine ccesta preseka - Macinec (Ž2009) 20006 lokalna L20005-Martinuševec – prhovec - cesta preseka (L20005) 20007 lokalna L20004 - tupkovec - gornja Dubrava cesta - preseka (L20005) 20009 lokalna prekopa (D227)- vugrišinec - Ž2009 cesta 20015 lokalna prekopa (D227) – praporčan - cesta Žc2006 20046 lokalna g.p.slovenija – Robadje - Ž2007 cesta 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M 20062 lokalna vugrišinec (L20009) - prekopa cesta (D227) 20063 lokalna L20080 – prekopa (D227) cesta 20072 lokalna stanetinec (20005) – sveti cesta Urban(20075) 20075 lokalna sveti Urban (20006) – prhovec cesta (L20006) 20080 lokalna toplice sveti Martin (Ž2004) – cesta Železna gora (D227) 20084 lokalna Ž2002- jalšovec – jurovčak – cesta Železna gora – L20080 20087 lokalna Martinuševec (Ž2009) – vukanovec – cesta Prekopa (D227)

Članak 4.

planirane građevine od važnosti za Državu su: - planirane trase za prijenos zemnog plina od bušotina do stanice za preradu plina 2.2. graĐevinska podruČja naselja
Članak 5. građevinsko područje naselja je: a) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) B) izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja s mogućim prostorima za razvoj c) izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene (prostor sunčanih elektrana) D) zone izgradnje na česticama trajnih nasada, a razlikuju se prema namjeni: - zona vikendica i klijeti - zona mješovite namjene – vikendice i klijeti; stalno stanovanje i poljoprivredna gospodarstva.

Članak 5a.

Članak 5a izdvojeni dio građevinskog područja naselja je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica s postojećim izgrađenim građevinama. Za dijelove naselja koje nije moguće utvrditi uvidom u DoF, a koji iz tog razloga nisu prikazani u kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000, izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra. Mogući prostor za razvoj izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od međe postojeće izgrađene građevne čestice, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. iznimno, ukoliko građevna čestica izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nema neposredni prilaz na javni put (uspostavljen je prilaz preko druge čestice ili je ostvareno pravo služnosti), takva izgrađena građevna čestica ne može biti osnova za formiranje nove građevne čestice na isti način, koristeći se pravom služnosti. postojeća izgrađena čestica može biti osnova za formiranje nove građevne čestice samo ako planirana građevna čestica ima pristup na javnu infrastrukturu minimalnog opsega opremljenosti – makadamski put i elektroenergetska mreža. eĐiMURske ŽUpanije” Broj 15 - stranica 3569

Članak 6.

Članak 6. U postupku definiranja zone izgradnje izdvojenog dijela građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se da je zona izgradnje najviše 100 m u dubinu građevne čestice od regulacionog pravca, ili 75 m od najisturenije točke dvorišnog dijela građevine osnovne namjene, uz uvjet da se građevinsko područje ne formira na prostore za koje vrijede ograničenja navedena u poglavlju 2.2.3., članku 44. ovih odredbi.
Članak 6a. neizgrađeno građevinsko područje naselja – prostor za razvoj naselja može biti uređeno i neuređeno građevinsko područje. Uređeno neizgrađeno građevinsko područje naselja je prostor naselja opremljen komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. neuređeno neizgrađeno građevinsko područje je prostor planiran za razvoj naselja bez izvedene potrebne komunalne infrastrukture. Da bi se taj prostor priveo namjeni propisuje se obveza izrade UpU-a, u obuhvatu određenom u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000.

Članak 7.

Članak 7. građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. površina novoformirane građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 480 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m, izuzetno može biti i manja kada se radi o interpolaciji, ali ne manja od 12 m. građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 8.

Članak 8. koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig=0,4. izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni). koeficijent iskoristivosti građevne čestice može biti najviše kis=1,0, a iznimno može iznositi kis=1,5 u zoni središnjih funkcija naselja s dozvoljenom visinom izgradnje do p+2 i na česticama turističke namjene koje sadrže hotel.

Članak 9.

Članak 9. građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. stranica 3570 - Broj 15 “sLUŽBeni gLasnik M
Članak 10. javna prometna površina unutar granica građevinskog područja smatra se ulica, cesta ili javni put. javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, a izuzetno kolnik širine 3,5 metara s jednom trakom. samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: - na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, - u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje ili rekonstruira kao ulica, zaštitni pojas uz cestu mora iznositi sa svake strane mjereno od ruba kolnika najmanje: - 25 m od državne ceste - 15 m od županijske ceste - 10 m od lokalne ceste. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi novoplanirane ulice ne može biti manja od 5,0 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 3,5 metara. Unutar koridora ulice potrebno je osigurati prostor za izgradnju odvodnog jarka i nogostupa barem s jedne strane ulice. prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. Članci 12. i 13. BRisani odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/16), objavljene 22. rujna 2016. – stupila na snagu 30. rujna 2016. godine. 2.2.1. uvjeti Za iZgradnju unutar graĐevinskih podruČja naselja i unutar iZdvojenih dijelova graĐevinskih podruČja naselja 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 14.

Članak 14. U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju građevina prateće namjene i pomoćne građevine. izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. eĐiMURske ŽUpanije” 23. prosinca 2016. građevine osnovne namjene su: - stambena građevina - stambeno - poslovna građevina - poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge). stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana). stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. poslovnom građevinom smatra se građevina namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti – obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i sl. na građevnoj čestici moguće je izvršiti prenamjenu građevine osnovne namjene – stambenu u poslovnu i obrnuto.

Članak 15.

Članak 15. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: a) gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (obrtničke radnje, manji proizvodni pogoni) c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene– s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) d) gospodarske građevine poljoprivredne namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje – bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i sl.) e) građevine turističke namjene – smještajni kapaciteti (sobe, apartmani), restoran, obiteljski hotel.

Članak 16.

Članak 16. na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područja, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina – njihovim položajem u odnosu na regulacioni pravac i položajem na građevnoj čestici.

Članak 17.

Članak 17. smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacionog pravca. izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena i drugim prostornim 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M elementima, građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacionog pravca.

Članak 18.

Članak 18. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od polovice njezine ukupne visine (v/2), niti na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom, ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacioni otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice. građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način smatraju se one građevine, koje su izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ali ne manjoj od 0,6 m. građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.

Članak 19.

Članak 19. Ukoliko se na istoj građevini nalazi više građevina (osnovne i prateće namjene) njihova međusobna udaljenost ne može biti manja od polovice zbroja njihovih ukupnih visina (v1+v2)/2, a udaljenost građevine od međe susjedne čestice ne može biti manja od polovice njezine visine, gdje je v visina najviše točke na pročelju građevine prema susjednoj međi.
Članak 20. građevine prateće namjene, kao i gospodarske građevine poljoprivredne namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje - građevine bez izvora zagađenja, moraju biti smještene na građevnoj čestici tako, da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta.

Članak 21.

Članak 21. kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.
Članak 22. položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se neposredno vezati uz eĐiMURske ŽUpanije” Broj 15 - stranica 3571 građevinu osnovne namjene, tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.).

Članak 23.

Članak 23. planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. U izgrađenoj strukturi građevinskog područja visina vijenca građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno – poslovne) može iznositi najviše 7,0 m. Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. visina vijenca građevine prateće namjene - gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. visina vijenca pratećih gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m.

Članak 25.

Članak 25. kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u obrazloženju – 1.1.2.6. kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine na toj udaljenosti ne može biti viša od tradicijske. visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m od postojeće tradicijske.
Članak 26. planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima «osobito vrijednog predjela»gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: - u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje – drvo, opeka, crijep - oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena - ne preporučuju se lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i sl. - građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena - minimalna tlocrtna površina građevina osnovne namjene ne može biti manja od 50 m², uz uvjet da visina vijenca građevine minimalne tlocrtne površine 50m² može iznositi najviše 3,8 m (bez nadozida) od najviše kote uređenog terena - iznimno, na česticama minimalne širine od 12 do 16 m interpoliranih u zoni postojeće izgradnje na česticama trajnih nasada, površina građevina može biti i manja stranica 3572 - Broj 15 “sLUŽBeni gLasnik M (ne manja od 30 m2), uz uvjet da je visina vijenca najviše 3,2m mjerena od najviše kote uređenog terena bez nadozida.

Članak 27.

Članak 27. ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i sl.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira s pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45o. U dijelovima naselja, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, a planirana građevina osnovne namjene – stambene ili stameno poslovne ima kosi krov, položaj i nagib krovnih ploha moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov se mora izvesti crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti uređenja prostora unutar zone ambijentalno vrijednog prostora povijesne urbane cjeline Štrigove

Članak 29.

Članak 29. povijesna urbano ruralna cjelina Štrigove je prostor (označen na kartografskom prikazu broj 3.) koji čini prepoznatljivu sliku naselja, unutar kojeg su smješteni uglavnom svi sadržaji središnjih funkcija Štrigove. Zbog značaja samog središta koje ima široku gravitacijsku zonu, a zbog nedefiniranih i nezavršenih pojedinih prostora unutar obuhvata te zone, potrebna je izrada urbanističko arhitektonskog projekta povijesne cjeline naselja.
Članak 30. BRisan odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/16), objavljene 22. rujna 2016. – stupila na snagu 30. rujna 2016. godine.

Članak 31.

Članak 31. površina javne namjene omeđene prostorom crkve, višestambenim građevinama i glavnom ulicom (državnom cestom) u centru Štrigove, trebala bi postati javni mjesni trg. oblikovanje, namjena i pripadajući sadržaji trga odredit će se urbanističko-arhitektonskim projektom povijesne urbano ruralne cjeline, kojim će se odrediti dimenzije i odnosi površina, primjereno načinu planiranog korištenja tog javnog prostora (javne manifestacije, okupljanja, odmor, svakodnevno funkcioniranje, trgovanje i slično).

Članak 32.

Članak 32. planirani zahvati u prostoru središta općine trebaju udovoljiti uvjetima i mjerama određenim u člancima 121. i 122. eĐiMURske ŽUpanije” 23. prosinca 2016. u poglavlju 6. Mjere zaštite - kulturna baština, s ciljem postizanja više razine estetskih kriterija u oblikovanju, zbog ambijentalnih vrijednosti središnjeg prostora naselja. planiranim zahvatima potrebno je postići međusobni sklad volumena građevina, skladni odnos volumena građevina i krovnih ploha, pri čemu su isključeni prodori ravnina uličnog pročelja u krovne plohe, a krovni otvori mogu se nalaziti samo u ravnini krovnih ploha.

Članak 33.

Članak 33. BRisan odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Štrigova (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/16), objavljene 22. rujna 2016. – stupila na snagu 30. rujna 2016. godine.
Članak 34. izgradnja novih građevina u zoni ambijentalno vrijednog prostora naselja Štrigova na središnjem trgu i prostoru radijusa 30 m od crkve nije moguća.
Članak 35. na neizgrađenim građevinskim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). Maksimalna katnost građevine osnovne namjene može iznositi p+2 (prizemlje + 2kata) a visinu vijenca potrebno je uskladiti s građevinama s iste strane ulice s mogućim odstupanjem od najviše 20% ali da ne prelazi visinu od p+2 kata. U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, uz poštivanje uvjeta iz članka 32. ovih odredbi. smjernice za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja

Članak 35a.

Članak 35a. Urbanističko arhitektonski projekt povijesne ambijentalne cjeline Štrigove trebao bi primijeniti načela zaštite i očuvanja povijesne slike Štrigove, i pri tome predložiti rješenja i odrediti: - uvjete interpolacije novih građevina unutar obuhvata povijesne cjeline - povezivanje, objedinjavanje javnih površina s mogućim objedinjavanjem vanjskih prostora – dvorišta ugostiteljskih i trgovačkih lokala u cilju njihove najveće moguće iskorištenosti u vrijeme velikih događanja - jedinstveno oblikovanje javnih prostora (parterno oblikovanje, prometno rješenje, promet u mirovanju) - mogući scenariji korištenja javnih prostora (u maksimalnom i minimalnom opsegu) za više namjena - uvjete uređenja prostora za moguće dogradnje na već izgrađenim česticama - udio zelenila različite strukture – od visokog zelenila do cvjetnjaka - uređenje javnih zelenih površina – sadnja novog visokog zelenila, rekonstrukcija i redizajn postojećih zelenih površina 23. prosinca 2016. “sLUŽBeni gLasnik M - parterno oblikovanje, urbanu opremu, postavu znakova, informacijskih oznaka i obilježja u prostoru. 2.2.1.3. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (s preporukom da to bude jasen, javor, lipa, pitomi kesten, grab, bukva, jablan).
Članak 37. prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka.

Članak 37a.

Članak 37a. U cilju zaštite prostora od erozivnog djelovanja brdskih bujičnih voda i u cilju povećanja sigurnosti sustava od poplave moguće je izvođenje akumulacija-retencija Šantalovec i trnava, kao i izvođenje zahvata koji se odnose na tehničko i gospodarsko održavanje postojećeg vodnogospodarskog sustava. pri planiranju i projektiranju zahvata iz prethodnog stavka potrebno je preispitati koncepciju tehničkog rješenja kojeg su izradile hrvatske vode, vodeći računa da veličina i način izvođenja građevinskih zahvata ne naruše krajobrazne vrijednosti osobito vrijednog predjela gornjeg Međimurja.