GLASNIK

Arhiva › 2016. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Sveta Marija · 8. studenoga 2016. · KLASA 310-05/16-01/01 · URBROJ 2109/24-16-12

Odluka o usvajanju Strateškog razvojnog programa Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2402

46. Temeljem članka 15. Statuta Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 9/09, 5/13),Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na svojoj 28. sjednici održanoj 03.11.2016. godine donosi odluku o usvajanju strateškog razvojnog programa općine sveta marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Članak 1. Usvaja se Strateški razvojni program Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strateški razvojni program).
Članak 2. Tekst Strateškog razvojnog programa nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Članak 3.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u ,,Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA MARIJA KLASA: 310-05/16-01/01 URBROJ: 2109/24-16-12 Sveta Marija, 03. studenoga 2016. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća marija Frančić, v.r. strateški raZvojni program općine sveta marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine Naručitelj izrade strateškog razvojnog programa: Općina Sveta Marija Trg bana Jelačića 1 40326 Sveta Marija www.svetamarija.hr Izrada: Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o. Bana J. Jelačića 22 40 000 Čakovec www.redea.hr popis kratica DZS Državni zavod za statistiku EU Europska unija FINA Financijska agencija HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HC Hrvatske ceste HE hidroelektrana HKG Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje IKT informacijsko-komunikacije tehnologije JLS jedinica lokalne samouprave JU javna ustanova LAG Lokalna akcijska grupa LRS Lokalna razvojna strategija MENEA Međimurska energetska agencija d.o.o. MŽ Međimurska županija OIE obnovljivi izvori energije OPG obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OŠ osnovna škola PBS pješačko-biciklistička staza PPUO Prostorni plan uređenja općine 8. studenoga 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2403 PRR Program ruralnog razvoja RH REDEA Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o. SRP strateški razvojni program TZ turistička zajednica TZMŽ Turistička zajednica Međimurske županije ŽRS Županijska razvojna strategija ŽUC Županijska uprava za ceste sažetak Strateški razvojni program Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine predstavlja ključni strateški dokument koji definira budući društveni i gospodarski razvoj područja. Strateški razvojni program sadržava analizu stanja područja općine, SWOT analizu, viziju, ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti definirane od strane ključnih dionika na lokalnoj razini koji su sudjelovali u izradi dokumenta. Radi osiguravanja provedivosti strateškog dokumenta izrađen je i plan provedbe, financijski plan te je određen način praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi.

Članak 3.

Izrada Strateškog razvojnog programa počela je krajem 2015. godine prikupljanjem podataka za pripremu osnovne analize područja. Na prvoj radionici održanoj 26. siječnja 2016. članovi radne skupine identificirali su i rangirali razvojne probleme te su pripremili nacrt SWOT analize. Na drugoj radionici, održanoj 22. ožujka 2016., članovi radne skupine komentirali su postavljene strateške ciljeve, prioritete i mjere te predlagali aktivnosti za pojedine mjere. Također su predlagali viziju općine do 2020. godine. Vizija kao željeno buduće stanje Općine Sveta Marija odnosi se na očuvanu prirodnu i kulturnu baštinu, razvijene nove oblike turizma, jačanje poduzetništva i očuvanje tradicije s ciljem povećanja kvalitete života kako bi se zadovoljile potrebe lokalnog stanovništva te utvrdio dugoročni fokus. Stoga, vizija općine Sveta Marija glasi: Općina Sveta Marija je poduzetno mjesto u srcu zaštićene prirode uz rijeku Dravu, prepoznatljiva po očuvanoj kulturnoj baštini, tradicijskom običaju čipkanja i razvijenom aktivnom turizmu. Definirana su dva strateška cilja kako bi se navedena vizija ostvarila, a to su:  cilj 1. uređeno mjesto, prepoznatljive tradicije s visokom kvalitetom života  cilj 2. kvalitetno poslovno okruženje i održiva poljoprivreda. Daljnjim radom na Strateškom razvojnom programu postavljene su aktivnosti čijom će se provedbom ostvariti zadani strateški ciljevi. Izrađen je Financijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Sveta Marija za razdoblje od 2016. do 2020. godine za svaku mjeru u ukupnom iznosu od 85.319.800,00 te je izrađen Akcijski plan provedbe.

Članak 3.

Ukupan iznos proračuna je pozamašan, a razlog tome je provođenje projekta Aglomeracije na području općine. Naime, projekt „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Donja Dubrava“ infrastrukturni je projekt vrijedan 51.000.000,00 kn koji se sufinancira iz strukturnih fondova EU u iznosu od 37.500.000,00 kn, a iznos sufinanciranja projekta od strane Međimurskih voda iznosi 5.000.000,00 kn, iz državnog proračuna se sufinancira iznos od 5.000.000 kn, a Općina će iz svog proračuna izdvojiti iznos od 3.500.000,00 kn za sufinanciranje projekta. Preostali iznos od 34.319.800,00 kn u financijskom planu odnosi se na provedbu definiranih strateških i ostalih projekata. Odgovornost za provedbu, vrednovanje i izvještavanje javnosti o provedbi Strateškog razvojnog programa preuzet će Općinska uprava. Izrada dokumenta sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. sadržaj Sažetak 3 Predgovor 6 1. Uvod 7 2. Značajke područja 8 2.1. Opće značajke područja 8 2.2. Infrastruktura 13 2.3. Demografske i socijalne značajke područja 16 2.4. Gospodarske značajke područja 22 3. Analiza razvojnih problema područja 33 4. SWOT analiza 35 5. Strateški okvir 37 5.1. Razvojna vizija 37 5.2. Razvojni ciljevi 38 5.3. Opis mjera 39 6. Financijski plan 55 7. Plan provedbe 61 8. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje 67 Popis slika 68 Popis tablica 69 Popis korištenih izvora 70 PRILOG 1. Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu 72 predgovor Poštovani stanovnici općine Sveta Marija, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju postavljeni su nam visoki kriteriji razvoja za koje je nužno oblikovati jasnu viziju razvoja naše općine koju želimo ostvariti, za što nam je potrebno strateško planiranje.

Članak 3.

Iz tog razloga imamo obvezu izraditi Strateški razvojni program Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020., koji je ključni planski dokument politike razvoja naše Općine putem kojeg smo odredili strateške ciljeve i prioritete održivog razvoja Općine, prepoznate od strane ključnih dionika na lokalnoj razini. Ovaj dokument bazira se na definiranju vizije o stvarnoj potrebi svih nas za dostojanstvenim i kvalitetnim svakodnevnim životom, na način da u što većoj mjeri i na optimalan način koristimo sve resurse koji su nam na raspolaganju i pomoću kojih ćemo zajedno, našim trudom i radom, gradeći na čvrstim temeljima prethodnih generacija, našu općinu podići na još višu razinu razvijenosti i poboljšati život svih mještana na način da žive prosperitetno, sigurno i u zdravom okolišu u povoljnom gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom okruženju. Stoga, Strateški razvojni program obuhvaća ključne razvojne projekte koji će utjecati na razvoj i unaprjeđenje svih dijelova naše zajednice kroz poticanje razvoja gospodarstva, društvenih i životnih standarda, infrastrukture te održivog razvoja općenito. Stranica 2404 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2016. Za realizaciju projekata i dostizanje ciljeva potrebna je suradnja svih, kako Općine tako i civilnog i gospodarskog sektora, odnosno svih nas koji u Općini živimo. Strateški razvojni program Općine Sveta Marija omogućit će nam ujedno i financiranje definiranih potreba naše općine, s obzirom na to da je upravo postojanje lokalnog strateškog razvojnog programa uvjet za prijavu na natječaje i financiranje putem strukturnih i investicijskih fondova Europske unije.

Članak 3.

Krajnji cilj koji je, vjerujem, zajednički cilj svih nas, je da 2020. godine naselja općine Sveta Marija budu mjesta prepoznatljive tradicije s visokom kvalitetom života u poticajnom poslovnom okruženju, održive poljoprivrede, neosiromašene emigracijama mladih ljudi i zajednica po mjeri svakog od nas ponaosob. U Svetoj Mariji 6. listopada 2016. Đurđica Slamek, načelnica 1. uvod Strateško planiranje predstavlja sustavni usmjereni proces koji se temelji na donošenju specifičnih ciljeva i prioriteta koji će provođenjem aktivnosti definiranih u mjerama omogućiti razvoj lokalne sredine. Strateško planiranje se odvija na više razina: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje moraju biti usklađene. Strateški razvojni program Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine nastao je na temelju suradnje predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja Općine kao članova radne skupine te predstavnika Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA d.o.o. kao vanjskih suradnika u izradi Strateškog razvojnog programa. Metodologija izrade i provedbe strateškog razvojnog programa, kao i način vrednovanja usklađeni su s Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 147/14). Svrha prilagodbe je postizanje ujednačenog pristupa planiranju, povezanosti sa županijskom razvojnom strategijom te usklađenosti sa ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programima).

Članak 3.

Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine započela je analizom osnovnih značajki područja (geografski položaj, stanje prirodnih resursa, zaštite okoliša, stanje infrastrukture, gospodarsko stanje, demografska struktura i stanje društvenih djelatnosti). Za analizu i ocjenu trenutnog stanja razvoja korišteni su pokazatelji različitih relevantnih institucija na državnoj razini (DZS, FINA, HGK, HZZ, HOK). Održane su dvije radionice s radnom skupinom na kojima su identificirani razvojni problemi područja koje su članovi radne skupine rangirali prema percipiranoj važnosti. Kroz radionice izrađena je SWOT analiza te su određeni strateški razvojni ciljevi, prioriteti i mjere. Nakon toga izrađivač je razradio mjere, koje sadrže ključne aktivnosti, nositelje mjera i pokazatelje. U svrhu provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Sveta Marija za razdoblje od 2015. do 2020. godine, a s obzirom na definirane strateške razvojne ciljeve, prioritete i mjere, predviđeni su različiti izvori financijskih sredstva, poput lokalnog, županijskog ili državnog proračuna, EU fondova i drugih izvora financiranja. Općinska uprava nadzirat će i vrednovati provedbu Strateškog razvojnog programa i revidirati je na godišnjoj razini, kako bi se osigurala usklađenost s eventualnim promjenama u okruženju, a sve sa svrhom ostvarenja zadanog budućeg stanja. 2. ZnaČajke podruČja 2.1. opće značajke područja 2.1.1. geografska i administrativna obilježja Općina Sveta Marija nalazi se na krajnjem istočnom prostoru Međimurske županije uz rijeku Dravu. Površina općine Sveta Marija iznosi 23,40 km2 i spada u red manjih općina, približno 3,2% od ukupnog prostora županije. Općina ima 2.317 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011.

Članak 3.

godine te je gustoća naseljenosti područja 99,02 st/km2. Općina obuhvaća dva naselja, Donji Mihaljevec i Svetu Mariju, koja je ujedno i središte Općine. Prema indeksu razvijenosti jedinica lokalne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske, Općina spada u III. skupinu razvijenosti s indeksom razvijenosti 81,68%. Općina graniči sa sjeverne strane s Općinom Kotoriba, s južne strane s Varaždinskom županijom, s istočne strane s Općinom Donji Vidovec te sa zapadne strane s Gradom Prelogom. Prema Izvješću o stanju okoliša Međimurske županije iz 2014. godine, najlošije stanje rijeke Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava je na dionici tzv. starog korita Drave na području hidroenergetskog sustava HE Čakovec, na području općine Sveta Marija. Ova dionica Drave prijemnik je otpadnih voda varaždinske aglomeracije koje nisu odgovarajuće pročišćavane na postojećem mehaničko-biološkom uređaju. Zbog nezadovoljavajućeg stanja Drave u planu je rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda varaždinske aglomeracije trećim stupnjem pročišćavanja s rokom do kraja 2018. godine. Prije toga potrebno je do kraja 2017. godine osigurati odgovarajući predtretman otpadnih voda u industrijskim postrojenjima koja najviše opterećuju varaždinsku kanalizaciju. klima. Umjereno kontinentalna (panonska), što se očituje hladnim zimama i vrućim ljetima. Središnja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10˚C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19˚C, a najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1˚C. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm.

Članak 3.

Ovo područje je tijekom cijele godine relativno bogato vlagom. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage u zraku iznose iznad 70%. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. javna uprava. Poslovi iz samoupravnog djelokruga utvrđeni su odlukom Općinskog vijeća i načelnika u skladu sa Zakonom i Statutom Općine. Tijela Općine Svete Marije su: Općinsko vijeće – predstavničko tijelo i općinski načelnik – izvršno tijelo. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru prava i obveza jedinica lokalne samouprave. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu ustrojen je Jedinstveni upravni odjel. U Općini je zaposleno petero djelatnika (1 pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, 2 službenika i 2 komunalna radnika). Općinski proračun u protekle tri godine iznosi: 3.079.671,18 kn (u 2012. godini), 2.683.105,75 kn (u 2013. godini) te 3.801.587,08 kn (u 2014. godini). 8. studenoga 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2405 Općina je članica lokalne akcijske grupe (lag) muradrava. LAG Mura-Drava obuhvaća osam općina i jedan grad u Međimurskoj županiji (općina Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Orehovica i Sveta Marija te grad Prelog) te općinu Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji. Općina je također članica i regije mura - europske grupacije za teritorijalnu suradnju s ograničenom odgovornošću (regija mura egts). Europska grupacija teritorijalne suradnje (EGTS) je oblik udruživanja jedinica lokalne samouprave sa zajedničkim sustavom planiranja i razvoja s ciljem procjene potencijala regije te poticanja provedbe integriranih, kvalitetnih i izvornih strategija kao temeljnih dokumenata za planiranje, poticanje međuteritorijalne suradnje i kohezije. Naglasak je stavljen na postizanje ciljeva održivosti i unaprjeđivanja prostora, razvoja konkurentnog gospodarstva te razvoja ljudskih potencijala i lakšeg pristupa strukturnim fondovima EU.

Članak 3.

vjerske Zajednice. Na području općine nalazi se župa Sveta Marija koja spada u Donjomeđimurski dekanat Varaždinske biskupije.1 Zdravstvo i socijalna skrb. Na području općine djeluje jedna ambulanta opće medicine i jedna ordinacija dentalne medicine. U sklopu Doma zdravlja Čakovec na području općine djeluje patronažna služba te palijativni tim. U Međimurskoj županiji pa tako i na području općine Sveta Marija, Zavod za hitnu medicinu zadužen je za formiranje Mreže hitne medicine koja pokriva cijelo područje županije. Danas u sklopu Mreže hitne medicine djeluje 15 T1 timova (od toga 10 u Čakovcu i 5 u ispostavi u Prelogu), a svaki od njih uključuje doktora medicine, medicinskog tehničara te vozača vozila hitne pomoći. Prema analizi geografske distribucije kardiovaskularnih bolesti u Međimurskoj županiji u periodu od 2006.- 2010. godine (Strateški plan za unapređenje zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdravlju u Međimurskoj županiji, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, 2013.) stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u općini Sveta Marija za sve dobi iznosila je 432,63/100,00 st., što je ispod županijskog prosjeka (457,15/100,00 st.). Prosječna stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u dobi do 64 godine u istom je periodu iznosila 41,14/100,00 st., što je također ispod prosjeka županije (54,4/100,00 st.). Podaci upućuju na relativno povoljno stanje, u usporedbi sa županijskim prosjekom, na čemu treba i dalje raditi. Za područje socijalne skrbi nadležan je Centar za socijalnu skrb Čakovec, a na području ne postoji dom za starije i nemoćne ili slična ustanova socijalne skrbi.

Članak 3.

2.1.2. kulturna i povijesna baština Prema Prostornom planu uređenja Općine Sveta Marija na teritoriju općine nalazi se nekoliko spomenika kulturne baštine i spomeničkih objekata skromnijih karakteristika uglavnom sakralnog karaktera (kapelice, poklonci, raspela). Zaštićenih kulturnih dobara na području općine ima pet (od toga dva nematerijalna kulturna dobra), a iz tablice ispod vidljivo je da su svi registrirani na području naselja Sveta Marija. 1 www.biskupija-varazdinska.hr Tablica 1. Kulturna dobra na području općine Sveta Marija oZna- vrsta ka kulturmjesto naZiv do- nog dobra bra Z-1121 SVETA Crkva uznesenja bla- nepokretno MARIJA žene djevice Marije, kulturno kurija župnog dvora i dobro - pojepil bogorodice dinačno Z-5408 SVETA Inventar iz Crkve pokretno kul- MARIJA Uznesenja turno dobro blažene djevice - zbirka Marije Z-1811 SVETA orgulje u Crkvi pokretno kul- MARIJA Uznesenja turno dobro - blažene djevice pojedinačno Marije Z-3403 SVETA svetomarska mikro- nematerijal- MARIJA toponimija no kulturno dobro Z-4227 SVETA tradicijsko umijeće nematerijal- MARIJA izrade čipke no kulturno na području Svete dobro Marije Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, 2015. graditeljska baština sastoji se većim dijelom od sakralnih građevina. Zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu čine: • Župna crkva Uznesenja Marijina – longitudinalna, kasnobarokna crkva, izgrađena krajem 18. st. na mjestu stare srednjovjekovne crkve, porušene 1779. godine. • Kurija župnog dvora – izgrađena sredinom 19. st.

Članak 3.

sjeveroistočno od crkve u tradiciji kasnobarokne tj. klasicističke arhitekture. • Pil Bogorodice – nalazi se u parku smještenom južno uz crkvu. U izvorima se spominje 1822. godina • Stara škola – kvalitetan i rijedak primjer očuvane katne građevine urbanog karaktera nastale krajem 19. st. unutar ruralnog okruženja tipičnog sela Donjeg Međimurja. • Poklonac Sv. Križa – smješten uz glavnu prometnicu u istočnom dijelu Svete Marije. • Kapelica Sv. Pavla Pustinjaka (danas kapelica Sv. Florijana) – minijaturna kapela nastala u vezi s javnom plastikom. • Pil Majke Božje – postavljen 1995. godine na istaknutom mjestu, unutar zelene površine nasuprot glavnog ulaza u župnu crkvu. • Raspelo na groblju – kameno raspelo, podignuto oko 1900. godine i smješteno usred groblja. • Poklonac Majke Božje (Donji Mihaljevec) – smješten na sjevernom raskrižju u selu, kod ceste za Čukovec. • Poklonac Tužnog Krista (Donji Mihaljevec) – smješten na istočnom raskrižju u selu. Na području općine nalaze se rijetki primjeri tradicijske stambene arhitekture. Promjene u načinu života lokalnog stanovništva u posljednjim desetljećima utjecale su na oblikovanje i izgled stambene arhitekture ruralne sredine. Nove kuće su nerijetko visoke katnice koje se grade bez osjećaja za mjerilo, bez modernih tehnika gradnje koje bi osigurale Stranica 2406 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2016. energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije za kućanstva, te se generalno ne uklapaju u proporcije tradicionalnog međimurskog sela. Isto vrijedi i za objekte javne namjene (vrtić, dom kulture, vatrogasni dom, prostorije općine, mrtvačnica i sl.) koji su građeni u vrijeme kada još nisu postojali građevinski materijali koji bi omogućavali energetsku učinkovitost tih objekata te danas održavanje objekata javne namjene zahtijeva izdašna financijska sredstva.

Članak 3.

2.1.3. Zaštita okoliša i prirodna baština Održavanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti na cjelokupnom području Međimurske županije obavlja Međimurska priroda - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Javna ustanova nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojima upravlja. Područje općine Sveta Marija spada u zaštićeni dio prirode u Regionalni park Mura-Drava (slika 1.). Ukupna površina Regionalnog parka Mura-Drava je 87.680,52 ha, a od toga se na području Međimurske županije nalazi 17.007,11 ha (23,3% površine Parka). Park u Međimurskoj županiji obuhvaća površinu triju gradova (Prelog, Mursko Središće, Čakovec) i 13 općina (Štrigova, Sveti Martin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan, Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Orehovica, Nedelišće). Mura i Drava među posljednjim su prirodnim tokovima nizinskih rijeka u srednjoj Europi, a karakterizira ih visoka razina biološke raznolikosti te se područje općine Sveta Marija, smjestivši se između ovih rijeka, uvrstilo i u ekološku mrežu Natura 2000.2 Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) čine područja očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove –POVS, a na teritoriju općine se ova dva područja međusobno preklapaju. Na području je evidentirana zaštićena i ugrožena, od 1958. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode, biljna vrsta kockavica (Fritillaria meleagris L.) (područje zvano „Fojsak“).

Članak 3.

Prema Planu gospodarenja otpadom Općine Sveta Marija za razdoblje od 2016.- 2021. godine na području općine dva su nesanirana odlagališta komunalnog otpada: “Parag“ u naselju Donji Mihaljevec i „Segetec“ u naselju Sveta Marija. Slika 1. Kartografski prikaz Regionalnog parka Mura – Drava Izvor: Međimurska priroda, 2014. godina 2.2. infrastruktura 2.2.1. promet i prometna infrastruktura 2 Izvor: Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije, 2014. godina Postojeći prometni sustav na području općine dio je glavne cestovne mreže Međimurja. Kao što je prikazano na slici 2., kroz općinu prolazi državna cesta D20 Čakovec (D3) - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Koprivnica (D2) te je njezina dužina na području općine 5,84 km. To je cesta koja spaja općinu sa županijskim središtem te cesta koja spaja dvije županije – Međimursku i Koprivničko-križevačku. Paralelno s jezerom i odvodnim kanalom HE Dubrava prolazi županijska cesta L-20039 koja dobiva sve više na značaju, a njezina dužina na području općine iznosi 3,83 km. Od značaja za općinu su i lokalne ceste LC-20041, LC-20043 i LC-20061. Od ostale cestovne infrastrukture u općini postoji mreža općinskih nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova). Općina je udaljena od autoceste A4 Zagreb-Goričan oko 17 km. Naselje Donji Mihaljevec i Sveta Marija međusobno su povezana državnom cestom D20 te nerazvrstanom cestom, ali na tim dionicama nema pješačko-biciklističkih staza čime je ugrožena sigurnost stanovnika. U pogledu stanja kvalitete cestovne mreže i standarda održavanja, situacija je podjednaka kao i na ostatku cestovne mreže u Međimurskoj županiji.

Članak 3.

Potrebno je poraditi na daljnjem razvrstavanju nerazvrstanih cesta i na uređenju pješačkih i parkirališnih područja. Jedna od prvih željezničkih pruga u Hrvatskoj bila je pruga Kotoriba – Čakovec – Pragersko izgrađena 1860. godine. To je i danas glavni magistralni pravac srednje i istočne Europe prema sjevernojadranskim lukama. Željeznička pruga Budimpešta – Kotoriba – Čakovec – Varaždin – Zagreb je željeznička pruga II. reda koja bilježi značajan putnički promet, a na kojoj prometuju i međunarodni putnički vlakovi. Kroz općinu duljina ove pruge iznosi 3,2 km, a ukupno kroz županiju 42,35 km. Slika 2. Prometni sustav općine Izvor: Prostorni plan općine Sveta Marija 2.2.2. opskrba električnom energijom Područje općine napajano je električnom energijom distributera Elektra Čakovec. U naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec razmješteno je devet trafostanica 10/0,4 kV. Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica na području općine je 1640 kVA. Na području se nalazi hidroelektrana HE Dubrava snage 80,6 MW koja je u pogonu od 1989. godine. Hidroelektrana je vezana sa 110 kV vezom na elektroenergetski sustav Hrvatske, a preko 35 kV je vezano s distribucijskim sustavom Elektre Čakovec. Potrošača električne energije na području općine ima sveukupno 1114, od toga 1000 kućanstava i 114 gospodarskih objekata. 2.2.3. telekomunikacije 8. studenoga 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2407 Naselja općine obuhvaćena su pristupnom telekomunikacijskom mrežom RSS-a Sveta Marija. Pristupna mreža RSS-a u cijelosti je izgrađena podzemno. Općina na cijelom svom području ima dostupnu uslugu fiksnog telefonskog priključka, 2G (GSM/GPRS/EDGE) i 3G (UMTS/HSPA)

Članak 3.

podatkovnih mreža koje pružaju telekomunikacijski operateri. Na području Hrvatske uvedena je i nova mreža podatkovnog prometa 4G, međutim nije još dostupna na području općine. Širokopojasni brzi Internet ne pokriva područje općine. Dužina plinovoda u met- Naselje rima 2.2.4. plinoopskrba Sva kućanstva imaju mogućnost priključenja na mrežu opskrbe prirodnim plinom. Distributer i održavatelj sustava plinoopskrbe je tvrtka Međimurje plin d.o.o. koja opskrbljuje područje cijelog Međimurja. Na sustav je priključeno 568 kućanstava (77,38%). Tablica 2. Podaci o opskrbi plinom Broj potrošača Potrošnja plina (u kWh) Pravne osobe Kućanstva Pravne osobe Kućanstva Donji Mihaljevec 9.831 11 Sveta Marija 20.152 16 Ukupno 29.983 27 170 237.354 921.473 398 388.329 2.199.325 568 625.683 3.120.798 Izvor: Međimurje plin d.o.o. 2.2.5. vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje Za vodoopskrbu naselja u općini koristi se vodocrpilište Prelog, a područje općine pripada IV. Vodoopskrbnoj zoni Međimurja. Na području općine Sveta Marija nalazi se i pričuvno crpilište „Sveta Marija“ kapaciteta 22 l/sek. Vodoopskrbni sustav je tlačan. Izgrađena je i razvodna vodoopskrbna mreža u svim naseljima. Na sustav vodoopskrbe priključeno je 86% kućanstava, a kao što je vidljivo iz tablice ispod, više je kućanstava priključeno na sustav u naselju Donji Mihaljevec nego u Svetoj Mariji. Kanalizacija nije izgrađena na području općine. Tablica 3. Vodoopskrba i odvodnja Broj domaćinstava Broj vodovodnih Naselje (Popis kućanstava priključaka (kom)

Članak 3.

iz 2011.) d. mihaljevec 318 280 sv. marija 635 542 ukupno 953 8223 Br. vodo. Postotak priključenih Dužina vodo. Potrošnja vode priključenosti gospod. mreže (m) (m3) (kom) 88% 6 6.002 21.405 85% 26 12.913 44.774 86% 324 18.9155 66.1796 Izvor: Međimurske vode d.o.o. 2.3. demografske i socijalne značajke područja 2.3.1. kretanje broja stanovnika 3456 Općina Sveta Marija prema podacima Državnog zavoda za statistiku prema Popisu stanovništva iz 2011. godine ima 2.317 stanovnika, od toga naselje Sveta Marija ima 1.594, dok Donji Mihaljevec ima 723 stanovnika. Muškaraca ima 1.149 (49,6%), a žena 1.168 (50,4%). Broj stanovnika općine Sveta Marija čini 2,04% ukupnog stanovništva Međimurske županije (113.804), dok je udio u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske 0,054%. Gustoća naseljenosti iznosi 99,02 stanovnika po km². Broj stanovnika na razini općine u razdoblju od 1981. godine do 2011. zabilježio je pad za 17%, točnije 477 stanovnika. Detaljni podaci o kretanju broja stanovnika za općinu i oba naselja prikazani su u tablici 4. Gledano prema nacionalnosti, Hrvati čine 98,83% stanovništva općine, dok druge nacionalnosti čine 1,17%, od 3 odnosi se na broj vodovodnih priključaka u kućanstvu naselja Općine Sveta Marija, stanje sa 31.12.2014. 4 odnosi se na broj vodovodnih priključaka u gospodarstvu, u razdoblju od 1.10.2013. do 31.9.2014. 5 dužine se odnose na sekundarne vodove, dok dužine magistralnih vodova nisu navedene, stanje sa 31.12.2014. 6 odnosi se na ukupnu potrošnju vode naselja Općine Sveta Marija (potrošnja vode u kućanstvu+potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama), u razdoblju od 1.10.2013. do 30.9.2014.

Članak 3.

čega najveći udio imaju Albanci i Slovenci s udjelima od 0,22%. Ostale zastupljene nacionalnosti su Mađari, Nijemci, Rusi, Slovenci i Srbi. Kada se promatra religijska pripadnost, najveći udio, 97,84% čine katolici, dok se ostali izjašnjavaju kao pravoslavci, protestanti, muslimani, ostali kršćani, ateisti ili se ne izjašnjavaju. Tablica 4. Kretanje broja stanovništva po naseljima popis 2001.* popis popis prema popis broj naselje 1981. 1991. eu 2011. kućanstava popisnoj metodi sveta 2018 1835 1690 1594 493 marija donji mihalje- 776 766 743 723 234 vec uku- 2794 2601 2433 2317 734 pno *Mora se naglasiti da je podatke o broju stanovnika za 1991. i 2001. teško uspoređivati s obzirom da je 2001. korištena popisna metoda EU po kojoj se odvojeno prikazuje stalno stanovništvo i stanovništvo koje je prijavljeno na određenoj adresi u Državi, ali stvarno duže od godine dana boravi izvan mjesta, najčešće radi stalnog Stranica 2408 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2016. zaposlenja. Izvor: Državni zavod za statistiku - Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama; podaci za 2011.;. Državni zavod za statistiku - Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. 2.3.2. dobna struktura stanovništva Na slici 3. prikazana je demografska piramida za stanovništvo općine Sveta Marija za 2011. godinu prema podacima iz Popisa stanovništva. Vidljivo je da najveći broj stanovnika spada u skupinu 50-59 godina, točnije 370 stanovnika, od toga 168 žena i 202 muškarca, što čini udio od 15,97% ukupnog stanovništva općine. Na temelju toga može se zaključiti da je najveći udio starog stanovništva, što ukazuje na nepovoljnu dobnu strukturu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna dob za općinu je 41,9, što je više od razine Međimurske županije (40 godina).

Članak 3.

Slika 3. Broj stanovnika po spolu prema Popisu stanovništva 2011. Izvor: izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 2011. 2.3.3. radno sposobno stanovništvo Radno sposobno stanovništvo ili radni kontingent čine pripadnici starosnih skupina između 15. i 64. godine života. Veličina i struktura radnog kontingenta vrlo su važni za tržište rada, odnosno ponudu radne snage na tržištu. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine općina Sveta Marija ima 1.564 stanovnika u kategoriji radno sposobnog stanovništva, od čega 805 muškaraca te 759 žena. Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika općine je 67,50%. Struktura uzdržavanog stanovništva (mladi do 14 godina i staro stanovništvo u dobi od 65+) pokazuje nepovoljne karakteristike, jer je udio kontingenta mladih (339) koji su potencijalna buduća radna snaga manji od staračkog stanovništva (414). Takva demografska slika je nepovoljna jer ukazuje na starenje stanovništva. 2.3.4. demografska kretanja Podaci o prirodnom prirastu (razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba) za 2001., 2011. i 2014. na području općine Sveta Marija prema Državnom zavodu za statistiku ukazuju na povećanje negativnog prirodnog prirasta. Prirodni prirast iznosio je u 2001. godine 0, u 2011. -2, a 2014. -5 (prikaz na slici 4.). Iz podataka je vidljivo je da je broj umrlih u oba naselja u sastavu općine veći od broja rođenih, odnosno prirodni prirast je negativan te u 2014. godini iznosi -5, kada je na području općine umrlo 20 osoba, a rođeno je 15 osoba.

Članak 3.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine indeks starenja iznosio je 96, a prema Popisu stanovništva iz 2011. on iznosi 111. Ovi podaci ukazuju na povećano starenje stanovništva u razmaku od 10 godina te na veći udio starog stanovništva od mladog u odnosu na prosjek države. Slika 4. Prirodni prirast za 2014. godinu po naseljima Izvor: izrada autora prema podacima iz državne matice Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji 2014. 2.3.5. obrazovna struktura stanovništva Kada se govori o obrazovnoj strukturi stanovništva, iz Popisa stanovništva iz 2011. godine vidljivo je da najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu, njih 1.013 ili 43,7%, od toga 412 žena (40,7%) te 601 muškarac (59,3%). Najmanji broj stanovnika je s doktoratom, kojeg ima samo jedna osoba iz općine te osoba koje su bez škole, njih 9, od čega je 8 žena. Jedan od problema kod obrazovne strukture je visoki udio stanovništva koje ima niže obrazovanje od srednje škole, točnije 42,17% stanovnika općine Sveta Marija nema završenu srednju školu, kao što je i vidljivo iz prikaza na slici 5. Također, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine, na području općine ima ukupno 5 nepismenih osoba, što čini 0,2% ukupnog stanovništva, od čega je samo jedna osoba mlađa od 50 godina, dok su ostale starije. Slika 5. Obrazovna struktura stanovništva prema Popisu stanovništva 2011. Izvor: izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva 2011. 2.3.6. školstvo predškolsko obraZovanje Na području općine Sveta Marija stanovnicima je na raspolaganju Dječji vrtić „Kockavica“ u Svetoj Mariji koji polazi 39 djece (podaci iz prosinca 2015.), a djeca su podijeljena u dvije skupine (mlađa i starija), dok jaslica nema zbog nedovoljnih prostornih kapaciteta. U vrtiću se provode redovni programi, predškolsko obrazovanje i programi učenja stranog 8. studenoga 2016.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2409 jezika. Ekonomska cijena vrtića iznosi 1.344,64 kn, roditelji plaćaju 570,24 kn (42,4%), a Općina sufinancira boravak u vrtiću po djetetu u iznosu od 774,40 kn (57,6%). U vrtiću su zaposlene četiri odgojiteljice na puno radno vrijeme (od toga jedna odgojiteljica obavlja posao ravnatelja nakon 5,5 sati rada), jedna kuharica i jedna spremačica na pola radnog vremena. osnovnoškolsko obraZovanje U općini se nalazi Osnovna škola Sveta Marija s područnom školom u Donjem Mihaljevcu. Broj učenika je 170, od toga njih 84 pohađa 1. do 4. razred osnovne škole (podaci iz prosinca 2015.). Škola ima ukupno 12 razrednih odjela, devet u matičnoj školi, a tri u područnoj. U matičnoj školi u Svetoj Mariji nastava se odvija u dvije smjene. U matičnoj školi u Svetoj Mariji za razrede od 5. do 8. organizirana je jednosmjenska nastava dok učenici od 1. do 4. razreda imaju organiziranu dvosmjensku nastavu, dok se u područnoj školi u Donjem Mihaljevcu nastava odvija u jednoj smjeni. Broj zaposlenika u školi je 34, od čega je 25 nastavnog osoblja. Škola ima i dva asistenta u nastavi te je opremljena s 30 računala. U sklopu škole nalazi se devet učionica, sportsko igralište te knjižnica. Matična škola nema sportsku dvoranu niti ima prostora za provođenje jednosmjenske nastave za sve razrede kao što predviđa današnji pedagoški standard, a za ovo je potrebna rekonstrukcija i adaptacija škole. Općina financira prijevoz 28 učenika od 5. do 8. razreda koji putuju iz Donjeg Mihaljevca u Svetu Mariju (udaljenost 2 km).

Članak 3.

Ugovorena cijena s prijevoznikom ne ovisi o broju učenika već o broju izvršenih prijevoza (dana). Za 2014. godinu trošak prijevoza iznosio je 66.576,00 kn, a za 2015. godinu 66.940,00 kn, od čega Općina godišnje iz svog proračuna financira prijevoz u iznosu od 8.875,00 kn, dok ostatak financira Međimurska županija. srednjoškolsko obraZovanje, visokoškolsko obraZovanje, cjeloživotno uČenje Učenici u srednju školu najčešće putuju u Čakovec ili Prelog, dok najveći dio studenata odlazi u Zagreb. Prema podacima iz prosinca 2015. Općina je dodijelila šest stipendija za redovne studente (četvero iz naselja Sveta Marija i dvoje iz Donjeg Mihaljevca) u iznosu od 39.000 kn. Stipendije se dodjeljuju po kriterijima socijalnog statusa studenata propisanim Pravilnikom o dodjeli stipendija, a stipendije za studije do 50 km udaljenosti iznose 300,00 kn mjesečno, a za studije udaljene više od 50 km iznose 500,00 kn mjesečno. 2.3.7. civilno društvo, kultura i sport Prema podacima iz Registra udruga u Republici Hrvatskoj i iz podataka vidljivih u tablici 5. u općini Sveta Marija djeluje 18 udruga (prosinac 2015.). Najveći broj je sportskih udruga, njih 7, a ostalo su udruge žena, kulturne udruge i slično. Općina sufinancira rad udruga temeljem Javnog poziva udrugama za dostavu programa rada i financijskih planova za iduću kalendarsku/proračunsku godinu i temeljem dostavljenih podataka, a u skladu s proračunskim mogućnostima. Proračun za udruge dodjeljuje se prema sljedećim programima: Program za razvoj civilnog društva, Program za razvoj sporta i rekreacije i Program za promicanje kulture. U Proračunu za 2013. godinu za udruge je izdvojeno 235.289 kn, u 2014. godini 254.956,42 kn.

Članak 3.

U općini djeluju dva nogometna kluba (NK Drava u Donjem Mihaljevcu i NK Mladost u Svetoj Mariji), dva športsko-ribolovna društva (Športsko ribolovno društvo Drava u Donjem Mihaljevcu i Sportsko ribolovni klub „Klen“ u Svetoj Mariji) te teniski klub Sveta Marija. U Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu postoje domovi kulture, koji služe lokalnom stanovništvu za druženja i organizaciju različitih manifestacija. KUD „Ivan Mustač-Kantor“ osnovan je 1957. godine u Svetoj Mariji te se bavi očuvanjem starih folklornih običaja. Svetomarska čipka bila je dugi niz godina zaboravljena umjetnost stvaranja čipke koje su krasile i prehranjivale brojne obitelji svetomarskog kraja. Vrijedne ruke neumornih svetomarskih čipkarica očuvale su od daljnjeg zaborava ovaj karakterističan način prepletanja neprekinute niti konca pomoću drvenih batića te 2010. godine osnovale Udrugu ‘Svetomarska čipka’ koja broji 40-ak članica. Tablica 5. Popis udruga na području općine Sveta Marija DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO SVETA MARIJA DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJI MIHALJEVEC DRUŠTVO ŽENA AMALIJE KRANJEC SVETA MARIJA DRUŠTVO ŽENA DONJI MIHALJEVEC KLUB LIJEČENIH ALKOHOLIČARA ¨ZDRAV ŽIVOT¨¨ SVETA MARIJA KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ¨IVAN MUSTAČ-KANTOR¨ SVETA MARIJA LOVAČKO DRUŠTVO ¨PATKA¨ DONJI VIDOVEC- SVETA MARIJA NOGOMETNI KLUB ¨MLADOST¨ SVETA MARIJA NOGOMETNI KLUB ¨DRAVA¨ DONJI MIHALJEVEC SPORTSKI RIBOLOVNI KLUB “KLEN” SVETA MARI- JA SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO ¨DRAVA¨ DONJI MIHALJEVEC TENISKI KLUB SVETA MARIJA STOLNOTENISKI KLUB SVETA MARIJA šaHovski klub ¨sveta marija i donji miHaljevec¨ UDRUGA ¨SVETOMARSKA ČIPKA¨ SVETA MARIJA UDRUGA PČELARA ¨ČMELA¨ - MEĐIMURSKE ŽUPANIJE UDRUGA ZA INFORMATIKU, BEŽIČNE MREŽE I NAPREDNE TEHNOLOGIJE SMWIRELESS SVETA MARIJA MOTO GRUPA RUDARI Izvor: izrada autora na temelju podataka iz Registra udruga (prosinac 2015.)

Članak 3.

2.4. gospodarske značajke područja 2.4.1. struktura poduzetništva po djelatnostima Prema podacima FINA-e (temeljem zaprimljenih financijskih izvještaja za 2014. godinu u Registar godišnjih financijskih izvještaja) na području općine u 2014. godini poslovao je 31 poduzetnik, obveznik poreza na dobit te 25 obrtnika. U istom je razdoblju u Međimurskoj županiji ukupno djelovao 2.481 poduzetnik (Informacija o gospodarstvu Međimurske županije u 2014.), što znači da u Svetoj Mariji posluje 1,2% poduzetnika Međimurja. Kada se tome pribroji broj obrta (25) i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
(154) te s obzirom na broj stanovnika, površinu i broj radno sposobnog stanovništva, može se zaključiti da je gospodarska aktivnost na području općine relativno intenzivna. Stranica 2410 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2016. Prema broju registriranih poduzeća (prikaz na slici 6.) dominantna djelatnost na ovom području je građevinarstvo (6 poduzetnika). Udio građevinskih poduzeća iz Svete Marije čini 1,6% od ukupnog broja poduzeća u građevinskoj djelatnosti na području Međimurske županije (361 poduzetnik). Najveći broj radno sposobnog stanovništva gravitira Čakovcu i Prelogu kao središtu razvoja industrije i gospodarstva u županiji. Slika 6. Broj poduzetnika u 2014. godini po djelatnostima Izvor: Izrada autora prema podacima FINA-e (Registar godišnjih financijskih izvještaja u 2014.) broj djelatnosti dobitaši g poduzetnika a poljoprivreda, šumarstvo i 5 4 ribarstvo c prerađivačka industrija 4 3 F građevinarstvo 6 5 g trgovina na veliko i na malo; popravak motornih 5 5 vozila i motocikla H prijevoz i skladištenje 1 1 i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 3 3 usluživanja hrane j informacije i komunikacije 1 1 m stručne, znanstvene i 2 2 tehničke djelatnosti n administrativne i pomoćne 1 0 uslužne djelatnosti Q djelatnosti zdravstvene 1 1 zaštite i soc. skrbi s ostale uslužne djelatnosti 2 1 ukupno: 31 26 2.4.2. analiza poslovanja poduzetnika po djelatnostima U 2014. godini poduzetnici na području općine ostvarili su ukupno 31,8 milijuna kuna prihoda, što predstavlja 0,6% prihoda ostvarenih na razini županije (10,7 mlrd kuna).

Članak 3.

Prema podacima iz tablice 6. najveći iznos prihoda je u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravaka motornih vozila i motocikla u iznosu od 19,3 milijuna kuna te ona čini 60,7% ukupnih prihoda općine ali samo 0,9% u odnosu na prihode djelatnosti trgovine na veliko i malo u Međimurskoj županiji (2,1 mlrd kn), što govori o relativno slaboj konkurentnosti (ukupno 1,2% poduzetnika sudjeluje s 0,9% prihoda na razini županije). Kao djelatnost s visokim prihodom ističe se još i djelatnost poljoprivrede koja u 2014. godini ima prihod od 5,7 milijuna kuna, dok ostale djelatnosti imaju ispod 3 milijuna kuna prihoda. Udio prihoda poljoprivrednih djelatnosti iznosi 2,8% od ukupnog udjela prihoda poljoprivrednih djelatnosti na području Međimurske županije (198,2 milijuna kn). Tablica 6. Pregled djelatnosti i prihoda u 2014. godini dobit ukupan dobit gubitak ubitaši -gubitak prihod* razdoblja* razdoblja* djelatnosti* 1 5.728 166 129 37 1 2.998 25 32 -7 1 1.580 18 15 3 0 19.335 327 0 327 0 68 8 0 8 0 1.064 28 0 28 0 40 0 0 0 0 399 4 0 0 1 0 0 6 -6 0 475 113 0 113 1 180 3 10 -7 31.867 693 193 500 IZVOR: Fina - Osnovni financijski rezultati u 2014. godini, *iznosi u tisućama kuna 2.4.3. Zaposlenost i plaće Prosječna isplaćena neto plaća na području općine u 2014. godini iznosila je 3.612 kn. Približno 37,2% svih radnih mjesta otvoreno je u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla u kojoj je prosječna isplaćena neto plaća iznosila 4.492 kn. Prosječna plaća isplaćena na području općine znatno je niža u odnosu na prosjek županije u iznosu od 3.929,58 kn, koji pak je 19,84% niži od prosjeka RH. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2014. godinu iznosila je 5.532 kune.

Članak 3.

Pregled broja zaposlenih i prosječna neto plaća po djelatnostima nalazi se u tablici 7. Iz podataka je vidljivo da je najveća plaća isplaćena u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u iznosu od 5.409 kn. Vidljivo je iz ovih podataka da djelatnost trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla, koja ima najveće prihode u 2014. godini i zapošljava najviše ljudi, ima i vidljivo veći prosjek plaća od ostalih djelatnosti na području općine. Poduzetnici na području općine zapošljavali su ukupno svega 78 djelatnika, što je udio od 0,3% zaposlenih na području 8. studenoga 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2411 Međimurske županije (broj zaposlenih krajem 2014. godine - 23.932). Najviše osoba na području Svete Marije zaposleno je u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla, i to njih 29, što čini udio od 4,5% u ukupnom broju zaposlenih u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla na području Međimurske županije (ukupan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla – 2726). Tablica 7. Zaposlenost i plaće u 2014. godini na području općine djelatnosti broj broj za- prosječna poduzet- poslenih neto plaća nika (kn) a poljoprivreda, 5 9 3.875 šumarstvo i ribarstvo c prerađivačka 4 12 3.002 industrija F građevinarstvo 6 11 2.737 g trgovina na 5 29 4.492 veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla H prijevoz i 1 - - skladištenje i djelatnosti 3 9 2.406 pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane j informacije i 1 1 1.149 komunikacije m stručne, 2 2 4.859 znanstvene i tehničke djelatnosti n administrativne 1 - - i pomoćne uslužne djelatnosti Q djelatnosti 1 2 5.409 zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s ostale uslužne 2 3 2.379 djelatnosti ukupno: 31 78 3.612 IZVOR: Fina - Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2014. po djelatnostima 2.4.4. obrtništvo Uvidom u kretanje broja obrtnika u razdoblju od 2011. do 2014. godine u općini dolazi se do zaključka da je taj broj kontinuirano u opadanju, s 32 na 25 (tablica 8.). Krajem 2014.

Članak 3.

godine evidentirano je 25 obrtnika, što čini udio od 1,9% u ukupnom broju obrta na području cijele Međimurske županije (1.256 obrta registriranih krajem 2014. godine). Tablica 8. Broj obrtnika u općini po godinama BROJ OBRTNIKA 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 32 30 29 25 Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije 2.4.5. tržište radne snage U studenom 2015. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području općine evidentirane su 92 nezaposlene osobe, od čega 33 muškarca i 59 žena. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine to je 14 nezaposlenih osoba manje (106 nezaposlenih osoba u studenom 2015.). Prema razini obrazovanja najviše nezaposlenih je sa srednjom školom do 3 godine, školom za KV i VKV radnike, i to 24 osobe te isto toliko sa srednjom školom u trajanju od 4 godine i više i gimnazija.7 2.4.6. poslovne zone Na području općine nalazi se jedna poslovna zona pod nazivom Gospodarska zona Buzovica, ukupne površine zemljišta 18,68 ha. Općina je od 2004. do 2013. uložila 3.559.420,00 kn u izgradnju i opremanje infrastrukture poslovne zone, od toga 49,3% općinskih sredstava, a ostalih 50,6% sredstava je općina dobila iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Krajem 2013. godine u poslovnoj zoni poslovala su četiri poduzetnika koji su zapošljavali 24 osobe.8 Na području zone dostupna je struja, voda i telefon.9 Slika 7. Poslovna zona Sveta Marija Izvor: Internetske stranice Općine Sveta Marija 2.4.7. poljoprivreda Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2015. godini na području općine Sveta Marija registrirano je 155 subjekata što predstavlja udio od 2,53% svih subjekata na području Međimurske županije koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom (tablica 9.). Prema organizacijskom obliku najveći je broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (151), uz koje su evidentirana dva obrta te dva trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Spolna struktura nositelja OPG-a, također vidljiva u tablici 9., ukazuje na činjenicu da većina nositelja, točnije njih 68,21% čine muškarci. Navedeni podaci su u skladu s podacima na razini Međimurske županije u kojoj taj udio iznosi 65,45%.

Članak 3.

7 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni bilten 11/2015 8 Izvor: Izvješće o obavljenoj reviziji: Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Međimurske županije, 2014. godina 9 www.svetamarija.hr/gospodarstvo/industrijska-zona/ Stranica 2412 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2016. Tablica 9. Pregled subjekata registriranih za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti na području općine Sveta Marija i Međimurske županije naselje/ obiteljsko obrt općina/ gospodarstvo županija Ž M Uk. Ž M Uk. Ž donji 8 23 31 1 1 - mihaljevec sveta marija 40 80 120 1 1 - ukupno 48 103 151 2 2 - međimurska 2.056 3.896 5.952 13 60 73 2 županija trgovaČko ostali Zadruga ukupno društvo M Uk. Ž M Uk. Ž M Uk. - - - - - - - - 32 - - - 2 2 - - - 123 - - - 2 2 - - - 155 5 7 16 64 80 1 7 8 6.120 Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju S obzirom na to da obiteljska poljoprivredna gospodarstva čine osnovu poljoprivredne proizvodnje, valja naglasiti i dobnu strukturu nositelja OPG-a. Prema dobnoj strukturi nositelja OPG-a, što je vidljivo u tablici 10. ispod, 45,08% pripada najstarijoj dobnoj skupini odnosno dobnoj skupini iznad 65 godina što je iznad prosjeka za Međimursku županiju u kojoj taj udio iznosi 36,76%. S druge strane, najmanji broj nositelja OPG-a evidentiran je u najmlađim dobnim skupinama: 6,45% u dobnoj skupni do 40 godina te 5,8% u dobnoj skupini od 41 do 45 godina. Tablica 10. Pregled dobne strukture nositelja OPG-a na području općine Sveta Marija i Međimurske županije dobna struktura nositelja opg-a naselje/ općina/ županija <=40 41-45 donji mihaljevec 3 1 sveta marija 7 8 ukupno 10 9 međimurska županija 531 394 46-50 51-55 56-60 61-65 >65 4 2 3 5 13 6 14 10 17 58 10 16 13 22 71 555 644 757 821 2.250 Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Obrazovna struktura nositelja OPG-a svjedoči o činjenici da najveći broj nositelja ima završenu osnovnu, odnosno srednju školu. Prema podacima iz tablice 11., završenu osnovnu školu ima 49 nositelja (32,45%), dok završenu srednju školu ima 51 nositelj (33,77%). S druge strane, na području općine evidentiran je samo jedan nositelj sa završenim fakultetom te tri nositelja (1,98%) sa završenom višom školom. Navedeni podaci za obrazovnu strukturu nositelja OPG-a u skladu su s podacima za Međimursku županiju u kojoj također najveći broj nositelja ima završeno srednjoškolsko obrazovanje (32,17%) i osnovnoškolsko obrazovanje (30,66%), a najmanji udio od samo 1,05% čine nositelji sa završenim fakultetskim obrazovanjem.

Članak 3.

Tablica 11. Pregled obrazovne strukture nositelja OPG-a na području općine Sveta Marija i Međimurske županije š kolska sprema nositelja opg-a naselje/općina/ županija Fakultet Nema podatka donji mihaljevec 0 10 sveta marija 1 32 ukupno 1 42 međimurska županija 63 1.629 Nezavršena osn. Osnovna škola Srednja škola Viša škola škola 1 7 11 2 4 42 40 1 5 49 51 3 415 1.825 1.915 105 Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Glede biljne proizvodnje koja je prikazana u tablici 12., na području općine evidentirano je 740,38 ha poljoprivrednih površina što čini 2,46% svih poljoprivrednih površina u Međimurskoj županiji. Najviše poljoprivrednog zemljišta kategorizirano je kao oranice (615,17 ha) što čini čak 83,03% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u općini. Sukladno navedenom, biljna proizvodnja u općini najvećim se dijelom temelji na uzgoju raznolikih oraničnih usjeva kao što su žitarice i ratarske kulture. Po površini i udjelu koje zauzimaju, nakon oranica valja spomenuti voćnjake koji se rasprostiru na površini od 50,37 ha i čine udio od 6,8% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Livade i pašnjaci rasprostiru se na površini od 36,68 ha i čine udio od 4,95% ukupnog poljoprivrednog zemljišta općine. Nadalje, 36,55 ha poljoprivrednih površina zauzimaju i rasadnici (4,93%), nakon kojih slijedi 1,11 ha mješovitog poljoprivrednog zemljišta, 0,31 ha vinograda te 0,20 ha ostalih trajnih nasada. U kontekstu biljne proizvodnje također valja napomenuti kako na području općine nije evidentirana biljna proizvodnja u zaštićenim prostorima koja bi omogućila proizvodnju biljnih kultura tijekom cijele godine, bez obzira na vremenske prilike.

Stranica 2413

Članak 3.

8. studenoga 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2413 1.727740,38 58.742,0030.019,69 kupno50494 ukupno u 2499042 11 1,11 ješovito 147,0066,30 m korištenjezemljišta 685 64828 svinje 1 iješanitrajni 0,2028,0013,22 nasadi m 49643 perad2418520 28 asadnik 36,5547,0053,33 r 15 642 ovce oćne 60 v vrste 50,37 1.412,001.022,08 0 4 0 0,0016,0036,48 skrčenii vinograd magarci 6 0,31 inograd 537,33 v 1.294,00 0 0 kunići 1 ašnjak 0,40 p 160,00126,11 e Z 0 3583 ko ivada 199 36,28 l 5.561,001.734,67 0 0 279 0,00 6,19 konji taklenik/lastenik 126,00 s p Na području općine prema podacima iz tablice 14. registrirana su također dva pčelara, jedan u naselju Donji Mihaljevec s 30 košnica te jedan u naselju Sveta Marija sa 100 košnica, što zajedno čini 1,98% od ukupnog broja registriranih košnica na području Međimurske županije. Tablica 14. Pregled broja košnica i broja pčelara na području općine Sveta Marija i Međimurske županije naselje/općina/ županija broj košnica broj opg-a donji mihaljevec 30 1 sveta marija 100 1 ukupno 130 2 međimurska županija 6.564 113 Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju U Republici Hrvatskoj 2012. godine donesena je Odluka o određivanju ranjivih područja na nitrate, sukladno kojoj je općina kategorizirana kao područje ranjivo na nitrate poljoprivrednog podrijetla. Upravo zbog toga poljoprivredni proizvođači koji raspolažu poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar navedenog područja, obvezni su posebnu pozornost obratiti na to da poljoprivredne djelatnosti obavljaju na način da se minimalizira negativan utjecaj na okoliš s posebnim naglaskom na vodene resurse. S obzirom na to da se konvencionalna poljoprivreda pokazala kao značajan onečišćivač okoliša sve se više potiče prakticiranje poljoprivredne proizvodnje sukladno ekološkim načelima.

Ostali akti u ovom izdanju (16)