Odluka o usvajanju Razvojne strategije Općine Gornji Mihaljevec 2016. – 2020.

23. Na temelju članka 32. Statuta Općine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 05/13.), Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec, na 25. sjednici održanoj dana 02. rujna 2016. godine, donosi ODLUKU o usvajanju Razvojne strategije Općine Gornji Mihaljevec 2016. – 2020.
Članak 1. Ovom Odlukom usvaja se Razvojna strategija Općine Gornji Mihaljevec 2016. – 2020.
Članak 2. Strategija iz članka 1. nalazi se u privitku ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave a objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 302-02/16-01/3 URBROJ: 2109/21-02-16-11 Gornji Mihaljevec, 02. rujna 2016. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Josip Petković, v.r. Zagreb, kolovoz 2016. Projekt: RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC 2016. - 2020. Naručitelj: OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC Izvršitelj: EUFONDIA d.o.o., Graščica 36, 10 000 Zagreb Tim za realizaciju: 1. Dražen Breglec 2. Helena Valentić 3. Antonio Klobučar (vanjski suradnik) UVODNA RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA Drage sumještanke i sumještani općine Gornji Mihaljevec, pred Vama se nalazi Strategija razvoja Općine Gornji Mihaljevec za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Strategija razvoja je najvažniji dugoročni planski dokument općine, jer se njime strateški i akcijski određuje u kojem pravcu ćemo usmjeriti naše napore za gospodarskim, komunalnim i društvenim razvojem i kako ćemo zacrtane ciljeve postići. Kroz strategiju smo se još jednom suočili s našim realnim potrebama i razvojnim potencijalima. Odredili smo našu razvojnu viziju do 2020. godine u kojoj naglašavamo nužnost za održiv razvoj, razvoj poljoprivrede bazirane na visokoj dodanoj vrijednosti te razvoj malog poduzetništva i ruralnog turizma kao i razvoj društvenih sadržaja koje ćemo unaprijediti. Naša vizija, kao i cijeli dokument, Strategija razvoja Općine Gornji Mihaljevec, je ambiciozna ali dostižna i realna.

Članak 3.

Konkretnim mjerama i projektima koje smo ovim dokumentom definirali postići ćemo zamah u razvoju naše Općine i ispunjenje zacrtane vizije. Da bi ova strategija bila realna, bilo je potrebno odrediti i izvore sredstava, pri čemu smo se jasno opredijelili da ćemo zacrtane ciljeve postići financiranjem projekata kroz EU fondove. Međutim, ova namjera zahtjeva temeljitu i sustavnu pripremu projekata, na čemu smo već počeli raditi. Strategija Općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020. nije samo popis lijepih želja ili studija koju JLS treba imati “reda radi”. Samoj izradi dokumenta posvetili smo značajnu pažnju i uložili trud u promišljanje naših potencijala i razvojnih prilika. Stručni nositelj izrade strategije razvoja Općine Gornji Mihaljevec 2016. - 2020. je tvrtka Eufondia d.o.o. iz Zagreba, a 100% troška izrade strategije također smo isfinancirali putem EU fondova. U njenu izradu uključili smo naše mještane, održali jednu javnu radionicu, kao i javnu raspravu. Svima koji su dali svoj doprinos u izradi ovog dokumenta ovim putem iskreno zahvaljujem. Nadam se i pozivam naše sumještane kao i sve dobronamjerne ljude iz Gornjeg Međimurja da prate provedbu projekata iz strategije i da svojim idejama i inicijativama aktivno sudjeluju u njenoj realizaciji, na dobrobit sviju nas i cijelog našeg kraja. NAČELNIK Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec 22. rujna 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1845 UVODNO O RAZVOJNOJ STRATEGIJI Razvojna strategija Općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020.

Članak 3.

temeljni je strateški planski dokument koji analizira stanje područja te definira ključne razvojne pravce određivanjem vizije, ciljeva, prioriteta i mjera, koji zajedno trebaju doprinijeti ispunjenju zacrtanog razvoja Općine. Razvojnu strategiju izradila je tvrtka EUFONDIA d.o.o. iz Zagreba, a uključivala je sveobuhvatno sagledavanje potreba i potencijala Općine, intenzivnu izmjenu informacija i konzultacija s čelništvom Općine, prije svega s načelnikom Općine. Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima Općine Gornji Mihaljevec (Prostorni plan uređenja Općine Gornji Mihaljevec, Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec), Međimurske županije (Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020., Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije iz 2015. godine) te LAG-a Međimurski bregi i doli (Lokalna razvojna strategija LAG-a Međimurski bregi i doli 2014.-2020.). U sklopu provedbe Strategije provedena je i jedna radionica, koja je održana 09.06.2016. godine u društvenom domu Općine. Strategija je predstavljena i Općinskom vijeću te je dana 02. rujna 2016. godine na 25. sjednici Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec usvojena „Odlukom o usvajanju Razvojne strategije Općine Gornji Mihaljevec 2016. - 2020.“ Klasa: 302- 02/16-01/3 Urbroj: 2109/21-02-16-11. Strategija se sastoji od dva osnovna dijela: Analitičkog dijela koji obuhvaća dva poglavlja i to: 1. Opis područja Općine i 2. Analiza razvojnih potreba i potencijala te četiri poglavlja u kojima se definira smjer razvoja i ocjenjuju kapaciteti za provedbu Strategije, a to su: 3. Vizija, ciljevi, prioriteti i mjere, 4. Akcijski plan provedbe Strategije, 5. Procjena sposobnosti provedbe Strategije te 6. Financijski plan.

Članak 3.

Sažetak: 1. OPIS PODRUČJA 8 1.1. Geoprometni položaj Međimurske županije i općine Gornji Mihaljevec 8 1.2. Povijesni razvoj Općine 9 1.3. Klimatske i geomorfološke značajke 11 1.4. Kulturna i prirodna baština 11 1.5. Socio-demografska struktura 13 1.5.1. Broj i gustoća stanovnika 13 1.5.2. Demografska kretanja 15 1.5.3. Obrazovna struktura stanovništva 16 1.5.4. Poljoprivredno stanovništvo 16 1.5.5. Tržište rada 16 2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 17 2.1. Gospodarstvo 17 2.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora 17 2.1.2. Poduzetništvo i obrtništvo 18 2.1.3. Poduzetničke zone 18 2.1.4. Poljoprivreda 18 2.1.5. Šumarstvo 18 2.1.6. Lov i ribolov 19 2.1.7. Energetske mineralne sirovine 19 2.1.8. Turizam 19 2.1.9. Članstvo u LAG-u 20 2.1.10. SWOT analiza gospodarstva 20 2.2. Komunalna infrastruktura 21 2.2.1. Prometna infrastruktura 21 2.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura 22 2.2.3. Elektroopskrba 22 2.2.4. Plinoopskrba 22 2.2.5. Vodoopskrba 23 2.2.6. Odvodnja otpadnih voda 23 2.2.7. Gospodarenje otpadom 24 2.2.8. Groblja 24 2.2.9. SWOT analiza komunalne infrastrukture 24 2.3. Društvene djelatnosti 25 2.3.1. Javna uprava 25 2.3.2. Odgoj i obrazovanje 25 2.3.3. Zdravstvo i socijalna skrb 25 2.3.4. Sport 26 2.3.5. Kultura 26 2.3.6. Društvena infrastruktura 26 2.3.7. Udruge 26 2.3.8. SWOT analiza društvenih djelatnosti 26 2.4. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima 27 3. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI, MJERE I PROJEKTI OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC 29 3.1. Vizija Općine Gornji Mihaljevec 29 3.2. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere područja s indikatorima 29 3.3. Identificirani projekti - sažetak 35 3.4. Bilješka i komentari javne rasprave i radionice 38 3.4.1. Bilješka s radionice o Strategiji razvoja 38 3.4.2. Bilješka o provedenoj javnoj raspravi 39 4. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE 40 4.1. Tijek provedbe unutar programskog razdoblja 40 4.2. Način praćenja i procjena provedbe 42 4.3. Indikatori za mjerenje učinka provedbe 43 4.4. Procjena Strategije 43 5. SPOSOBNOST PROVEDBE STRATEGIJE 44 5.1. Ljudski kapaciteti za provedbu 44 5.2. Financijski kapaciteti za provedbu 44 6. FINANCIJSKI PLAN ZA IZDVOJENE PROJEKTE STRATEGIJE 45 6.1. Financiranje provedbe izdvojenih projekata Strategije 45 6.2. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu izdvojenih projekata 46 Stranica 1846 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. rujna 2016.

Članak 3.

7. REZIME IZDVOJENIH PROJEKATA I PROCIJENJENIH SREDSTAVA ZA NJIHOVU PROVEDBU 49 7.1. Popis izdvojenih projekata 49 7.2. Rezime potrebnih financijskih sredstava za izdvojene projekte 49 1. OPIS PODRUČJA Opis područja sadrži osnovne geoprometne, povijesne, klimatske, geomorfološke i socio-demografske značajke te opis kulturne i prirodne baštine općine Gornji Mihaljevec. 1.1. Geoprometni položaj Međimurske županije i općine Gornji Mihaljevec Međimurska županija smjestila se na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske, između Drave i Mure. Najgušće je naseljena, ali i površinom od 730 km2 najmanja županija u Republici Hrvatskoj. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, županija ima 113.804 stanovnika. Graniči s Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom županijom te s dvije članice Europske unije, Slovenijom i Mađarskom. Ovakav prometni položaj s jedne strane predstavlja prednost (blizina europskog tržišta), a s druge strane i nedostatak, s obzirom na postojanje šengenskog režima na granicama sa susjednim zemljama. Može se dakle konstatirati da područje cijele županije pa tako i Općine Gornji Mihaljevec posjeduje povoljan tranzitni geoprometni i geopolitički položaj, a da je s druge strane to tipično pogranično područje koje karakterizira postojanje državne granice kao fizičke prepreke u ukupnom prirodnom radijusu kretanja (Sl. 1.). Čakovec je administrativno, gospodarsko, prometno i kulturno središte Međimurske županije. Prema NUTS kategoriji, Međimurska županija pripada Kontinentalnoj Hrvatskoj. Čini je 3 grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središće), 22 općine i 131 naselje.

Članak 3.

Slika 1. Geoprometni položaj Međimurske županije Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013. Općina Gornji Mihaljevec jedinica je lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, na njenom zapadnom dijelu, a nalazi se na površini od 32,15 km2. Na području Općine nalazi se ukupno 12 naselja: Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec. Općina Gornji Mihaljevec graniči s općinama Štrigova, Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, a na krajnjem zapadu, u dužini od 5.051 m granice, Općina graniči sa Slovenijom (Sl. 2.). Na tom graničnom prostoru nalazi se međudržavni granični prijelaz Preseka – Središće ob Dravi. Taj je prostor, u gospodarskom smislu, desetljećima uvelike bio orijentiran na susjednu Sloveniju – od prometa robe, zaposlenja do obrazovanja i zadovoljenja ostalih potreba građana. Prema ocjeni krajobraznih vrijednosti prostora Županije, područje Gornjeg Međimurja ima karakter osobito vrijednog predjela, kojem u cijelosti pripada i područje općine Gornji Mihaljevec. Slika 2. Položaj općine Gornji Mihaljevec unutar Međimurske županije Izvor: PPU Gornji Mihaljevec 1.2. Povijesni razvoj Općine Prvo pismeno spominjanje Gornjeg Mihaljevca datira iz 1650. godine, kada se u Popisu župa Zagrebačke biskupije za sabiranje milostinje za zavod Sv. Jeronima u Rimu navode imena sela u sastavu današnje župe odnosno općine. Naselja općine većinom su nastala na križanjima šumskih putova ili na slobodnoj zemlji uz grofovske lugarnice. Predaja govori da je Gornji Mihaljevec svoje ime dobio po lugaru Mihalju. Godine 1789. Gornji Mihaljevec dobiva status župe, a dotadašnju drvenu kapelu zamjenjuje zidana crkva Svete Katarine. Od tada je Gornji Mihaljevec centar vjerskog, gospodarskog, upravnog i kulturnog života ovog kraja. Od 1945. do 1992. godine naselja sadašnje općine Gornji Mihaljevec bila su u sastavu bivše općine Čakovec, a od 1992. godine do 1997. godine u sastavu općine Štrigova.

Članak 3.

Broj stanovnika naselja sadašnje općine Gornji Mihaljevec od 1857. do 2001. godine varirao je između popisnih razdoblja i bilježio rast do 1948. godine, kada bilježi svoj maksimum od 3.007 stanovnika, te je od tada prisutan stalan pad broja stanovnika (Tab. 1.). Zadnji popis iz 2011. godine obuhvaćen je analizom u poglavlju 1.5.1. u sklopu analize aktualne sociodemografske strukture. Godine 1880. i 1890. naselja Dragoslavec Breg i Vugrišinec iskazani su u Vukanovcu, a 1900. i 1910. godine naselje Tupkovec iskazano je u Martinuševcu (Tab. 1.). Tablica 1. Broj stanovnika na području današnje općine Gornji Mihaljevec od 1857. do 2001. godine 22. rujna 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1847 OPĆINA/ naselje 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. GORNJI MIHALJEVEC 1.715 1.431 1.884 1.953 2.160 2.336 Badličan 83 77 103 123 127 133 Bogdanovec 106 96 120 118 140 171 Dragoslavec Breg 156 150 0 0 205 207 Dragoslavec Selo 56 43 58 75 79 92 Gornja Dubrava 207 192 225 267 296 312 Gornji Mihaljevec 132 104 137 161 185 198 Martinuševec 203 112 155 128 219 225 Preseka 69 69 83 65 89 100 Prhovec 149 123 186 219 228 219 Tupkovec 64 65 88 75 0 0 Vugrišinec 191 175 0 0 267 282 Vukanovec 299 225 729 722 325 397 Izvor: DZS 1.3. Klimatske i geomorfološke značajke Klima Međimurske županije u cijelosti, pa tako i mikroklima općine Gornji Mihaljevec, je umjereno topla kišna klima (prema Köppenovoj klasifikaciji klime). Panonski klimatski utjecaji snažniji su od alpskih, što se očituje u razmjerno vrućim ljetima i hladnim zimama. Karakterističan je brz prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa u ožujku dnevne temperature mogu biti vrlo visoke. Česti su proljetni mrazovi, kao i jaki pljuskovi, a ponekad i tuče u srpnju i kolovozu. Prema količini padalina, Međimurje pripada vlažnijim krajevima Panonske nizine, a česte su i magle.

Članak 3.

S obzirom da je Županija smještena na krajnjem sjeveru Hrvatske – između rijeka Mure i Drave, nalazi se na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina: istočnih Alpa i Panonske nizine. Gornje Međimurje ima izrazite osobine niskog pobrđa i početak je Slovenskih gorica, tu je smješten i najviši vrh Međimurja - Mohokos (344,5 m n/v). Donje Međimurje obilježava nizinski reljef, blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja vodenih tokova. Brežuljkasti predio kojeg s krajnjim obroncima Alpa, čini ovaj, prostorno manji, dio Županije posve različit od preostalog dijela županije; od krajobraznih i prirodnih obilježja do specifičnosti ljudskog djelovanja i tipologije naseljenosti. Kao i na području Županije, prepoznatljiva karakteristika prostora Općine je reljef koji uvjetuje sve ostale elemente u prostoru – tipologiju naselja, hidrologiju, biljni pokrov te općeniti način korištenja prostora. Visinske kote prostora kreću se od 200 do 330 m n/v, s višim predjelima na sjeveru Općine, a blagim nagibom prema jugu i jugoistoku. Reljefom prevladavaju blage padine i zaravni u južnom i zapadnom dijelu, dok se prema sjeveru pružaju strmije padine. Hidrografska obilježja Općine ne sačinjavaju velike vodene površine, već su najznačajniji potoci: Trnava, Zelena, Zeiza i Dragoslavec potok. 1.4. Kulturna i prirodna baština Na području Općine nalaze se nekoliko zaštićenih kulturnih dobara: 1. Župna crkva Svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu zaštićena je Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine kao kulturno dobro prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara RH (NN br. 69/99, 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Članak 3.

2.393 2.589 3.007 3.003 2.852 2.634 2.388 2.227 2.046 136 142 165 150 150 134 113 99 105 173 189 175 166 160 173 152 160 145 230 216 273 264 228 213 175 158 144 94 132 177 186 181 182 211 218 220 300 310 433 443 393 351 320 301 252 206 211 295 336 344 354 328 298 286 162 193 204 204 173 169 167 147 136 92 108 121 124 107 92 79 77 70 228 242 247 265 254 221 194 183 163 102 110 147 148 143 128 119 103 93 296 332 311 284 279 232 200 197 168 374 404 459 433 440 385 330 286 264 151/03,157/03,87/09, 88/10,61/11,25/12,136/12), te je upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-1115; 2. Pil Trpeći (Žalosni) Krist u Gornjem Mihaljevcu, Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine upisan je u Registar kao kulturno dobro pod broj Z-6131. U cilju očuvanja ovog vrijednog spomenika kulture, za sve zahvate na “Pilu” i u njegovoj blizini potrebno je zatražiti posebne uvjete i prethodno odobrenje od nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 3. Arheološko nalazište „Veliko kamenje“ u Preseki, Stručna služba Konzervatorskog odjela u Varaždinu preventivno je zaštitila. Upisano je u Registar kulturnih dobara, na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod broj P-4675; Određenu baštinu na svom području koja je navedena u popisu evidentirane baštine, prema članku 17. važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, predstavničko tijelo Općine može proglasiti zaštićenim, stoga je Općina pokrenula postupak za zaštitu na lokalnoj razini za: • poklonac Srca Isusovog u Gornjoj Dubravi, • kapelica Svete Magdalene u Preseki, • kameno raspelo iz 1916. godine u Tupkovcu, • poklonac s raspelom u Vukanovcu i • poklonac Svetog Križa u Vukanovcu.

Članak 3.

U vremenskom razdoblju nakon donošenja Prostornog plana uređenja Općine srušene su visoka prizemnica nasuprot vatrogasnog doma u Preseki i tradicijska zidana građevina u Vukanovcu nasuprot drvene tradicijske građevine. Skulptura klečećeg Svetog Florijana iz 1860. godine smještena na srušenoj prizemnici u Preseki, preseljena je u nišu na pročelju vatrogasnog doma. Tradicijska stambena arhitektura u Međimurju, a tako i na području općine Gornji Mihaljevec, nestaje i vrlo su rijetki očuvani i obnovljeni primjeri ovih građevina. Zapaženo je da se u Prhovcu nalazi još nekoliko takvih građevina, većina njih u vrlo lošem stanju (napuštene, neodržavane, oronule), koje danas predstavljaju neiskorišten potencijal i bogatstvo graditeljskog nasljeđa ovog kraja (Sl. 3.). Iz tog razloga važno je pronaći način kako ih obnoviti i staviti u funkciju da bi se trajno očuvali. Da bi se očuvalo spomeničko nasljeđe ovog kraja, potrebno posvetiti više pažnje u postupcima obnove, uspostaviti jaču suradnju s nadležnom ustanovom – Stranica 1848 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. rujna 2016. Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, jer je od graditeljskog nasljeđa na području Općine Gornji Mihaljevec preostao tek mali broj primjeraka. Na području Općine Gornji Mihaljevec nema nijedne zaštićene prirodne vrijednosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Najveći stupanj prirodnosti na području obuhvata Općine imaju šume, odnosno autohtone šumske zajednice (hrast kitnjak, grab, bukva). Slika 3. Tradicijska arhitektura Općine Gornji Mihaljevec Izvor: Službene internetske stranice Općine Gornji Mihaljevec 1.5. Socio-demografska struktura Temeljne odrednice socio-demografske strukture preslikavaju se u broju i gustoći stanovnika, demografskim kretanjima, obrazovnoj strukturi, udjelu poljoprivrednog stanovništva i obilježjima tržišta rada.

Članak 3.

1.5.1. Broj i gustoća stanovnika Broj stanovnika općina unutar Međimurske županije nije prostorno ujednačen, pri čemu je najveći broj stanovnika u Gradu Čakovcu (Sl. 4.). Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gornji Mihaljevec broji 1.917 stanovnika koji su raspoređeni u 12 naselja. Naselja (i infrastruktura) zauzimaju 8,35%, odnosno 268,60 ha ukupne površine Općine. U usporedbi sa 2001. godinom, u kojoj je prema Popisu stanovništva bilo 2.046 stanovnika, bilježi se smanjenje ukupnog broja stanovnika od 6,3%. Slika 4. Prostorne raspodjele stanovništva Međimurske županije po općinama Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013. Najveći broj stanovnika i kućanstava ima naselje Gornji Mihaljevec (279 stanovnika; 99 kućanstava), dok je najmanji broj stanovnika i kućanstava zabilježen u naselju Preseka (68 stanovnika; 19 kućanstava) (Tab. 2.). Tablica 2. Broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica općine Gornji Mihaljevec POPISANE OSOBE, KUĆANSTVA I STAMBENE JEDINICE, PRVI REZULTATI POPISA 2011. PO NASELJIMA Općina/naselje Popisane osobe Broj stanovnika - ukupno - ukupno Gornji Mihaljevec 1.960 1.917 Badičan 97 97 Bogdanovec 137 137 Dragoslavec Breg 133 130 Dragoslavec Selo 219 213 Gornja Dubrava 227 227 Gornji Mihaljevec 300 279 Martinuševec 128 126 Preseka 68 68 Prhovec 143 138 Tupkovec 94 89 Vugrišinec 165 165 Vukanovac 249 248 Izvor: DZS Najveći broj stambenih jedinica ima naselje Dragoslavec Breg (153 stambene jedinice), dok je najmanji broj zabilježen u naselju Preseka (27 stambenih jedinica) (Tab. 2.).

Članak 3.

Kućanstva – Privatna Stambene Stambene jedinice ukupno kućanstva jedinice - - stanovi za stalno ukupno stanovanje 622 622 1.031 737 30 30 42 32 33 33 40 40 45 45 153 60 66 66 73 72 79 79 106 87 99 99 124 118 37 37 47 46 19 19 27 25 45 45 59 56 27 27 39 31 57 57 142 66 85 85 179 104 1.5.2. Demografska kretanja Demografska kretanja stanovnika Općine, u posljednjih nekoliko godina, negativnog su predznaka, odnosno više stanovnika je umrlo, no što je rođeno (prirodni pad) (Tab. 3.), 22. rujna 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1849 izuzev 2011. godine u kojoj se bilježi stagnacija. Spomenuto upućuje na zaključak da je vrlo malo mladih ljudi koji se odlučuju na život u Općini, stoga odlaze u veće gradove u potrazi za poslom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, najviše je bilo osoba starijih od 60+ godina (438), što čini 22,8% ukupnog stanovništva, od čega je osoba starijih od 75 godina bilo 137 (7,1%). S druge strane. djece od 0-6 godina bilo je tek 136, odnosno 7,1% ukupnog stanovništva općine. Iz toga proizlazi zaključak o relativno staroj populaciji, što upućuje na nastavak trenda prirodnog pada broja stanovnika. Tablica 3. Prirodni prirast/pad od 2010.-2014. u općini Gornji Mihaljevec Godina Prirodni prirast/pad 2014. -5 2013. -18 2012. -14 2011. 0 2010. -6 Izvor: DZS U 2014. godini na području Republike Hrvatske zabilježen je ukupan negativan prirodni prirast (prirodni pad) broja stanovnika, pri čemu su samo 3 županije ostvarile pozitivan trend (rast), a jedna od njih je i Međimurska županija kojoj pripada općina Gornji Mihaljevec. Međutim, na području same općine Gornji Mihaljevec, kako smo prethodno pokazali, trend smanjenja broja stanovnika prisutan je kontinuirano kroz noviju povijest Općine, da bi trenutni broj bio jednak broju stanovnika s kraja 19. stoljeća, odnosno za trećinu manji nego najveći zabilježen broj stanovnika iz 1948. godine.

Članak 3.

Ukupno Bez škole 1-3 razreda 4-7 razreda 1.627 7 18 322 100% 0,4% 1,11% 19,79% Izvor: 1.5.4. Poljoprivredno stanovništvo Život od poljoprivrede u općini Gornji Mihaljevec, s kojom se ljudi tradicionalno bave kao primarnom ili sekundarnom djelatnošću, zasniva se na kvalitetnom zemljištu, konfiguraciji terena i pogodnoj klimi. Samim time, stanovništvo u toj djelatnosti i danas vrlo učestalo nalazi svoju egzistenciju. Udio Ukupno Administrativno Broj raspoloživa područje kućanstava površina zemljišta, ha Međimurska županija 20.349 34.958,60 Gornji Mihaljevec 484 1.565,97 Izvor 1.5.5. Tržište rada Tržište rada Općine definirano je kroz pokazatelje broja zaposlenih, nezaposlenih i ekonomsko neaktivnih (Tab. 6.), pri čemu je vidljivo da je zaposleno 44,2% aktivnog stanovništva, Osnovni podaci Popisa stanovništva iz 2011. godine ukazuju na nastavak negativnih demografskih kretanja prisutnih posljednjih nekoliko desetljeća u Općini (emigracija, stopa mortaliteta veća od stope nataliteta). U posljednjem međupopisnom razdoblju (2001.-2011. godine) broj stanovnika smanjen je za 129 osoba, ili za 6,3%. Najizraženiji pad zabilježen je u Prhovcu – 25 stanovnika ili smanjenje za 15,3%, a najmanji pad u Preseki (2), Vugrišincu (3) i Tupkovcu (4). Posljedica izrazitog smanjenja broja stanovnika u Prhovcu su mnoge napuštene kuće i gazdinstva, većinom tipične tradicionalne ruralne arhitekture. Unatoč stalnom smanjenju broja stanovnika, u Općini se obnavlja stambeni fond i poljoprivredna gospodarstva pa ostaje dojam gospodarske održivosti kraja. Bez osmišljenog lokalnog i povoljnog regionalnog i nacionalnog okruženja koji bi pokrenuli gospodarski razvoj i potaknuli prirodan rast i/ili doseljavanje, teško je očekivati pozitivne demografske procese u ovom kraju.

Članak 3.

1.5.3. Obrazovna struktura stanovništva Prikazana je struktura stanovništva starijeg od 15 godina prema (ne)završenom obrazovanju (Tab. 4.). Udio stanovništva bez škole i sa završenom osnovnom školom iznosi 49,7% je što je u izravnoj korelaciji s velikim udjelom starog stanovništva (preko 60 godina) u ukupnom broju stanovnika. U usporedbi s Popisom iz 2001. godine, udio stanovnika bez osnovne škole i samo sa završenom osnovnom školom bio je 61,31%, što znači da se u razdoblju od 10 godina udio tog stanovništva smanjio za 11,61%. Tablica 4. Stanovništvo starije od 15 godina prema (ne) završenom obrazovanju Osnovna Srednja Doktorat Visoko obrazovanje škola škola znanosti 462 741 77 1 28,40% 45,54% 4,67% 0,06% DZS stanovništva Općine koji se primarno ili sekundarno bavi poljoprivredom iznosi visokih 77,7%. Tablica 5. Obilježja poljoprivrednog stanovništva u Međimurskoj županiji i općini Gornji Mihaljevec Broj parcela Ukupno korišteno Ostalo korištenoga poljoprivredno zemljište, ha poljoprivrednog zemljište, ha zemljišta 28.901,17 6.057,43 90.102 1.196,67 369,30 1.843 : DZS 4,9% je nezaposlenog stanovništva, dok udio ekonomsko neaktivnog stanovništva iznosi 50,9%. Tablica 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011. Stranica 1850 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. rujna 2016. Ukupno Zaposleni Općina Starost Spol sv. 1.627 719 79 Gornji > 15 m 802 429 48 Mihaljevec godina ž 825 290 31 Izvor: DZS Prema područjima djelatnosti zaposlenog stanovništva prednjače: prerađivačka industrija; poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; građevinarstvo; rudarstvo i vađenje; trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala.

Članak 3.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA Analiza se ogledava kroz prikaz trenutnog stanja, potreba i potencijala gospodarstva, komunalne infrastrukture i društvenih djelatnosti. Ona ima za cilj ukazati na razvojne prioritete i njihovu potencijalnu ostvarivost. Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 158/13), Općina Gornji Mihaljevec je svrstana u II skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti općine Gornji Mihaljevec iznosi 70,01% prosjeka Republike Hrvatske. 2.1. Gospodarstvo Stanje, potrebe i potencijali gospodarstva očituju se kroz analizu gospodarskih sektora, poduzetničkih zona, gospodarskih aktivnosti te kroz prikaz članstva u LAG-u. Pri tome su analizirane osnovne odrednice navedenih gospodarskih segmenata kao temelj daljnjih razvojnih prioriteta Općine. 2.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora Ključni sektor gospodarstva je primarni, dok su sekundarni i tercijarni sektor zastupljeni u znatno manjoj mjeri. Šumarstvo i poljoprivreda najzastupljeniji su unutar primarnog sektora, dok su unutar sekundarnog i tercijarnog sektora zastupljeni opsegom manji oblici industrije te turizam i ugostiteljstvo. 2.1.2. Poduzetništvo i obrtništvo Općina se nalazi u početnoj razvojnoj fazi poduzetništva i obrtništva, s obzirom na relativno mali broj aktivnih registriranih poduzeća i obrta (ukupno 28 poduzetnika i obrtnika). Samim time, poduzetništvo i obrtništvo nemaju dovoljan potencijal za zapošljavanje većeg broja aktivnog stanovništva Općine.

Članak 3.

Daljnji razvoj poduzetništva i obrtništva utjecao bi na kvalitetu života domicilnog stanovništva, zapošljavanje unutar Općine i užeg okolnog područja te na smanjenje negativnih demografskih kretanja. Razvoj je moguć kroz direktna poticanja početnog ulaganja kod poduzetništva i obrtništva unutar Općine Gornji Mihaljevec ili kroz privlačenje poduzetnika i obrtnika iz susjednih općina, Međimurske županije ili šire. 2.1.3. Poduzetničke zone Na prostoru Općine Gornji Mihaljevec planirana je poduzetnička zona Krč. Njena funkcija je afirmacija gospodarskih djelatnosti za koje se pretpostavlja da bi mogle Ekonomski neaktivni Nezaposleni Umirovljeniciobavezama u kućanstvuOsobe koje Učenici ilineaktivne Ukupno se bave studenti Ostale osobe 829 420 182 103 124 325 175 18 46 86 245 245 164 57 38 zapošljavati veći broj ljudi. Zona je spremna za ulaganje, a nalazi se na površini od 81.000 m2, međutim osim djelomično izgrađene komunalne infrastrukture, do sada u zoni nije privedena namjeni niti jedna parcela. Ovdje međutim treba istaknuti da se u neposrednoj blizini Općine Gornji Mihaljevec, na području susjedne općine Nedelišće nalaze čak 4 poduzetničke zone. 2.1.4. Poljoprivreda Poljoprivredna proizvodnja, definirana mikroklimom i reljefom prostora, temelji se na voćarstvu i vinogradarstvu. Ratarska proizvodnja Općine ograničena je reljefom, klimatskim te ekonomskim uvjetima, a dominantne ratarske kulture su kukuruz i pšenica. Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstva osnovna je prepreka racionalnijem korištenju proizvodnih potencijala. Osim usitnjenosti posjeda, veći je problem nepovezanost proizvođača, što dovodi u pitanje ekonomičnost takve proizvodnje. Visok udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini Općine (58,56%, 1883,50 ha)

Članak 3.

potencijalno uvjetuje značajniji oblik poljoprivredne proizvodnje ili prepoznatljivih poljoprivrednih proizvoda kroz okrupnjavanje posjeda i suradnju sa stručnim službama. Mogućnosti za primjenu alternativne poljoprivredne proizvodnje na području Općine su velike. Glavnu osnovu čine nezagađena tla, ljudski potencijali te privlačan krajobraz, stoga postoji mogućnost preorijentacije u ekološku proizvodnju. 2.1.5. Šumarstvo Općina Gornji Mihaljevec ima neznatno nižu površinu pod šumama (šumovitost) od prosječne šumovitosti RH. Ona na prostoru Općine iznosi 32,68% (1016,11 ha) od ukupne površine Općine, dok u RH iznosi 35% od ukupne površine države. Većina šumskih površina u privatnom je vlasništvu. Gospodarenje šumama vrši se na osnovu gospodarske osnove, ali samo onima u vlasništvu Hrvatskih šuma, dok je za šume u privatnom vlasništvu nužna izrada gospodarske osnove u gospodarenju šumama. S obzirom na postojeće stanje šumovitosti, nameću se nužni ciljevi Općine: očuvanje bioraznolikosti, pravilno gospodarenje šumama, pošumljavanje, sprječavanje prenamjene šumskog u poljoprivredno/građevinsko zemljište, racionalno gospodarenje šumskim resursom, organizacija službe za stručni rad i nadzor te poticanje urbanog šumarstva, odnosno ozelenjivanje naselja, poduzetničkih zona i zona sporta i rekreacije. 2.1.6. Lov i ribolov Na području Općine Gornji Mihaljevec nalazi se lovno područje lovačkog društva “Šljuka”, dok je ribolov zastupljen u vodotocima/potocima Trnava, Zelena, Zeiza i Dragoslavec potok. S obzirom na postojeće stanje razvoja lova i ribolova i 22. rujna 2016.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1851 njihove prirodne resurse, valorizacija tih aktivnosti ostvariva je kroz uvrštavanje u turističku ponudu Općine. 2.1.7. Energetske mineralne sirovine Unutar Općine nalaze se dva odobrena eksploatacijska polja ugljikovodika Vukanovec i Vučkovec, od kojih se EPU Vukanovec većinskim dijelom prostire na prostoru općine Gornji Mihaljevec. U proteklom razdoblju – od donošenja Prostornog plana uređenja Općine do danas, započeti su postupci koji vode ka proizvodnji eksploatacijskih polja Vukanovec i Vučkovec. U sklopu projekta “Međimurje” planirana je izgradnja plinovoda DN 150 i kondenzatovoda DN 50, s pratećim infrastrukturnim vodovima. Zahvati u prostoru koji se izvode u blizini spomenutih trasa vodova, moraju udovoljiti uvjete o propisanim udaljenostima i osiguranju zaštitnih koridora, određenih posebnim propisima. 2.1.8. Turizam Atraktivnost krajolika sastoji se od skladnog mozaika šumskih, vinogradarskih i poljoprivrednih površina te naselja, što je pogodan prostor za smještaj turističkih sadržaja, prvenstveno ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta namijenjenih seoskom i izletničkom turizmu. Projektom “Park Mladosti” u Gornjem Mihaljevcu izgrađena je jedna od najljepših trim staza odnosno staza zdravlja u okruženju. Staza je dužine 1.600 metara, a duž staze nalazi se 18 radnih točaka. Na stazi su izgrađena i dva drvena mosta preko potoka Zeize, kao i odmorište. Staza je otvorena 2007. godine a dostupna je i namijenjena svim uzrastima.

Članak 3.

Potencijalne turističke destinacije su: • obiteljsko gospodarstvo Lovrec Eduard, Preseka 22, koji posjeduje stari mlin pod nazivom “Stari Lovrecov mlin na vodi u Preseki” na samoj granici s Republikom Slovenijom; Snage • postojanje poduzetničke zone • sustavno obrađivanje zemljišta • tradicija bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom • tradicija stočarstva i peradarstva • kvalitetni pedoklimatski uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje • kvalitetni poljoprivredni proizvodi (nezagađenost tla i ostalih prirodnih resursa) • tradicija poduzetništva i obrtništva • blizina toplica Sv. Martin • kvalitetna enogastronomska ponuda • početak razvoja seoskog turizma Prilike • razvoj MSP-a kroz financiranje iz fondova EU • otvaranje novih prilika za poduzetnike u prekograničnim suradnjama (SLO, MAĐ) • razvoj turističkog sektora kroz EU fondove • dostupnost sredstava iz Programa ruralnog razvoja • dostupnost poticajnih mjera za opremanje poslovnih zona i dodatnog usavršavanja zaposlenika • kompleks “Zelena” za pješačenje i rekreaciju; • šetnica “Dragoslavec Breg”, obilježena signalizacijom, osnovana od strane udruge “Sport za sve” Dragoslavec Breg u suradnji s Mjesnim odborom Dragoslavec Breg. Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje nekoliko seoskih turizama poznatih diljem Hrvatske i Slovenije, kao što su “K Jeleni” i “Štefova klet” u Gornjoj Dubravi, seoski turizam “Klet Veselko” u Vugrišincu i seljačko domaćinstvo, vinogradarstvo i podrumarstvo “Petković” u Dragoslavec Bregu. Sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN, 127/07), Općina Gornji Mihaljevec proglašena je turističkim mjestom i smještena u razred D turističkih mjesta, dok je naselje Gornji Mihaljevec smješteno u razred C turističkih mjesta. Za bolje iskorištenje turističkog potencijala povoljno bi utjecalo osnivanje turističke zajednice Općine Gornji Mihaljevec.

Članak 3.

2.1.9. Članstvo u LAG-u Općina Gornji Mihaljevec član je Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi koji se prostire na području četrnaest jedinica lokalne samouprave, zapadnog i središnjeg dijela Međimurske županije, a to su: Belica, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova. 2.1.10. SWOT analiza gospodarstva U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja (SWOT) za područje gospodarstva općine Gornji Mihaljevec. Slabosti • nepostojeći interes za gospodarska ulaganja (u poduzetničkoj zoni) • ograničenost (stručnih) kadrova • slaba konkurentnost malih i srednjih poduzeća i obrta • relativno niska obrazovna struktura većine poljoprivrednih proizvođača • visok udio ekonomsko-neaktivnog u odnosu radno-sposobno stanovništvo • neisplativost postojeće poljoprivredne proizvodnje • rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta • nedovoljno znanje o tehnologiji proizvodnje za poljoprivrednu proizvodnju visoke dodane vrijednosti • mali udio korištenja energije iz obnovljivih izvora energije • nedostatak povezanosti poljoprivrede i turizma s ciljem konačne ponude i nastupa na tržištu • nepostojanje tradicije turizma • nedovoljna edukacija u turizmu • neadekvatna turistička infrastruktura • nedostatak smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata Prijetnje • nefunkcionalna/prazna poduzetnička zona • nepostojanje slobodnih poljoprivrednih zemljišta za daljnju proizvodnju • elementarne nepogode • onečišćenje okoliša (poljoprivrednog zemljišta)

Članak 3.

• depopulacija stanovništva • emigracija radno-sposobnih i stručnih kadrova Stranica 1852 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. rujna 2016. • otvaranje novih radnih mjesta kroz razvoj turizma i MSP-a • dolazak poduzetnika u poslovnu zonu • povoljan geostrateški položaj – prilika za intenzivniji razvoj turizma • ekološka/organska poljoprivredna proizvodnja (bučino ulje) • uzgoj sjemenskih proizvoda na adekvatnim površinama (omeđenim zemljištima) • općeniti razvoj proizvodnje robe visoke vrijednosti • razvoj selektivnih oblika turizma • razvoj lovnog i ribolovnog turizma • turistička valorizacija starih mlinova • funkcionalno-turističko povezivanje s toplicama Sv. Martin • edukacija stanovništva za rad u turizmu 2.2. Komunalna infrastruktura Razvijena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan preduvjet razvoja. Bez razvijene infrastrukture, što uključuje prometnu, komunalnu i informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu, razvoj je uvelike otežan. 2.2.1. Prometna infrastruktura Naselja općine Gornji Mihaljevec dobro su međusobno povezana i uključena u ukupni prometni sustav Međimurske županije. Područjem Općine prolaze tri županijske ceste: • županijska cesta Ž2001 rubno prolazi Općinom, • županijska cesta Ž2009 povezuje Općinu u pravcu sjever – jug sa susjednim općinama Štrigova i Nedelišće te županijskim središtem Čakovec • županijska cesta Ž2011 međusobno povezuje dva najveća naselja Općine, Gornji Mihaljevec i Gornju Dubravu.

Članak 3.

Općina Gornji Mihaljevec je 2008. godine izvršila primopredaju Županijskoj upravi za ceste Međimurske županije sljedeće dionice ceste: • LC 20055 Vukanovec – Gornja Dubrava – L20005 • LC 20057 Dragoslavec Breg – Dragoslavec Selo • LC 20059 Prhovec – Preseka – GP. R. Slovenija • LC 20062 Vugrišinec – Prekopa • LC 20075 Prhovec – Sveti Urban Na županijske ceste veže se mreža lokalnih cesta i nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova). Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine Gornji Mihaljevec čine nerazvrstane ceste koje služe za promet motornih i nemotoriziranih vozila, a to su: • nerazvrstane ceste 1. kategorije - nerazvrstane ceste koje su pretežno asfaltirane, ceste unutar naselja te nerazvrstane ceste koje povezuju naselja ili njihove dijelove. Njihova dužina na području općine je 27,137 km. • nerazvrstane ceste 2. kategorije - pretežno šljunčane ceste i ceste koje povezuju ceste 1. kategorije. Njihova dužina na području općine je 14,232 km. • nerazvrstane ceste 3. kategorije - pretežno poljski i šumski putevi. Njihova dužina na području općine je 46,512 km Stanovništvo Općine autobusnim je linijama povezano sa županijskim središtem, Čakovcem. • nekonkurentnost poljoprivrednih proizvoda na tržištu RH i EU • konkurencija poduzetničkih zona u užem i širem okruženju • nekonkurentnost poduzeća i obrta na tržištu RH i EU • neusklađenost tržišta rada s potrebama gospodarstva • nekorištenje financijskih sredstva iz fondova EU za jačanje gospodarskog sektora • nepripremljenost poduzetnika za korištenje fondova EU • siva ekonomija • odmak od razvoja turizma, edukacije stanovništva u turističkom sektoru i izgradnje turističke infrastrukture 2.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura Naselja Općine su na središnji TK centar Čakovec vezana pristupnom telekomunikacijskom mrežom preko telefonskih centrala Gornji Mihaljevec i Prhovec, a preko njega magistralnim i međunarodnim vodovima sa državom i međunarodno. Pristupna mreža izgrađena je kombinirano:

Članak 3.

zračno na stupovima i podzemno. Mjesne centrale Gornji Mihaljevec i Prhovec digitalne su tehnologije i omogućavaju sve PSTN i ISDN usluge. Na matičnu centralu AXE-10 vezane su svjetlovodnim kabelom. Korisnički vodovi izrađeni su od kabela s bakrenom žicom. Instalirani kapacitet centrala u G. Mihaljevcu i Prhovcu iznosi 1.360 priključaka, a na njih je priključeno 990 korisnika. Na području općine ne postoji razvijena širokopojasna telekomunikacijska infrastruktura u tehnologiji FTTH (optička vlakna). 2.2.3. Elektroopskrba Područje Općine Gornji Mihaljevec opskrbljuje se električnom energijom iz mreže preko 20 trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kV od kojih su pet zidanih, osam betonskih, šest aluminijsko-rešetkastih i jedna željeznorešetkasta trafostanica. Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica iznosi 2010 kVA. Područje Općine pokriveno je mrežom zračnih i kabelskih vodova, osim Dragoslavec Brega, gdje je 12 domaćinstava i Gornje Dubrave, gdje je jedno domaćinstvo bez električne energije. 2.2.4. Plinoopskrba Na području cijele Općine izvedena jeplinska distributivna mreža čija trasa prolazi duž glavnih prometnica Općine. Napajanje mreže omogućeno je s dva pravca i to plinskim prstenom preko redukcijskih stanica u Lopatincu i Križopotju. Plinska mreža izvedena je od polietilena. Pritisak u plinskoj mreži je 3 bar-a, a redukcija na potrebni radni tlak plinskih trošila provodi se prije ulaska plina u samu građevinu. Na plinsku mrežu priključeno je 139 potrošača od kojih 127 domaćinstava i 12 pravnih subjekata.

Članak 3.

2.2.5. Vodoopskrba Na području Općine izgrađena je vodovodna mreža u svim naseljima, a trase opskrbnih cjevovoda naselja u pravilu se poklapaju s trasama prometnica. Na javnu vodovodnu mrežu priključeno je 85% domaćinstva Općine. Osim vodoopskrbnog sustava Međimurja na području Općine ima nekoliko nezavisnih sustava kojim se pojedina domaćinstva snabdijevaju vodom crpljenjem iz bunara (Prostorni plan uređenja Općine Gornji Mihaljevec iz 2005. 22. rujna 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1853 godine). Zdravstvenu ispravnost vode za piće iz javne vodovodne mreže kontrolira laboratorij Međimurskih voda, dok vodu iz bunara kontrolira Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Za vodoopskrbu naselja u općini Gornji Mihaljevec koristi se vodocrpilište “Nedelišće”, a područje Općine pripada III. vodoopskrbnoj zoni. Na području Općine ne postoji vodospremni prostor već u tu svrhu služi vodosprema “Mohokos” kapaciteta 750 m3. Ukupna dužina mreže je 14.628 m, sa 70 hidranata i 11 zasunskih okana. Godišnja potrošnja vode je 64.870 m3. 2.2.6. Odvodnja otpadnih voda Ne postoji sustavno riješena odvodnja naselja na području Općine već se odvodnja fekalnih voda domaćinstava rješava septičkim jamama, dok se oborinske vode odvode površinskim tokovima (cestovnim rigolima, sustavom otvorenih kanala). “Studija odvodnje Međimurja” kao strateški dokument Međimurske županije donosi prijedlog rješavanja sustava odvodnje na području cijele Županije, a donesena je 2002.

Članak 3.

godine. Svrha izrade Studije odvodnje Međimurja bila je: definirati stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i dati načelne i okvirne smjernice poboljšanja funkcioniranja postojećih odvodnih sustava; dati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu količina, vrsta i prostornog rasporeda otpadnih voda; definirati ograničenja ispuštanja otpadnih voda i traženu razinu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; dati prijedlog rješavanja odvodnje otpadnih voda na cjelokupnom području Međimurske županije; dati procjenu ekonomskih i tehničkih vrijednosti odvodnje otpadnih voda; definirati pilot projekte koji će poslužiti kao osnova za provjeru predloženih postavki odvodnje, a posebno tipa i načina odvodnje pojedinih naselja. Stanje tehničke dokumentacije Studije odvodnje Međimurja prema Društvu građevinskih inženjera i tehničara Međimurja: • gotovi glavni projekti s građevinskom dozvolom - Grad Čakovec, Pribislavec, Mačkovec, S. Ves, Mihovljan, Grad Prelog i Grad M. Središće, Donji Kraljevec, Kotoriba, Nedelišće, Strahoninec, Šenkovec i Vratišinec • glavni projekti u izradi - Sv. Martin na Muri, Novo S. Rok, Krištanovec, Ivanovec i Goričan Snage • kvalitetna prometna povezanost sa širom regijom • blizina regionalnih centara Čakovca i Varaždina • visok stupanj pokrivenosti elektroopskrbom, plinoopskrbom, vodoopskrbom Prilike • financiranje nerazvrstanih cesta iz fondova EU • mogućnost prekogranične suradnje sa Slovenijom i Mađarskom (sustav odvodnje i pročišćavanja voda) • u pripremi Plan razvoja širokopojasnog interneta • prometno i funkcionalno povezivanje sa Slovenijom • izgradnja pješačko-biciklističkih staza 2.3. Društvene djelatnosti Razvojne potrebe i potencijali područja, u domeni društvenih djelatnosti, analizirani su kroz segmente javne • gotovi idejni projekti - Štrigova, M. Subotica, Podturen i kolektorski sustav Prelog - D. Dubrava - Kotoriba • idejni projekti u pripremi - Knezovec, Belica, Slemenice - Žiškovec, Štefanec, Dravski bazen grada Čakovca, općine Orehovica i Nedelišće (osim naselja Nedelišće), te UZP-a Belica, Novo S. na Dravi, Podbrest, D.

Članak 3.

Dubrava, M. Središće, D. Kraljevec, Goričan i Gornji Mihaljevec. Za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda na području cijele Međimurske županije nositelj je poduzeće Međimurske vode d.o.o., koje je u suvlasništvu Općine Gornji Mihaljevec. 2.2.7. Gospodarenje otpadom Na području Općine Gornji Mihaljevec sva naselja su uključena u sustav organiziranog skupljanja komunalnog otpada. Skupljač komunalnog i neopasnog otpada s područja općine Gornji Mihaljevec je EKO FLOR PLUS d.o.o. iz Oroslavlja. Prihvat, obrada, zbrinjavanje i odlaganje komunalnog i neopasnog opada te skladištenje opasnog otpada vrši se na odlagalištu u Karlovcu. 2.2.8. Groblja Na području cijele općine Gornji Mihaljevec postoji samo jedno groblje, a smješteno je u samom općinskom središtu Gornjem Mihaljevcu. Ovo groblje nalazi se izvan granica građevinskog područja. Groblje zadovoljava potrebe za naredno razdoblje, jer je za potrebe proširenja osiguran rezervni prostor za tu namjenu, a do njega je uređen prilaz, osigurana su parkirališna mjesta te izgrađena grobna kuća. 2.2.9. SWOT analiza komunalne infrastrukture U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja (SWOT) za područje komunalne infrastrukture općine Gornji Mihaljevec. Slabosti • pogranično područje – marginalizacija • ograničenja prolaza prometnih pravaca prema Sloveniji • neodgovarajući sustav javnog prijevoza • neizgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja voda • nesanirana ilegalna odlagališta otpada • nedostatak pješačko-biciklističkih staza • neadekvatna prometna i smeđa signalizacija • nedostupnost širokopojasnog interneta Prijetnje • dugoročne posljedice marginalnog/pograničnog područja • nekorištenje financijskih sredstava iz fondova EU • izostanak financijskih sredstava za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja voda • dugoročno neulaganje u prometnu infrastrukturu • stagnacija razvoja širokopojasnog interneta • elementarne nepogode • neizgradnja pješačko-biciklističkih staza uprave, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, sporta, kulture, društvene infrastrukture i udruga.

Članak 3.

Stranica 1854 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. rujna 2016. 2.3.1. Javna uprava Naselje Gornji Mihaljevec sjedište je upravne funkcije Općine – tu je smješteno sjedište Općine, a sve ostale upravne funkcije građanima su na raspolaganju u Čakovcu – glavnom upravnom središtu Međimurske županije. 2.3.2. Odgoj i obrazovanje Na području Općine Gornji Mihaljevec posluje ustanova za predškolski odgoj, privatni dječji vrtić „Zipka“, s prostorijama u općinskoj zgradi stare osnovne škole. Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje jedna osnovna škola (Osnovna škola Gornji Mihaljevec), a prema Popisu stanovništva iz 2011. godine evidentirano je 188 stanovnika u dobi od 6-14 godina, odnosno potencijalnih polaznika osnovne škole. U školskoj godini 2015./16., školu je pohađao 151 učenik. Niti jedno naselje u Općini (osim naselja Gornji Mihaljevec) nema dovoljan broj stanovnika dobne skupine 6-14 godina da bi bilo potrebno ustanoviti područnu (1.-4. razred) ili osnovnu (1.-8. razred) školu pa djeca tih uzrasta polaze spomenutu jedinu osnovno-obrazovnu ustanovu u Općini. 2.3.3. Zdravstvo i socijalna skrb Usluge zdravstvene zaštite na području Općine pružaju se u dvjema ambulantama primarne zaštite – općoj i stomatološkoj. Sve ostale oblike zdravstvene zaštite stanovnici Općine imaju u Domu zdravlja u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Ljekarna bi s obzirom na udaljenost svih naselja Općine bila poželjna u Gornjem Mihaljevcu, no postavlja se pitanje isplativosti iste zbog male koncentracije potencijalnog gravitirajućeg stanovništva.

Članak 3.

2.3.4. Sport Sportsko rekreativne aktivnosti odvijaju se u okviru sportskih klubova najčešće na nogometnim igralištima (u naseljima Gornji Mihaljevec i Badličan), a mali sportovi vezani su za igralište uz osnovnu školu. Ta igrališta jezgra su sportskog i društvenog života stanovnika. U Općini djeluju četiri nogometna kluba, šahovski klub i streljačko društvo. Za Snage • postojeća osnovna škola • postojeća opća i stomatološka ambulanta • postojeća multifunkcionalna dvorana (zgrada društvenog doma) • aktivnost civilnog sektora u lokalnoj zajednici • aktivna amaterska glumačka skupina • razvijen amaterski sport • značajna aktivnost KUU “Lipa” Prilike • korištenje financijskih sredstava iz fondova EU za izgradnju sportske dvorane i provedbu sportskih i kulturnih programa • korištenje financijskih potpora Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije • izgradnja vrtića većeg kapaciteta od sadašnjeg • pronalazak voditelja obrazovnih programa (glazba) daljnju valorizaciju sportsko-rekreativnih aktivnosti potrebna je izgradnja dodatnih sportskih terena i sportske dvorane. 2.3.5. Kultura Kultura i društvena zbivanja u Općini svode se na djelovanje kulturno-umjetničkog društva te na obilježavanje pojedinih značajnih datuma prigodničarskim događanjima. Spomenuta događanja okupljaju lokalno stanovništvo s naglaskom na prezentacije i promocije izvornih proizvoda nastalih na gornjomeđimurskim seoskim gazdinstvima, karakterističnih za ovaj kraj i tradicionalan način života. Uloga društvenog doma s dvoranom značajna je u održavanju društvenih aktivnosti vezanih za naselje Gornji Mihaljevec i okolicu, bilo za održavanje kulturnih predstava ili odvijanje edukativnih programa.

Članak 3.

2.3.6. Društvena infrastruktura Na području Općine nalazi se jedna škola, Osnovna škola Gornji Mihaljevec te zgrada društvenog doma, u kojoj se odvijaju gotovo sve funkcije društvene infrastrukture. Ona je višenamjenska u punom smislu: služi za tjelesni odgoj kao dopunski prostor osnovne škole, u njoj se vrše upravne funkcije, zdravstvena skrb te društveni život Općine. Isto tako, služi za održavanje manifestacije, okupljanja građana, kulturne (mjesne i školske) i sportske priredbe te održavanje sportskih treninga zimi. 2.3.7. Udruge U Općini djeluje jedna kulturno umjetnička udruga - KUU “Lipa”, a od 1994. godine u naselju Gornji Mihaljevec održava se tradicionalna kulturna manifestacija “Dani lipe” (u pravilu se održava početkom lipnja), s programom na kojem sudjeluju kulturno-umjetničke udruge iz Međimurja te se organiziraju različite manifestacije. 2.3.8. SWOT analiza društvenih djelatnosti U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) za područje društvenih djelatnosti. Slabosti • nepostojanje multifunkcionalne sportske dvorane • nepostojanje sportskog parka • zastarjela infrastruktura zgrade društvenog doma • nepostojanje učitelja glazbe i voditelja zbora • smještaj ambulante na katu zgrade – otežan dolazak pacijentima • nedovoljan kapacitet dječjeg vrtića • nedostatak financiranja sportskih klubova, udruga i organizacija od strane drugih tijela/donatora osim općinskih proračuna • nedostatak (kvalitetnijih) programa socijalne inkluzije po svim naseljima Prijetnje • ograničena vlastita/općinska sredstva sufinanciranja • nekorištenje financijskih sredstava iz fondova EU za izgradnju društvene infrastrukture • nepronalazak stručnih kadrova za vođenja aktivnosti vezanih uz glumu, glazbu i zbor 22. rujna 2016.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1855 2.4. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima Značajni strateški/planski dokumenti s kojima je usklađena Strategija razvoja općine Gornji Mihaljevec su: 1. Prostorni plan uređenja Općine Gornji Mihaljevec (2005.) i Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec, 2. Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., 3. Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020., 4. Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2015.), 5. Lokalna razvojna strategija LAG-a Međimurski bregi i doli od 2014. do 2020. godine, Prostorni plan uređenja Općine Gornji Mihaljevec (2005.) i Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec Prostorni plan te Izmjena i dopuna istog, značajni su za Strategiju zbog jasno definiranih demografskih kretanja, infrastrukturnih sustava te prostorno razvojne strukture. Demografska kretanja su značajna zbog nastavka trenda kretanja, odnosno okvirnog pokazatelja buduće sociodemografske strukture (prirodna kretanja, migracije) Općine. Opis infrastrukturnih sustava Plana (promet, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja) pruža uvid u potencijale i potrebe daljnjeg razvoja, predviđenog ciljevima Strategije. Organizaciju prostora Općine, lokaciju poljoprivredne proizvodnje i razvoj poduzetništva uvjetuje prostorna struktura, odnosno geomorfološke karakteristike, jasno definirane u Prostornom planu. Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.