Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013.

125. Na temelju članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 65. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst i 6/14), Skupština Međimurske županije je na 11. sjednici, održanoj 18.12.2014. godine, donijela ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013. 1. Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. – 2013. BR. UČENIKA MATERIJALNI 104 9.838,00 106 10.012,00 202 18.695,00 148 13.697,00 210 19.436,00 414 38.316,00 307 28.413,00 515 47.663,00 519 47.663,00 622 57.566,00 293 27.117,00 312 28.876,00 500 46.275,00 299 27.672,00 320 29.616,00 170 15.734,00 214 19.806,00 435 40.259,00 194 17.955,00 304 28.135,00 147 13.605,00 7563 700.000,00 2. Ovaj Zaključak će se objaviti u „Službenom glasniku Međimurske županije“. ŽUPANISJKA SKUPŠTINA KLASA: 350-01/14-03/7 URBROJ: 2109/1-02-14-2 Čakovec, 18. prosinca 2014. PREDSJEDNIK Mladen Novak, dipl.ing., v.r. IZVJEŠĆE o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. - 2013. SADRŽAJ: I. POLAZIŠTA 2993 I.1. Ciljevi izrade izvješća 2993 I.2. Zakonodavno-institucionalni okvir 2993 I.3. Osnovna prostorna obilježja Županije 2993 I.3.1. Prirodna i geografska obilježja 2993 I.3.2. Administrativno teritorijalni ustroj 2995 I. 3.3. Stanovništvo 2996 I.4. Međimurska županija u okviru prostornog uređenja države 3000 22. prosinca 2014.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 2991 II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 3002 II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Županije 3002 II.1.1. Prikaz strukture korištenja i namjene površina Međimurske županije 3002 II.1.2. Građevinska područja u Međimurskoj županiji 3005 II.1.2.1. Izgrađenost – iskorištenost građevinskih područja 3005 II.1.2.2. Struktura građevinskih područja prema namjeni 3007 II.1.3. Degradirana područja 3009 II.2. Sustav naselja 3011 II.2.1. Sustav središnjih naselja u PPURH i u PPMŽ 3011 II.2.2. Određivanje sustava središnjih naselja 3012 II.3. Gospodarske djelatnosti 3014 II.3.1. Gospodarska struktura Županije 3014 II.3.2. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina i obrt 3019 II.3.3. Poljoprivreda 3019 II.3.4. Turizam 3021 II.3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina 3021 II.3.6. Vodnogospodarski sustavi 3022 II.3.7. Gospodarenje otpadom 3023 II.4.1. Opremljenost prostora Županije društvenom infrastrukturom 3024 II.4.2. Opremljenost prostora Županije infrastrukturom od značaja za Županiju 3028 II.4.2.1. Infrastruktura državne razine 3028 II.4.2.2. Komunalne infrastrukture županijske razine 3033 II.4.2.3. Komunalne infrastrukture lokalne razine 3034 II.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od značaja za Županiju 3038 II.5.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti regionalne razine 3038 II.5.2. Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza 3039 II.5.3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine 3039 II.6. Obvezni prostorni pokazatelji 3041 II.6.1. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća 3041 II.6.2. Obvezni prostorni pokazatelji - TABLICA 3049 III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 3047 III.1. Izrada prostornih planova 3047 III.1.1. Uspostava informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) 3049 III.2. Provedba prostornih planova 3049 III.3. Prostorni planovi u odnosu na druge dokumente koji utječu na prostor 3050 III.4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuke, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru 3050 IV. PRIJEDLOZI ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE 3052 IV.1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg prostornog razvoja Županije, obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 3052 IV.2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova, drugih dokumenata koji utječu na prostor na razini Županije 3054 IV.3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja 3055 V. IZVORI PODATAKA 3056 POPIS SLIKA:

Slika 1. Položaj Međimurske županije u odnosu na prostor RH 2994 Slika 2. Prostorni obuhvat Međimurske županije 2994 Slika 3. Teritorijalna podjela Međimurske županije i prikaz pograničnog područja 2995 Slika 4. Ograničenja u prostoru - koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja 3003 Slika 5. Prikaz degradiranih područja 3011 Slika 6. Sustav središnjih naselja Međimurske županije 3012 Slika 7. Gospodarske zone u Međimurskoj županiji 3019 Slika 8. Površine planirane za navodnjavanje 3021 Slika 9. Ranjiva područja u Republici Hrvatskoj 3022 Slika 10. Ranjiva područja u Međimurskoj županiji 3023 Slika 11. Mreža osnovnih škola s pripadajućim područnim školama 3024 Slika 12. Mreža ustanova zdravstva i socijalne skrbi 3027 Slika 13. Zaštićena područja prirode i zaštita izvorišta 3039 Slika 14. Branjena područja od velikih voda Mure i Drave 3041 Slika 15. Ugrožena područja uslijed proboja brane i nasipa na hidroenergetskim građevinama 3042 Slika 16. Potresne zone 3043 Stranica 2992 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. POPIS TABELA: Tabela 1. Opći podaci o Međimurskoj županiji 2994 Tabela 2. Iskaz površina, stanovnika i gustoće naseljenosti MŽ (Tabela 2 po pravilniku) za granično područje i ostatak Županije 2995 Tabela 3. Kretanje broja stanovnika po gradovima i općinama Međimurja od 1857. do 2011. 2996 Tabela 4. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području 2997 Tabela 5. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja (Štrigova, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, G. Mihaljevec, Selnica) 2997 Tabela 6. Kretanje broja stanovnika u gradovima 2998 Tabela 7. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2001. godine 2999 Tabela 8. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2011. godine 3000 Tabela 9. Struktura korištenja površina i zemljišta Županije (2001. i 2010. godine (1.3.1. po Pravilniku o sadržaju planova, kartografskim prikazima i obveznim prilozima i prostornim pokazateljima) 3002 Tabela 10.Dužina pojedine vrste infrastrukturne građevine, širina zaštitnog koridora, ukupna površina zaštite i ograničenja u Županiji 3003 Tabela 11.Zaštićena područja ili 1.3.3. prema Pravilniku 3004 Tabela 12.Omjer građevinskog područja i površine jedinice lokalne samouprave 3005 Tabela 13.Građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinskog područja izvan naselja (odnos izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja) 3006 Tabela 14.Struktura građevinskih područja Međimurske županije prema namjeni 3007 Tabela 15.Struktura ukupnog građevinskog područja prema namjeni u općinama/gradovima 3008 Tabela 16.Struktura namjene površina građevinskog područja naselja Međimurske županije 3008 Tabela 17.Struktura namjene površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Međimurske županije 3009 Tabela 18.Jedinice područne (regionalne)

samouprave u RH prema indeksu 3015 Tabela 19.Jedinice lokalne samouprave Međimurske županije prema indeksu razvijenosti 3016 Tabela 20.Osnovni makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske i Međimurske županije u 2013.godini 3017 Tabela 21.Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO (promatrani kao zaposlene osobe) u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006.-2013. 3017 Tabela 22.Struktura poslovnih subjekata 3019 Tabela 23.Gospodarstvo prema tipu 3020 Tabela 24.Poljoprivredna gospodarstva i korišteno poljoprivredno zemljište 3020 Tabela 25.Dolasci i noćenja turista 3021 Tabela 26.Predškolski odgoj 3024 Tabela 27.Osnovno obrazovanje – redovito 3024 Tabela 28.Osnovna umjetnička škola 3025 Tabela 29.Osnovno obrazovanje djece i mladež s teškoćama u razvoju 3025 Tabela 30.Srednjoškolsko obrazovanje 3025 Tabela 31.Studenti dodiplomskog studija s prebivalištem u Međimurskoj županiji 3026 Tabela 32.Ordinacije obiteljske i dentalne medicine i ljekarne u gradovima i općinama 3026 Tabela 33.Željezničke pruge s pripadajućim građevinama na području Međimurske županije 3028 Tabela 34.Državne ceste na području Međimurske županije 3030 Tabela 35.Cestovna mreža na području Međimurske županije 3033 Tabela 36.Broj potrošača i potrošnja električne energije 3033 Tabela 37.Duljina elektrovodova na području Međimurske županije 3033 Tabela 38.Površina zaštitnih zona po vodocrpilištima 3034 Tabela 39.Zahvaćene količine vode i dužina vodoopskrbne mreže na području Međimurske županije 3034 Tabela 40.Stupanj priključenosti domaćinstava na vodovodnu mrežu 3035 Tabela 41.Potrošnja plina u tisućama m³ 3037 Tabela 42.Broj potrošača u opskrbi plinom 3037 Tabela 43.Dužina plinoopskrbne mreže na području Međimurske županije 3037 Tabela 44.Telekomunikacijski vodovi na području Međimurske županije 3037 Tabela 45.Zaštićena područja u Međimurskoj županiji 3038 Tabela 46.Obavezni prostornih pokazatelji 3043 Tabela 47.Popis izvornih planova i izmjena i dopuna 3048 Tabela 48.Broj izdanih dozvola 3049 Tabela 49.Izdani akti iz nadležnosti upravnih odjela za prostorno uređenje i graditeljstvom 3049 Tabela 50.Stambena izgradnja 3050 Tabela 51.Broj i građevinske veličine završenih zagrada 3050 22. prosinca 2014.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 2993 POPIS GRAFIKONA: Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području od 1857. do 2011. godine 2997 Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja (Štrigova, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, G. Mihaljevec, Selnica) od 1857. do 2011. godine 2998 Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u gradovima (teritorij JLS) od 1857. do 2011. godine 2999 Grafikon 4. Dobno – spolna struktura stanovništva 3000 Grafikon 5. Indeks razvijenosti županija u Republici Hrvatskoj 3015 Grafikon 6. Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave Međimurske županije 3016 I. POLAZIŠTA I.1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Grafikon 7. Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO (promatrani kao zaposlene osobe) u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006.-2013. 3018 Grafikon 8. Odnos broja zaposlenika kod pravnih i fizičkih osoba u Međimurskoj županiji za razdoblje 2006.-2013. 3018 Grafikon 9. Kretanja broja učenika osnovnih škola 3025 Grafikon 10. Prosječna potrošnja vode po kućanstvu u razdoblju od 2002. do 2012. godine 3035 Grafikon 11. Prosječna potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. do 2012. godine 3035 Cilj izrade izvješća stanja u prostoru je informirati javnost i stručnu javnost o prostornom razvoju Međimurske županije u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Izvješće sadrži analizu prostornih podataka, analizu korištenja i namjene prostora, sadrži analizu i ocjenu provedbe prostorno planskih dokumenata na razini županije i općina, te analizu zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora, analizira podatke koji su bitno izmijenjeni u odnosu na važeće prostorno planske dokumente, a imaju značajan utjecaj na prostor, sustav središnjih naselja i na gospodarski razvoj Županije.

Osnovne i najvažnije teme Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije su demografski procesi u Županiji, namjena i korištenje prostora Županije, procesi u promjenama namjene i korištenja prostora Županije, ugrožena i degradirana područja, primjena mjera zaštite i očuvanja okoliša sa stavom o neprihvatljivosti onih tehnoloških rješenja i procesa koji bi mogli ugroziti ovaj naš prostor, uz naglasak na nužnosti povećanja zaštite javnog interesa i međusobnoj usklađenosti interesa svih korisnika u prostoru. Izvješće daje uvid u sustav naselja, ukazuje na ulogu i funkciju naselja koje nisu ostvarene u promatranom proteklom razdoblju, predlaže novu hijerarhiju i sustav središnjih naselja, predlaže mjere kojima se mogu poboljšati sustav središnjih naselja ali i ocjenjuje razloge zbog kojih zacrtani ciljevi nisu ostvareni. Predlaže mjere kojima se može sustav poboljšati i utvrđuje mjere da bi se ostvario poželjan, optimalni sustav središnjih naselja u cilju poboljšanja uvjeta i podizanja kvalitete života stanovnika Županije. Izvješće razmatra ulogu i funkciju infrastrukturnih sustava državne i županijske razine u Međimurskoj županiji, analizira odnos infrastrukture i ostalih korisnika prostora, utvrđuje prostorno razvojnu funkciju i prostorno plansku prioritetnu smjernicu pojedinog segmenta infrastrukture, te predlaže mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti za ostvarenje zacrtanih prioritetnih smjernica. Cilj je izvješća, u prvom redu ukazati na prostorne probleme, na moguća poboljšanja stanja u prostoru i mogućnosti daljnjeg prostornog razvoja. Slijedom analize stanja i trendova prostornog razvoja i analize provedbe dokumenata prostornog uređenja, Izvješće predlaže mjere i smjernice za unapređenje stanja u prostoru i predlaže aktivnosti za unapređenje održivog razvoja.

I.2. ZAKONODAVNO – INSTITUCIONALNI OKVIR Obaveza izrade izvješća o stanju u prostoru propisana je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji – člankom 47. („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12.), prema kojem je izrada ovog Izvješća započeta, Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13.), a Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine“ broj 48/14.) propisan je postupak izrade i sadržaj izvješća. Izvješće o stanju u prostoru na županijskoj razini izrađuje Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije u suradnji sa: - županijskim upravnim odjelima - uredima DU u Međimurskoj županiji - pravnim osobama s javnim ovlastima - općinama/gradovima Međimurske županije. U Izvješću su korišteni podaci Prostornog plana Međimurske županije, prostornih planova općina/gradova, statistički podaci objavljeni u publikacijama UDU Međimurske županije, obrađeni i objavljeni podaci popisa stanovništva. I.3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA ŽUPANIJE I.3.1. PRIRODNA I GEOGRAFSKA OBILJEŽJA Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Susjedne su joj županije Varaždinska na jugu i Koprivničko – križevačka na jugoistoku. Stranica 2994 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Prostire se na 729,25 km2 i najmanja je županija Hrvatske po površini s udjelom u teritoriju Hrvatske od 1,29 %. Na tom prostoru prema popisu iz 2011. godine živi 113.804 stanovnika. Naseljenost sa 156,05 st/km2 nakon Grada Zagreba najviša je u Hrvatskoj, koja se sa 75,70 st/km2 ubraja u red europskih zemalja srednje i rjeđe gustoće naseljenosti. Stanovništvo Međimurja sudjeluje s 2,66% u ukupnom stanovništvu Hrvatske.

Prostor Međimurja sa sjevera i juga omeđuju rijeke Mura i Drava, koje mu daju prirodna i zemljopisna obilježja. One mu određuju sam naziv, oblik, reljef i prirodne karakteristike. Međimurje kao regionalna cjelina dijeli se na Donje Međimurje – nizinski dio kojeg čini riječna dolina visine do 200 m prostire se na oko 543,42 km² (74,51% teritorija) i brdovito područje Gornjeg Međimurja s najvišim vrhom Mohokos visine 344,4 m. Slika 1. Položaj Međimurske županije u odnosu na prostor RH Tabela 1. Opći podaci o Međimurskoj županiji % od RH RH (kopneni dio) Površina Županije 729,25 km² 1,29 % 56.610 km² Dužina državne 110,50 km 5,45 % 2.028 km granice Opseg Županije 182,30 km Broj stanovnika 113.804 2,66% 4.284.889 Udaljenost krajnjih 47,18 km točaka zapad-istok Udaljenost krajnjih 30,32 km točaka sjever-jug Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 2. Prostorni obuhvat Međimurske županije Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Međimursku županiju sa sjevera, sjeveroistoka i juga omeđuju tokovi rijeka Mure i Drave, dok se na zapadu kopnena granica pruža od sjevera ka jugu pobrđem Gornjeg Međimurja. Na zapadu i sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom, a na jugu s Varaždinskom i Koprivničko - križevačkom županijom. Antropološko djelovanje u suradnji s prirodom u riječnim dolinama, ali i na krajnjim obroncima Alpa koje ovdje nestaju, ostavilo je trag u visokovrijednoj krajobraznoj raznolikosti kulturnog krajobraza - u mozaičnoj strukturi korištenja prostora u kojem se izmjenjuju obradive površine oranica sa šumarcima, livadama i lugovima u nizini, a još raznovrsnijoj strukturi poljoprivrednih površina i šuma u Gornjem Međimurju. U takvom kulturnom krajobrazu smjestila su se brojna naselja zbijene izgrađene strukture, odmjerenih, racionalnih dimenzija građevnih čestica, ukupno gledajući, još uvijek nenametljive izgradnje.

Djelovanje i utjecaj dviju rijeka koje omeđuju velikim dijelom Županiju, ostavilo je trag u prirodnim obilježjima prostora – u visokom stupnju biološke raznolikosti, prepoznatom i stavljenom pod zaštitu. Prvi korak zaštite poduzet je 2001. godine na nivou značajnog krajobraza, da bi 2010. godine, Odlukom Vlade proglašavanjem Regionalnog parka Mura-Drava dobio zaštitu i na državnoj razini. Iako periferno smještena na samom sjeveru države, na tromeđi sa Slovenijom i Mađarskom, položaj Međimurske županije važan je u geoprometnom smislu, što dokazuje prolaz nekoliko značajnih međunarodnih infrastrukturnih koridora na tako malom prostoru. Upravo doline dviju rijeka - Mure i Drave otvaraju prostore za povezivanje sa susjednim državama prema zapadu, a rub Panonske nizine na području Međimurske županije najpogodnije je za vezu središnje Hrvatske sa susjednim regijama na sjeveru i sjeveroistoku. Najmanju županiju po površini u Hrvatskoj presijeca nekoliko značajnih međunarodnih infrastrukturnih koridora - željezničke pruge, autocesta, sustav za prijenos energije i prijenos telekomunikacija, a visoka gustoća naseljenosti, prirodna i geografska obilježja - predstavljaju osnovne karakteristike prostora Međimurske županije. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 2995 I.3.2. ADMINISTRATIVNO – TERITORIJALNI USTROJ Međimurska županija podijeljena je na 25 teritorijalnih jedinica: 3 grada i 22 općine. Budući da je pogranična županija s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom, značajni dio prostora čini pogranični pojas. Gradovi zauzimaju 25% ukupnog teritorija i u njima živi 36% stanovništva s prosječnom gustoćom naseljenosti 234,72 st/km² gustoće naseljenosti 131,10 st./km².

dok u općinama na 75% površine živi 64% stanovništva prosječne Jasno se uočava razlika u pograničnom i ostalom dijelu prostora Županije. U pograničnom prostoru koji zauzima 43% površine Županije živi 34% stanovništva sa prosječnom gustoćom od 124,08 st/km² i iskazanim trendom stagniranja, dok u preostalom prostoru na 57% površine živi 66% stanovništva prosječne gustoće 179,76 st/km², i blagog pada broja stanovnika 2011. godine u odnosu na prijašnja dva popisa. Slika 3. Teritorijalna podjela Međimurske županije i prikaz pograničnog područja Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 2. Iskaz površina, stanovnika i gustoće naseljenosti MŽ (Tabela 2 po pravilniku) za granično područje i ostatak Županije STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI OPĆINA/ POVRŠINA Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. popis´91. popis´01. popis´11. GRAD km2 % broj % broj ŽUPANIJA 729,25 100,00 119866 100,00 118426 GRADOVI 175,64 24,08 44651 37,25 41981 OPĆINE 553,62 75,92 75215 62,75 72041 Dekanovec 6,09 0,84 941 0,79 832 Domašinec 35,59 4,88 2590 2,16 2459 G.Mihaljevec 32,18 4,41 2080 1,74 2046 Goričan 21,22 2,91 3221 2,69 3148 Kotoriba 26,51 3,64 3579 2,99 3333 Mursko Središće 33,74 4,63 6631 5,53 6584 Nedelišće 58,68 8,05 11248 9,38 11544 Podturen 31,83 4,36 4663 3,89 4392 Sv.Martin na Muri 25,14 3,45 2987 2,49 2958 Štrigova 39,43 5,41 3493 2,91 3221 Kontinent. 310,41 42,57 41433 34,57 40517 granično ukupno: Čakovec 77,95 10,69 27250 22,73 27526 Prelog 63,95 8,77 8024 6,69 7871 Belica 27,41 3,76 3635 3,03 3509 Donja Dubrava 18,66 2,56 2536 2,12 2274 D.Kraljevec 36,49 5,00 5313 4,43 5420 D.Vidovec 13,52 1,85 1756 1,46 1595 Mala Subotica 36,63 5,02 5689 4,75 5676 % broj % br.st./km2 br.st./km2 br.st./km2 100,00 113804 100,00 164,37 162,39 156,05 35,45 41226 36,23 254,22 239,02 234,72 60,83 72578 63,77 135,86 130,13 131,10 0,70 774 0,68 154,52 136,62 127,09 2,08 2251 1,98 72,77 69,09 63,25 1,73 1917 1,68 64,64 63,58 59,57 2,66 2823 2,48 151,79 148,35 133,03 2,81 3224 2,83 135,01 125,73 121,61 5,56 6307 5,54 196,53 195,14 186,93 9,75 11975 10,52 191,68 196,73 204,07 3,71 3873 3,40 146,50 137,98 121,68 2,50 2605 2,29 118,81 117,66 103,62 2,72 2766 2,43 88,59 81,69 70,15 34,21 38515 33,84 133,48 130,53 124,08 23,24 27104 23,82 349,58 353,12 347,71 6,65 7815 6,87 125,47 123,08 122,20 2,96 3176 2,79 132,62 128,02 115,87 1,92 1920 1,69 135,91 121,86 102,89 4,58 4659 4,09 145,60 148,53 127,68 1,35 1399 1,23 129,88 117,97 103,48 4,79 5452 4,79 155,31 154,95 148,84 Stranica 2996 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014.

STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI OPĆINA/ POVRŠINA Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. popis´91. popis´01. popis´11. GRAD km2 % broj % broj Orehovica 21,32 2,92 3038 2,53 2769 Pribislavec 11,26 1,54 2746 2,29 2929 Selnica 24,89 3,41 3322 2,77 3442 Strahoninec 8,3 1,14 2580 2,15 2728 Sv.Juraj na Bregu 30,44 4,17 5012 4,18 5279 Sv.Marija 23,08 3,16 2601 2,17 2433 Šenkovec 8,99 1,23 2537 2,12 2770 Vratišinec 15,95 2,19 2394 2,00 2213 ostalo područje 418,84 57,43 78433 65,43 78434 MŽ.: Izvor: Državni zavod za statistiku I.3.3. STANOVNIŠTVO % broj % br.st./km2 br.st./km2 br.st./km2 2,34 2685 2,36 142,50 129,88 125,94 2,47 3136 2,76 243,87 260,12 278,51 2,91 2991 2,63 133,47 138,29 120,17 2,30 2682 2,36 310,84 328,67 323,13 4,46 5090 4,47 164,65 173,42 167,21 2,05 2317 2,04 112,69 105,42 100,39 2,34 2879 2,53 282,20 308,12 320,24 1,87 1984 1,74 150,09 138,75 124,39 66,23 75289 66,16 187,26 187,26 179,76 Tabela 3. Kretanje broja stanovnika po gradovima i općinama Međimurja od 1857. – 2011. OPĆINA/ BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2011. GRAD 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. ŽUPANIJA 55412 61397 66638 73728 79808 88623 92750 Čakovec 5253 6368 7699 8421 9798 10304 11629 M. Središće 2211 2416 2710 3069 3435 3682 4062 Prelog 6357 6872 7121 7849 8420 9450 9679 GRADOVI: 13821 15656 17530 19339 21653 23436 25370 Belica 1856 2097 2366 2649 2710 2963 3378 Dekanovec 494 600 651 740 738 867 944 Domašinec 1763 1971 2228 2470 2452 2891 2815 D. Dubrava 2602 2855 2907 3341 3508 3734 3428 D.Kraljevec 3303 3888 4032 4393 4591 5510 5831 D. Vidovec 1686 1774 1867 2082 2166 2301 2323 Goričan 2342 2736 2880 3202 3400 4086 4157 G.Mihaljevec 1512 1319 1729 1825 1941 2111 2231 Kotoriba 2633 2831 2994 3611 3779 4095 4129 M. Subotica 2487 2839 2930 3109 3557 4066 4506 Nedelišće 2796 3215 3777 4169 4950 5368 5472 Orehovica 1179 1220 1589 1696 1469 1891 2204 Podturen 2786 3150 3410 3795 3919 4575 4987 Pribislavec 537 634 831 954 1017 1121 1395 Selnica 1529 1534 1808 2048 2412 2634 2572 Strahoninec 448 589 617 703 777 788 870 Sv.Juraj/Bregu 2950 2978 2755 3066 3091 3709 3683 Sv.Marija 1893 2297 2252 2582 2798 3090 3068 Sv.Martin/ 1842 1842 2012 2390 2471 2593 2687 Muri Šenkovec 320 416 525 570 628 686 731 Štrigova 3911 4165 3943 3969 4625 4900 4654 Vratišinec 722 791 955 1025 1156 1208 1315 OPĆINE: 41591 45741 49058 54389 58155 65187 67380 Izvor: Državni zavod za statistiku 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

99346 110686 112551 112073 115660 116822 119866 118426 113804 13491 15094 16091 18509 21196 24952 27250 27526 27104 4630 5207 5671 5878 6483 6421 6631 6584 6307 9291 9756 9466 8621 8328 8080 8024 7871 7815 27412 30057 31228 33008 36007 39453 41905 41981 41226 3641 4062 4112 3951 3740 3664 3635 3509 3176 1005 1141 1170 1020 987 963 941 832 774 2965 3171 3180 2958 2946 2743 2590 2459 2251 3395 3441 3250 3090 2980 2719 2536 2274 1920 5871 6064 5817 5518 5438 5337 5313 5420 4659 2187 2387 2306 2279 2141 1904 1756 1595 1399 4121 4418 4266 3847 3696 3256 3221 3148 2823 2396 2803 2799 2679 2465 2221 2080 2046 1917 3895 3895 3742 3847 3653 3360 3579 3333 3224 4928 5783 5792 5426 5606 5623 5689 5676 5452 6279 7393 7821 8556 9423 10289 11248 11544 11975 2415 2840 3038 2919 2929 2941 3038 2769 2685 5300 5825 6212 5631 5587 5124 4663 4392 3873 1617 1940 2028 2167 2354 2568 2746 2929 3136 3136 3652 3784 3527 3664 3413 3322 3442 2991 1088 1265 1386 1538 1821 2260 2580 2728 2682 3426 3738 3458 3185 4871 4657 5012 5279 5090 3662 4610 4744 4921 3052 2794 2601 2433 2317 2914 3493 3469 3304 3500 3083 2987 2958 2605 874 1213 1417 1637 1951 2244 2537 2770 2879 5066 5361 5319 4779 4484 3870 3493 3221 2766 1753 2134 2213 2286 2365 2336 2394 2213 1984 71934 80629 81323 79065 79653 77369 77961 76970 72578 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 2997 Međimurska županija najgušće je naseljen prostor u Hrvatskoj sa 156,05 st/km². Od 1858. godine, otkako se bilježi stanovništvo, broj stanovnika bio je u konstantnom porastu sve do 1991. godine, kada bilježi maksimum od 119.866 stanovnika, čak i u razdobljima značajnog iseljavanja u gradove - industrijska središta i odlaska na rad u inozemstvo. Važan je podatak da je popisom 1971. godine zabilježeno oko 10000 radno aktivnih osoba na privremenom radu u inozemstvu, dio tih stanovnika trajno je ostao u iseljeništvu. Nakon 1991. godine broj stanovnika je u opadanju, a u posljednjem popisu 2011. godine zabilježen je značajan pad i to za 4622 stanovnika ili 3,9%.

Stanovništvo u kontinentalnom graničnom području Tabela 4. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području OPĆINA/ BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2011. GRAD 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. Dekanovec 494 600 651 740 738 867 944 Domašinec 1763 1971 2228 2470 2452 2891 2815 Goričan 2342 2736 2880 3202 3400 4086 4157 G.Mihaljevec 1512 1319 1729 1825 1941 2111 2231 Kotoriba 2633 2831 2994 3611 3779 4095 4129 M. Središće 2211 2416 2710 3069 3435 3682 4062 Nedelišće 2796 3215 3777 4169 4950 5368 5472 Podturen 2786 3150 3410 3795 3919 4575 4987 Sv.Martin/Muri 1842 1842 2012 2390 2471 2593 2687 Štrigova 3911 4165 3943 3969 4625 4900 4654 UKUPNO: 22290 24245 26334 29240 31710 35168 36138 Izvor: Državni zavod za statistiku 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 1005 1141 1170 1020 987 963 941 832 774 2965 3171 3180 2958 2946 2743 2590 2459 2251 4121 4418 4266 3847 3696 3256 3221 3148 2823 2396 2803 2799 2679 2465 2221 2080 2046 1917 3895 3895 3742 3847 3653 3360 3579 3333 3224 4630 5207 5671 5878 6483 6421 6631 6584 6307 6279 7393 7821 8556 9423 10289 11248 11544 11975 5300 5825 6212 5631 5587 5124 4663 4392 3873 2914 3493 3469 3304 3500 3083 2987 2958 2605 5066 5361 5319 4779 4484 3870 3493 3221 2766 38571 42707 43649 42499 43224 41330 41433 40517 38515 Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području od 1857. do 2011. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Demografsko kretanje ovog područja karakteriziraju oscilacije u popisnim razdobljima od 1953. do 1981. godine, s izraženim padom broja stanovnika 1961. i 1981. godine, nakon čega slijedi stagnacija i konstantni pad broja stanovnika. Ove oscilacije i ekstreme u demografskom padu u ovoj skupini jedinica lokalne samouprave ublažava demografsko kretanje u Gradu Mursko Središće i Općini Nedelišće, koje nisu tipično pogranične jer su smještene na glavnim prometnim pravcima, a zbog veličine naselja i zbog značajne pozicije u sustavu centralnih naselja Murskog Središća i Nedelišća, ove jedinice lokalne samouprave imaju bitno različita demografska kretanja od ostalog pograničnog područja.

Stanovništvo Gornjeg Međimurja Tabela 5. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja (Štrigova, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, G. Mihaljevec, Selnica) BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2011. OPĆINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. G. Mihaljevec 1512 1319 1729 1825 1941 2111 Selnica 1529 1534 1808 2048 2412 2634 Sv.Juraj na Bregu 2950 2978 2755 3066 3091 3709 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2231 2396 2803 2799 2679 2465 2221 2080 2046 1917 2572 3136 3652 3784 3527 3664 3413 3322 3442 2991 3683 3426 3738 3458 3185 4871 4657 5012 5279 5090 Stranica 2998 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2011. OPĆINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. Sv.Martin na Muri 1842 1842 2012 2390 2471 2593 Štrigova 3911 4165 3943 3969 4625 4900 UKUPNO: 11744 11838 12247 13298 14540 15947 Izvor: Državni zavod za statistiku 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2687 2914 3493 3469 3304 3500 3083 2987 2958 2605 4654 5066 5361 5319 4779 4484 3870 3493 3221 2766 15827 16938 19047 18829 17474 18984 17244 16894 16946 12596 Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja (Štrigova, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, G. Mihaljevec, Selnica) od 1857. do 2011. godine Izvor: Državni zavod za statistiku I u ovoj skupini općina izražene su oscilacije u bilježenju broja stanovnika u razdoblju od 1953. do 1981. godine, samo što su oscilacije u broju stanovnika znatno izraženije nego u prethodnoj skupini. Posebno se ističe skok - porast stanovnika 1971. godine, na koji je presudni utjecaj imalo povećanje broja stanovnika u Općini Sveti Juraj na Bregu, s povećanjem od oko 1700 stanovnika. Nakon 1981. godine stagnacija broja stanovnika traje do 2001. godine, nakon čega u posljednjem popisnom razdoblju slijedi izraženi pad broja stanovnika.

Izraženi pad broja stanovnika u obje iskazane skupine jedinica lokalne samouprave posljedica je iseljavanja stanovnika iz ovih područja. Prvi val iseljavanja od 1953. do 1961. godine povezan je s migracijom stanovnika u gradove – veće industrijske centre, a popisni interval od 1971. do 1981. godine je razdoblje emigracije i odlaska na privremeni rad u inozemstvo. Posljedica privremene emigracije vidi se u i u zadnjim popisnim razdobljima, a očituje se u izraženom padu broja stanovnika u odnosu na 1991. godinu, zbog primjene drugačije popisne metode u popisima 2001. i 2011. godine. U općinama Gornjeg Međimurja uočeno je intenzivno gubljenje stanovnika i to konstantno posljednjih desetljeća, što je posljedica gospodarske nerazvijenosti područja. Disperzna naseljenost i složena konfiguracija terena otežavali su uvođenje javne i komunalne infrastrukture, pa su naselja u tom dijelu Županije zaostajala u opremanju komunalnom infrastrukturom u odnosu na druga područja. Zapostavljanje tog dijela Međimurja u razvoju u vremenu nakon 1945. godine pa sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, dovelo je do snažnog gubitka stanovništva koje će biti nemoguće vratiti. Unatoč tome, domicilno stanovništvo koje je ostalo u ovom kraju, posljednji dvadesetak godina odlučilo se u velikoj mjeri na ulaganje u razvoj vinogradarstva i voćarstva i okrupnjavanje posjeda (koji je još uvijek sitan u odnosu na druge regije), a izgradnjom i rekonstrukcijom komunalne infrastrukture, prostor Gornjeg Međimurja doživio je preobrazbu u značajnom poboljšanju uvjeta za život i rad lokalnog stanovništva.

Stanovništvo u gradovima Tabela 6. Kretanje broja stanovnika u gradovima BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2011. GRAD 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. Čakovec 5253 6368 7699 8421 9798 10304 11629 M. Središće 2211 2416 2710 3069 3435 3682 4062 Prelog 6357 6872 7121 7849 8420 9450 9679 UKUPNO: 13821 15656 17530 19339 21653 23436 25370 Izvor: Državni zavod za statistiku 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 13491 15094 16091 18509 21196 24952 27250 27526 27104 4630 5207 5671 5878 6483 6421 6631 6584 6307 9291 9756 9466 8621 8328 8080 8024 7871 7815 27412 30057 31228 33008 36007 39453 41905 41981 41226 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 2999 Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u gradovima (teritorij JLS) od 1857. do 2011. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Usporedi li se kretanje broja stanovnika u svim popisnim razdobljima u gradovima/općinama prikazanim u dvjema navedenim skupinama s kretanjem broja stanovnika u gradovima (na teritoriju jedinice lokalne samouprave), uočavaju se bitne razlike u kretanju broja stanovnika u razdoblju od 1948. do 1981. godine. Dok demografsko kretanje dviju izdvojenih skupina jedinica lokalne samouprave karakteriziraju oscilacije u broju stanovnika u razdoblju od 1953. do 1981. godine izazvane iseljavanjem, gradovi do 2001. godine bilježe konstantan, i to značajan rast broja stanovnika. Nakon 2001. godine slijedi stagnacija - dijelom kao posljedica primjene drugačije popisne metode, a dijelom zbog mogućeg slabljenja privlačne moći gradova za doseljavanje stanovnika iz drugih područja Županije.

U gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave 2011. godine živi 41226 stanovnika ili 36,22%. Prati li se udio stanovnika na teritoriju gradova u Međimurju tijekom svih popisnih godina, on se kreće oko 27% sve do 1953. godine, a nakon toga ima stalan trend porasta, da bi u posljednjem popisnom razdoblju udio stanovnika u gradovima – jedinicama lokalne samouprave dosegao 36,22% stanovništva. Pratimo li udio stanovnika Čakovca u ukupnom stanovništvu Međimurja, može se uočiti slična pojava kao u odnosu stanovništva gradova – jedinica lokalne samouprave i Međimurja. Do 1948. godine udio stanovništva Čakovca u ukupnom stanovništvu Međimurja je stalan i iznosi oko 6%, a nakon tog razdoblja udio stanovništva Čakovca konstantno raste i 1991. godine doseže 13,35%. Nakon te godine taj udio lagano pada i 2011. godine iznosi 13,27%. Koncentracija nešto više od trećine stanovništva na 175,64 km² ili na 24% teritorija u središnjem dijelu Županije ukazuje na veliki utjecaj županijskog središta i gradova na razvoj Županije. Stanovništvo Županije prema dobi Struktura stanovništva Međimurske županije prema popisu iz 2011. godine, a u odnosu na popis iz 2001. pokazuje da je došlo do pada udjela mladih od 14 godina s 18,55% na 16,89% i povećanja udjela starijih od 65 godina od 13,62% na 15,60%. U odnosu na prosjek Republike Hrvatske, udio mladih od 14 godina prema posljednjem popisu stanovništva u našoj Županiji veći je nego u Hrvatskoj (16,89% : 15,23%), dok je udio starijih od 65 godina manji u Međimurju nego u Hrvatskoj (15,60% : 17,05%).

Prosječna starost stanovništva u Međimurskoj županiji je 40 godina (za muškarce iznosi 38,1 godina, a za žene 41,8 godine), što u usporedbi s 2001. godinom znači povećanje starosti za 2,4 godine, kada je ona iznosila 37,6 godina. Povećana starost stanovništva povezana je s prethodnim podacima koji govore o povećanom udjelu stanovništva starijeg od 65 godina i smanjenom udjelu stanovnika mlađih od 14 godina. Tabela 7. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2001. godine STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU Starost Županija Spol Ukupno 0-14 15-29 30-39 40-49 50-64 65 i više nepoznato sv. 118426 21964 25924 16775 18117 19239 16132 275 Međimurska m 58043 11252 13299 8545 9589 9524 5692 142 ž 60383 10712 12625 8230 8528 9715 10440 133 Izvor: Državni zavod za statistiku Stranica 3000 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. Grafikon 4. Dobno – spolna struktura stanovništva Izvor: Državni zavod za statistiku Tabela 8. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2011. godine STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU Županija Spol Ukupno 0-14 sv. 113804 19221 Međimurska m 55601 985 ž 58203 9371 Izvor: Državni zavod za statistiku Starost 15-29 30-39 40-49 50-64 65 i više 22273 15709 15894 22958 17749 11536 8067 7971 11665 6512 10737 7642 7923 11293 11237 I. 4. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE U dokumentima prostornog uređenja - od Prostornog plana Županije do prostornih planova uređenja općina i gradova, iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske preuzete su postojeće građevine i planirani zahvati od važnosti za Državu koji se nalaze na području Županije, te smjernice za planiranje i korištenje površina koji se odnose na prostore značajne za Državu.

Smjernice za osiguranje uvjeta u prostoru za građevine i zahvate od važnosti za Državu na području Međimurske županije, odnose se na infrastrukturne sustave koji se prema namjeni mogu svrstati u: - prometne građevine (cestovne, željezničke, zračne) - elektroenergetske građevine i uređaji - građevine za transport plina i nafte - lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih i energetskih sirovina s pripadajućim građevinama i uređajima - vodne građevine. Pored određivanja uvjeta za planirane i moguće planirane zahvate u prostoru, Prostorni plan Međimurske županije prenio je iz Programa prostornog uređenja sustav središnjih naselja državne razine, smjernice za određivanje kriterija za planiranje građevinskih područja naselja i smjernice za korištenje i zaštitu osobito vrijednih krajobraznih i prirodnih cjelina od važnosti za Županiju. PROSTORNI PLAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U ODNOSU PREMA IZMJENAMA I DOPUNAMAPROGRAMA PROSTORNOG UEĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Pojedini dijelovi Izmjena i dopuna Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 84/13.) imaju utjecaj na prostor Međimurske županije i sadrže nove smjernice za istraživanje prostornih mogućnosti i određivanje prostora za infrastrukturne sustave i građevine od važnosti za Državu: PROMET „Istraživanje prostornih uvjeta i mogućnosti za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih željezničkih pruga te određivanje novih potencijalnih željezničkih trasa na dionicama –nova pruga Koprivnica – Kotoriba – državna granica“.

Za ovaj novi željeznički pravac koji će povezivati Čakovec s podravskom željezničkom prugom potrebno je istražiti novi koridor na malom dijelu teritorija kroz koji pruga prolazi, a u procesu izrade i donošenja prostornog plana uskladiti sadržaj s prostornim planom susjedne Koprivničke županije. 22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3001 ENERGETIKA „S gledišta prostornog uređenja i osiguranja uvjeta u prostoru, smjernice za uspostavu sustava kao vjetroelektrana, sunčanih energana, malih hidroelektrana i drugih energana manjih snaga za lokalne potrebe treba ugraditi u županijske prostorne planove uz uvažavanje očuvanja prostora i krajolika te osiguranja potrebnog biološkog minimuma vode i protoka za druge svrhe.“ „Istraživanje ugljikovodika, koje je moguće obaviti na području potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.“ Uvjeti određivanja prostora za izgradnju energetskih građevina i primjena obnovljivih izvora energije određeni su u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 23/10.), a ugrađeni su u onim prostornim planovima uređenja općina i gradova koji su nakon toga donijeli izmjene i dopune. PRIJENOSNI ENERGETSKI SUSTAVI, PLINSKI TRANSPORTNI SUSTAV „Izgraditi plinski transportni sustav: Donji Miholjac – Novigrad Podravski – Mursko Središće“ „Izgraditi i pojačati magistralnu mrežu/vezu prema Mađarskoj, modernizirati i pojačati magistralne naftovodne sustave pretvaranjem u reverzibilne s 1 (jednom) ili s 2 (dvije) cijevi, zamjenom pumpa ili drugim optimalnim tehnološkim rješenjima.“ „Izgraditi plinovod DN300/75 od čvora Međimurje do centralne plinske stanice (CPS) Molve, koji će većim dijelom koristiti koridor postojećeg magistralnog naftovoda JANAF-a. Plinovodom će se omogućiti privođenje eksploataciji plinskih polja Međimurja, a po okončanju eksploatacije, izgrađeni plinovod može biti u funkciji alternativno dobivenog pravca zbog svojih karakteristika, kapaciteta i povoljnog prometnog položaja.“ „Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim sustavima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena sustava, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava, ugradnja zamjenskih stupova za prihvat više sistema vodiča, kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo).“ „Treba zadržati sve koridore koji se koriste u povezivanju sa susjednim državama (Slovenija, Mađarska).“ „Planiranje novih energetskih prijenosnih sustava temeljiti na ispitivanju mogućnosti primjene najbolje dostupne tehnologije i to ako je moguće da se tehnološkom zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnih kapaciteta sustava, odnosno u novim energetskim koridorima, paralelnim postojećim ili u novim zasebnim koridorima kada to uvjetuju razlozi tehničke, ekonomske i prostorne naravi, uz provođenje mjera.“ Planirani plinski transportni sustav Donji Miholjac - Novigrad Podravski - Mursko Središće nije sadržaj Prostornog plana Međimurske županije, stoga je prilikom sljedeće izmjene i dopune Plana potrebno planirati koridor i osigurati uvjete za njegov smještaj.

Navedene smjernice u Izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske za planiranje novih ili rekonstrukciju postojećih infrastrukturnih sustava već su otprije sadržaj odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije, stoga je potrebno naglasiti da se one i provode na našem teritoriju zbog velike gustoće naseljenosti prostora i velike gustoće infrastrukturne mreže državnog značaja. MINERALNE SIROVINE „Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, centara za gospodarenje otpadom i drugih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku određenih posebnim propisom, zadržati iz strateških prostornih planova užih područja.“ Eksploatacija mineralnih sirovina - prostori za istraživanje i eksploataciju određeni su u Prostornom planu temeljem zaključaka i preporuka Resursne osnove za istraživanje mineralnih sirovina u Međimurskoj županiji, a uvjeti za njihovo detaljno određivanje sadržaj su grafičkih prikaza i odredbi za provođenje. Stranica 3002 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA II.1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA ŽUPANIJE II.1.1. PRIKAZ STRUKTURE KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Tabela 9. Struktura korištenja površina i zemljišta Županije (2001. i 2010. godine (1.3.1. po Pravilniku o sadržaju planova, kartografskim prikazima i obveznim prilozima i prostornim pokazateljima) RB. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OZNAKA 1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1 GRAĐEVINSKA PODRUČJA UKUPNO GP 1.3 POLJOPRIVREDNE UKUPNO P POVRŠINE Obradive P1 P2 P3 1.4 ŠUMSKE POVRŠINE UKUPNO Š Gospodarske Š1 Zaštitne Š2 Posebne Š3 1.5 OSTALE POLJOPRIVREDNE UKUPNO PŠ I ŠUMSKE POVRŠINE 1.6 VODENE POVRŠINE UKUPNO V Vodotoci Akumulacije Retencije INFRASTRUKTURNI IS SUSTAVI DRŽAVNOG ZNAČAJA EKSPLOATACIJA E MINERALNI SIROVINA UKUPNO Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije UKUPNO (ha) % OD POVRŠINE ŽUPANIJE PPŽ ID PPŽ IZVJEŠĆE PPŽ ID PPŽ IZVJEŠĆE 2001. 2010. 2012. 2001. 2010. 2012.

9932 11350 12021,19 13,61 15,56 16,48 49542 46966 34989,56 67,91 64,38 47,98 10116 8363 11776,51 13,87 11,46 16,15 30708 29209 16741,83 42,09 40,04 22,96 8718 9394 6471,22 11,95 12,88 8,87 8909 9534 15959,37 12,21 13,07 21,88 4192 4192 9566,27 5,57 5,57 13,12 4716 4716 4603,20 6,46 6,46 6,31 626 1789,90 0,86 2,45 1703 2135 7584,81 2,76 2,92 10,40 2014 2127 2158,70 2,76 2,92 2,96 582 582 596,66 0,80 0,80 0,82 1170 1283 1411,10 1,60 1,76 1,93 262 262 150,94 0,36 0,36 0,21 48 147 212,34 0,07 0,20 0,29 72954 72954 72925,97 100,00 100,00 100,00 Struktura korištenja zemljišta i površina proizlazi iz prirodnih i geografskih karakteristika nekog prostora i antropogenih djelovanja. Na teritoriju Međimurske županije ona je vidljiva kao kulturni krajobraz, s brojnim naseljima pretežito ruralnog tipa, koja s kulturnim krajobrazom čine skladnu krajobraznu cjelinu. Najveći udio u korištenju površina zauzima obradivo poljoprivredno tlo – 47,98% ili 34989,56 ha, građevinska područja – 16,48% ili 12021,19 ha, šume 12,21% ili 15959,37 ha, zatim slijede namjene čiji je udio u ukupnoj površini neznatan u odnosu na spomenute, koje u ukupnoj površini sudjeluju s 13,67% ili 9955,85 ha. Unatoč velikoj gustoći naseljenosti i sve većim potrebama za preobrazbom prostora u korist prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište, racionalni pristup u korištenju prostora rezultirao je da je samo 16,48% površine Županije zauzeto građevinskim područjem, dok preostali dio ima karakter prirodnog i kulturnog krajobraza.

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Obradive poljoprivredne površine (P1, P2, P3) u Međimurskoj županiji zauzimaju gotovo polovinu teritorija Županije. Usporede li se podaci u Tabeli 9. zamjećuju se velike promjene u iskazu površina koji se odnosi na pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta, osobito onog P2. Neke su promjene nastale kao posljedica planskih djelovanja, kao što je prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Međutim, velike se promjene zbivaju stihijski – procesom prirodne sukcesije šuma na neobrađenim poljoprivrednim površinama, što je dovelo do značajne promjene u udjelu kategorije poljoprivrednog zemljišta P2 u ukupnoj površini Županije - od 40,4 do 22,96 %. Ova promjena namjene poljoprivrednog zemljišta ima uzroke u znatnim sociološkim promjenama i promjenama u starosnoj strukturi stanovništva, koje imaju za posljedicu sve više neobrađenih i zapuštenih poljoprivrednih površina u ruralnim područjima. Ovaj prikazani iskaz površina odraz je velike neusklađenosti stanja u katastru i stanja u prostoru. GRAĐEVINSKA PODRUČJA Korištenje prostora za graditeljske namjene izrazito transformira prostor, a pokazatelji kojima se prati korištenje prostora u Županiji govore o stalnim promjenama namjene površina u korist povećanja građevinskih područja. Građevinska područja u Međimurskoj županiji zauzimaju površinu od 12021,19 ha. Veliki dio tog prostora odnosi se na građevinska područja naselja –10528,49 ha (87,85%), a manji dio na izdvojena građevinska područja izvan naselja i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja – 1492,70 ha (12,42%).

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3003 Podaci koji prikazuju korištenje i namjenu površina u Međimurskoj županiji preuzeti su iz Prostornog plana Međimurske županije, izvod iz Tabele 3. propisane Pravilnikom o sadržaju i obveznim kartografskim mjerilima, prikazima i prostornim pokazateljima prostornih planova. Usporede li se podaci iz 2001. i 2010. godine u Tabeli 9. (izvod iz Prostornog plana Međimurske županije) uočljivo je znatno povećanje ukupnog građevinskog područja (izgrađenog i planiranog za razvoj) i to za 2000 ha, a znatno smanjenje – za 2500 ha ukupno obradivih poljoprivrednih površina. Ovo uočljivo povećanje građevinskih područja rezultat je određivanja građevinskih područja u prostornim planovima općina i gradova koji imaju ovlasti planirati prostor na svom teritoriju. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA Još jedna namjena prostora izrazito mijenja prostor Županije čija je posljedica veliko ograničenje u korištenju, a to je eksploatacija mineralnih sirovina – šljunka, pijeska i gline (u Tabeli 9. pod eksploatacijom mineralnih sirovina uračunate su i bušotine za prirodni plin). U prikazu površina namijenjenih toj djelatnosti uočava se znatno povećanje 2010., u odnosu na 2001. godinu. Razlog takvom povećanju je jedno novootvoreno polje eksploatacije šljunka i različiti prikaz podataka u iskazivanju površina za eksploataciju (2010. godine unesena je ukupna površina odobrenih polja prema rudarskom elaboratu, dok su 2001. godine prikazane samo aktivne površine polja za eksploataciju). Iskazano povećanje površina za tu namjenu koje upućuje na realni mogući budući odnos u korištenju i namjeni površina, upozorenje je za daljnje ograničenje korištenja prostora i ukazuje na potrebu racionalnog pristupa i sagledavanje svih parametara koji utječu na određivanje prostora za tu djelatnost, u cilju izbjegavanja daljnjih devastacija i izbjegavanja konflikata s ostalim korisnicima prostora.

PROSTORI S OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU Infrastrukturni koridori Trase i koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja Izgrađeni i planirani infrastrukturni koridori (podzemni i nadzemni) državnog i regionalnog značaja koji prolaze teritorijem Županije nisu iskazani kao izgrađeni prostori i nisu površinom obuhvaćeni u građevinska područja naselja. Zajedno s pripadajućim zaštitnim pojasom zauzimaju značajne površine, a njihova prisutnost ima veliki utjecaj na ostale korisnike prostora, koji se u najvećoj mjeri odnosi primjenu posebnih uvjeta za zahvate u prostoru koji se planiraju u njihovoj neposrednoj blizini, ali i na korištenje i namjenu površina u kontaktnom prostoru tih koridora i pripadajućih zaštitnih pojaseva. Slika 4. Ograničenja u prostoru - koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 10. Dužina pojedine vrste infrastrukturne građevine, širina zaštitnog koridora, ukupna površina zaštite i ograničenja u Županiji ŠIRINA KORIDORA SA PROSTOR INFRASTRUKTURNI KORIDOR DRŽAVNOG DUŽINA ZAŠTITNIM POJASOM OGRANIČENJA U ZNAČAJA (km) (m) KORIŠTENJU (km²) AUTOCESTA (A4) 22,97 120 2,76 DRŽAVNE CESTE (D3, D20, D208, D209 i D227) 112,46 50 5,62 ŽELJEZNIČKA PRUGA (M501, R201 i L101) 66,44 100 6,64 JANAF 39,65 60 2,38 Stranica 3004 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. INFRASTRUKTURNI KORIDOR DRŽAVNOG DUŽINA ZNAČAJA (km) MAGISTRALNI / SABIRNO OTPREMNI 61,61 PLINOVOD DALEKOVOD 400 kV 25,10 DALEKOVOD 110 kV 77,91 Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije ŠIRINA KORIDORA SA PROSTOR ZAŠTITNIM POJASOM OGRANIČENJA U (m) KORIŠTENJU (km²)

60 3,70 60 1,51 20 1,56 UKUPNO 24,12 Usporede li se podaci o površini koju zauzimaju građevinska područja (10528 ha) s podatkom o veličini prostora ograničenih mogućnosti korištenja u Međimurskoj županiji (2412 ha), može se uočiti da je zaposjednutost prostora infrastrukturom državnog značaja gotovo kao četvrtina površine građevinskih područja. Potrebno je istaći da ovaj zaposjednuti prostor infrastrukturom (osim prometnog sustava – ceste i željezničke pruge), najvećim dijelom nije iskazan u prostorno planskoj dokumentaciji kao površina (grafički i brojčano) već samo linijski, iako svojom prisutnošću predstavlja značajno ograničenje u korištenju i namjeni prostora. ZAŠTIĆENI PROSTORI Jedan od osnovnih zadanih ciljeva prostornog razvoja i uređenja Međimurske županije je zaštita i očuvanje prostora s dvije osnove – s osnove zaštite očuvanje visoke biološke i krajobrazne raznolikosti prostora Županije i osnove zaštite izvorišta pitke vode. Prirodne vrijednosti područja uz rijeke Muru i Dravu nalaze se u zoni zaštite na državnoj razini u sastavu Regionalnog parka Mura – Drava, područja značajna za ptice značajnih stanišnih tipova biljnih i životinjskih vrsta određena su unutar Nacionalne ekološke mreže. Zaštita izvorišta odnosi se na izvorišta pitke vode Nedelišće, Prelog i Svetu Mariju. Zaštita navedenih područja ostvaruju se provođenjem mjera zaštite, ugrađenih u prostorno planskoj dokumentaciji na županijskoj i lokalnoj razini. Svi zahvati u prostoru unutar ovih zaštićenih prostora mogu se vršiti prema uvjetima uređenja i mjerama zaštite prostora propisanih u prostorno planskim dokumentima - od Prostornog plana Županije do prostornih planova uređenja općina/gradova, u kojima su spomenute mjere sastavni dio odredbi za provođenje.

Tabela 11. Zaštićena područja ili 1.3.3. prema Pravilniku ZAŠTIĆENA PODRUČJA Veliki Pažut Regionalni park Mura - Drava Značajni krajobraz Mura Bedekovićeve grabe Čakovec - perivoj Zrinski UKUPNO Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zaštita i očuvanje podzemnih voda obuhvaća: B1 - I. zona zaštite izvorišta Nedelišće i Prelog (Sveta Marija) 66,52 ha B2 - II. zona zaštite izvorišta Nedelišće i Prelog (Sveta Marija) 542,93 ha B3 - III. zona zaštite izvorišta Nedelišće i Prelog (Sveta Marija) 11414,84 ha KATEGORIJA ZAŠTITE POVRŠINA (ha) posebni rezervat 0,50 regionalni park 16999,21 značajni krajobraz 14453,69 spomenik prirode 13,11 spomenik parkovne arhitekture 13,87 31480,38 U analizi strukture korištenja površina i zemljišta u Županiji koristili su se podaci prikazani u Tabeli 3 (po Pravilniku) Prostornog plana Međimurske županije iz 2001. i 2010. godine, i zbir podataka iz prostornih planova općina i gradova (iz grafičkog i tabelarnog prikaza strukture korištenja prostora). Važno je napomenuti da se podaci iz svih spomenutih dokumenata mogu samo djelomično međusobno usporediti i dovesti do valjanog zaključka. Naime, usporede li se podaci iz Tabela 3. u Prostornom planu Međimurske županije (i Izmjenama i dopunama) mogu se uočiti razlike u podacima koje su posljedica primjene različitih izvora podataka, tehnika i metoda u izmjeri površina, a ni sadržaj svih stupaca u tabelama nije isti. U Prostornom planu Međimurske županije 2001. godine koristili su se podaci iz Prostornog plana Općine Čakovec (iz dijela koji je sadržavao građevinska područja naselja), a u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije koristili su se podaci iz prostornih planova općina i gradova u kojima je određivanje građevinskih područja (izgrađenih i planiranih za razvoj) jedan od osnovnih ciljeva plana. Usporedni podaci koristit će se samo kao orijentir s dodanim opaskama i obrazloženjem.

22. prosinca 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3005 Primjenom GIS-a u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije, zbirnim prikazom podataka iz kartografskih prikaza svih prostornih planova općina i gradova i uvidom u DOF, dobiveni su precizniji podaci o korištenju površina na teritoriju cijele Županije, prikazani u tabelarnim prikazima o strukturi korištenja i zemljišta u Međimurskoj županiji. II.1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI II.1.2.1. Izgrađenost – iskorištenost građevinskih područja UDIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA U POVRŠINI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Tabela 12. Omjer građevinskog područja i površine jedinica lokalne samouprave POVRŠINA JLS* GRAD / OPĆINA (ha) 1. Čakovec 7795,15 2. M. Središće 3374,33 3. Prelog 6394,59 GRADOVI: 17564,07 1. Belica 2741,28 2. Dekanovec 609,25 3. Domašinec 3558,84 4. Donja Dubrava 1866,5 5. Donji Kraljevec 3649,08 6. Donji Vidovec 1351,54 7. Goričan 2121,84 8. Gornji Mihaljevec 3218,48 9. Kotoriba 2650,86 10. Mala Subotica 3662,77 11. Nedelišće 5868,05 12. Orehovica 2131,76 13. Podturen 3183,25 14. Pribislavec 1125,67 15. Selnica 2489,37 16. Strahoninec 830,34 17. Sv.Marija 2308,25 18. Sv. Juraj na Bregu 3044,05 19. Sv. Martin na Muri 2514,14 20. Šenkovec 898,79 21. Štrigova 3943,09 22. Vratišinec 1594,7 OPĆINE: 55361,90 ŽUPANIJA: 72925,97 * JLS - jedinica lokalne samouprave Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije GRAĐEVINSKO PODRUČJE OMJER GP I JLS* (ha) (%) 2137,33 27,42 654,09 19,38 1186,38 18,55 3977,80 22,65 296,52 10,82 90,72 14,89 238,12 6,69 258,28 13,84 589,05 16,14 195,23 14,44 307,16 14,48 278,00 8,64 276,89 10,45 546,30 14,92 1253,32 21,36 384,86 18,05 375,24 11,79 305,46 27,14 546,49 21,95 200,30 24,12 222,21 9,63 514,05 16,89 393,64 15,66 295,68 32,90 276,35 7,01 199,50 12,51 8043,39 14,53 12021,19 16,48 Važan pokazatelj koji ukazuje na korištenje prostora u jedinicama lokalne samouprave je omjer građevinskog područja i površine jedinice lokalne samouprave. Već prije izrečeni zaključak da udio građevinskog područja u ukupnoj površini Županije nije izrazito velik kada se uzme u razmatranje velika gustoća naseljenosti prostora, izrazito visokim udjelom građevinskog područja u ukupnoj površini izdvajaju se općine Pribislavec, Strahoninec i Šenkovec (24 do 32,9%), a od gradova izdvaja se Grad Čakovec s 27,42% građevinskog područja u ukupnoj površini. Razlozi takvih prostornih odnosa u ovim općinama leže u veličini površine općina svedenih na katastarsku površinu jednog (u Općini Pribislavec, Strahoninec), ili dva naselja(u Općini Šenkovec), te u specifičnom položaju u neposrednoj blizini grada Čakovca koji utječe na njihov značaj i razvoj. Tako je u Općini Pribislavec neizgrađena gospodarska zona u prijašnjim planovima bila ujedno i prostor za razvoj Čakovca i Pribislavca, a u Općini Šenkovec, veliki udio u neizgrađenom građevinskom području zauzima dio eksploatacijskog polja gline, koje se nakon završetka eksploatacije planira prenamijeniti u prostor za razvoj naselja, te površine šuma posebne namjene - dio prirodnog krajolika unutar naselja.

Stranica 3006 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2014. IZGRAĐENOST – ISKORIŠTENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Tabela 13. Građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinskog područja izvan naselja (odnos izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja) GRAĐ. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA IZDVOJENO GP IZVAN NASELJA GRAD / PODRUČJE UKUPNO IZGRAĐENO OPĆINA (ha) ha ha % Čakovec 2137,33 1982,09 1380,02 69,62 M. Središće 654,09 622,38 458,24 73,63 Prelog 1186,38 894,17 606,91 67,87 GRADOVI: 3977,81 3498,64 2445,17 69,89 Belica 296,52 285,96 238,13 83,28 Dekanovec 90,72 90,72 64,58 71,19 Domašinec 238,12 217,89 165,98 76,18 D.Dubrava 258,28 207,56 136,92 65,97 D.Kraljevec 589,05 545,75 431,33 79,03 D.Vidovec 195,23 141,98 94,54 66,59 Goričan 307,16 250,05 219,00 87,58 G. Mihaljevec 278,00 264,31 222,37 84,13 Kotoriba 276,89 231,34 154,48 66,77 M.Subotica 546,30 480,36 258,62 53,84 Nedelišće 1253,32 910,10 697,78 76,67 Orehovica 384,86 234,57 174,58 74,42 Podturen 375,24 356,91 300,19 84,11 Pribislavec 305,46 302,25 123,25 40,78 Selnica 546,49 503,03 390,77 77,68 Strahoninec 200,30 170,01 143,67 84,51 Sv.Marija 222,21 200,25 149,33 74,57 Sv.Juraj na 514,05 513,38 434,06 84,55 Bregu Sv.Martin na 393,64 382,38 267,65 70,00 Muri Šenkovec 295,68 289,55 206,61 71,35 Štrigova 276,35 276,35 236,66 85,64 Vratišinec 199,50 175,17 128,82 73,54 OPĆINE: 8043,39 7029,85 5239,32 74,53 ŽUPANIJA : 12021,19 10528,49 7684,49 72,99 Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije NEIZGRADENO UKUPNO IZGRAĐENO NEIZGRADENO ha % ha ha % ha % 602,07 30,38 155,25 92,08 59,31 63,17 40,69 164,14 26,37 31,71 30,84 97,25 0,87 2,75 287,26 32,13 292,21 54,95 18,81 237,26 81,19 1053,46 30,11 479,17 177,87 37,12 301,30 62,88 47,82 16,72 10,57 10,57 100,00 0,00 0,00 26,13 28,81 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 51,91 23,82 20,23 0,66 3,24 19,58 96,76 70,64 34,03 50,73 2,12 4,18 48,61 95,82 114,42 20,97 43,30 21,88 50,53 21,42 49,47 47,44 33,41 53,24 3,51 6,58 49,74 93,42 31,05 12,42 57,11 21,55 37,74 35,56 62,26 41,95 15,87 13,68 1,92 14,03 11,77 85,97 76,86 33,23 45,55 22,49 49,37 23,06 50,63 221,75 46,16 65,94 21,23 32,20 44,71 67,80 212,31 23,33 343,23 49,96 14,56 293,26 85,44 59,99 25,58 150,29 20,63 13,73 129,66 86,27 56,72 15,89 18,33 18,33 100,00 0,00 0,00 179,00 59,22 3,21 3,21 100,00 0,00 0,00 112,25 22,32 43,47 15,88 36,53 27,59 63,47 26,34 15,49 30,29 4,84 15,96 25,46 84,04 50,91 25,43 21,96 6,81 31,02 15,15 68,98 79,33 15,45 0,67 0,67 100,00 0,00 0,00 114,73 30,00 11,26 11,05 98,13 0,21 1,87 82,94 28,65 6,13 2,89 47,10 3,24 52,90 39,69 14,36 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 46,35 26,46 24,33 2,21 9,07 22,13 90,93 1790,54 25,47 1013,53 242,40 23,92 771,14 76,08 2844,00 27,01 1492,70 420,27 28,15 1072,43 71,85 Građevinska područja u Međimurskoj županiji zauzimaju prostor od 12021,19 ha ili 16,48% ukupne površine Županije, a sastoje se najvećim dijelom od građevinskih područja naselja koja sudjeluju s 87,58% i od manjeg dijela, koji čine izdvojena građevinska područja izvan naselja, s površinom od 1492,70ha ili s udjelom od 12,42% u ukupnoj površini građevinskih područja.

Građevinska područja naselja Županije razlikuju se prema strukturi i tipologiji izgrađenosti, pa se tako naselja Gornjeg Međimurja, strukturom uvjetovanom reljefom, sastoje od građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja, dok naselja središnjeg dijela Županije i Donjeg Međimurja pripadaju tipologiji zbijene strukture, s jasno određenim granicama građevinskih područja naselja. Izdvojena građevinska područja izvan naselja nastala su izdvajanjem posebnih funkcija izvan naselja i čine posebne prostorne i funkcionalne cjeline. Analizira li se izgrađenost – iskorištenost planiranih građevinskih područja u prostornim planovima uređenja općina/gradova, uočava se da je izgrađenost građevinskih područja naselja 73%, a izdvojenih građevinskih područja izvan naselja svega 28%. Taj podatak ukazuje na potrebu praćenja realizacije prostorno planske dokumentacije, analiziranje uzroka neizgrađenosti i potrebu preispitivanja opravdanosti planiranja prostora specifičnih namjena. Iako je većina prostornih planova uređenja općina/gradova doživjela izmjene i dopune, prostorno planski pokazatelji koji ukazuju na visoki udio neizgrađenih građevinskih područja nisu korigirani u smislu da se promijeni pristup u planiranju korištenja i namjene prostora, da se građevinska područja koja su neizgrađena dugi niz godina prenamijene bilo u prethodnu (poljoprivrednu) ili koju drugu namjenu, u cilju racionalnijeg, realnijeg planiranja i gospodarenja prostorom. Usporede li se podaci o neizgrađenom građevinskom području u jedinicama lokalne samouprave, među njima se po velikom udjelu neizgrađenih površina izdvajaju općine Mala Subotica (46,16%), Pribislavec (59,22%), Kotoriba (33,23%) i Orehovica (50,72%).