Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće

24. Na temelju članka 100., stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 29. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/09 i 3/13) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/10), Općinsko vijeće Općine Nedelišće, na svojoj 3. sjednici održanoj 11.07.2013. godine donijelo je: koncesija koncesija KLASA: 021-05/13-01/7 URBROJ: 2109/10-01-13-19 Mala Subotica, 16. srpnja 2013. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Danica Glad, v. r. NEDELIŠĆE ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće (u daljnjem tekstu: Stranica 1536 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. srpnja 2013. Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Goričica Nedelišće (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 16,50 ha, a odnosi se na izdvojeno građevinsko područje namijenjeno za gospodarsku zonu na topografskom lokalitetu Goričica, južno od naselja Nedelišće i sjeverno od naselja Pušćine.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja III. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU IV. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) V. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 2000 0.1 SITUACIJA –GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3.PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, 19. srpnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1537 odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Višestambena građevina (VS) je građevni kompleks u kojem su sve ili pretežiti broj zasebnih jedinica stambene namjene. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata DPU su sljedeće: - gospodarske, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - površine infrastrukturnih sustava: - za transformatorsku stanicu /oznaka IS1/ - za precrpnu stanicu sustava odvodnje /oznaka IS2/ - prometne površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 7.
(1) Na građevnim česticama gospodarske, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine.
(2) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaji, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih i/ili srodnih proizvoda.
(3) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drva, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti, - proizvodnja električne i toplinske energije (elektrana na plin, elektrana na biomasu, bioplin i/ili sunčeva elektrana), - primarnu biljnu proizvodnju u stakleničkim ili plasteničkim zgradama, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine, te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina.

Članak 7.

(4) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske autoelektričarske i druge radione slično) Stranica 1538 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. srpnja 2013. - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), - usluge auto prijevoza i s tim u vezi parkiranja transportnih vozila.
(5) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici kao pomoćne građevine moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - parkirališta i garaže za vozila, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice, - plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica se ne mogu graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju osim navedene u stavku 3. ovog članka, - uzgoj životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože i ljevaonice metala, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - privremeno ili stalno stanovanje.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ formira se javna površina zasađena raslinjem, a osnovna funkcija im je formiranje zaštitnog pojasa prema državnoj prometnici.
(2) Unutar ovih površina može se locirati: - pješačko – biciklistička staza, ukoliko se takva staza radi nedostatka prostora neće moći locirati u koridoru državne ceste D3, - linijski infrastrukturni vodovi.
(3) Zaštitne zelene površine se trebaju urediti kao sadnjom autohtonog raslinja koje nema alergena svojstva.
(4) Čestice nije dozvoljeno ograđivati.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su formiranju građevne čestice i izgradnji pojedine građevine u funkciji infrastrukturnih sustava: - za trafostanice /oznaka IS1/ namijenjene su formiranju građevne čestice i izgradnji građevine transformatorske stanice, - za precrpnu stanicu /oznaka IS2/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji precrpne stanice sustava odvodnje otpadnih voda, s pripadajućom opremom.
Članak 10.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Ostale servisne ili prateće površine /grafička oznaka/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu.
(2) Unutar zelene površine predviđene u koridoru ulice UK3 predviđa se locirati laguna za prihvat i filtraciju oborinskih voda s područja obuhvata DPU. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 13.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, 19. srpnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1539 - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4. “Uvjeti gradnje“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8% planirane površine.
Članak 15.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Više susjednih građevnih čestica gospodarske, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću. kig za kis za
(2) Jedna građevna čestica gospodarske, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, može se cijepati, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih čestica nije uža od 28,0 m, te da nije manje dubine od 40,0 m, pri čemu izgrađenost cijepanih čestica treba biti u skladu s općim uvjetima izgrađenosti čestica utvrđenih ovim planom.
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.„Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: Najviša visina kig za čestice čestice (vijenca) čestice NAMJENA površine površine osnovne površine veće od veće od 1,0 građevine do 1,0 ha 1,0 ha ha Vosn (m) gospodarska, pretežito industrijska namjena 0.40 0.60 1.50 8.50 /I1/ površine infrastrukturnih 0.40 x 0.40 4.00 sustava - trafostanica /IS1/ površine infrastrukturnih 0.40 x 0.40 sustava - precrpna stanica /IS2/ 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se jedna ili kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema Najviša visina Najviša etažnost Najviša etažnost (vijenca) prateće i/ili osnovne prateće i/ili pomoćne pomoćne građevine građevine Eosn građevine (m)

Članak 17.

unutar kompleksa parametri su jednaki 4/Po+P+2/ kao za osnovnu građevinu nema mogućnosti gradnje prateće ni 1/P/ pomoćne građevine moguće je postaviti pomoćne načelno niskogradnja infrastrukturne uređaje /KRO ormar i slično/ poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. – Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke. Stranica 1540 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. srpnja 2013.
(4) Prateće i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 18.

Članak 18.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine. - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Obvezni građevni pravac se unutar obuhvata DPU ne utvrđuje
(4) Na česticama orijentiranim na državnu cestu D3 uvjetuje se reprezentativno oblikovanje pročelja i otvorenih prostora orijentiranih na državnu cestu.
(5) Prateće i pomoćne građevine na česticama gospodarske, pretežito industrijske namjene /i1/ potrebno je oblikovati kao dio arhitektonskog kompleksa, a lociraju se unutar područja za razvoj građevina, ovisno o njihovoj pojedinačnoj funkciji.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Na česticama orijentiranim na državnu cestu D3, uvjetuje se reprezentativno oblikovanje pročelja i otvorenih prostora orijentiranih na državnu cestu.
Članak 21.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 23.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća postupak preoblikovanja ili novog formiranja građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 25.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu – ulicu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 27.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno sljedećoj tabeli: 19. srpnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1541 namjena građevine koeficijent 1 PROIZVODNJA, RADIONE I SKLADIŠTA 0.45 2 UREDSKI PROSTORI 2.00 3 USLUGE, UGOSTITELJSTVO 4.00 4 SPECIJALIZIRANE TRGOVINE 2.50
(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 27.

2.6.3 Gradnja ograda
Članak 28.
(1) Kod čestica gospodarske, pretežito industrijske namjene / oznaka I1/ i čestice infrastrukture /oznaka IS1/ mogu se graditi zaštitne ograde koje mogu biti: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - prozračne žičane tipske ograde, ukupne visine do 2,50 m, sa ili bez parapetnog dijela visine do 0,5 m - ograde prema bočnim i stražnjoj međi: - prozračne žičane tipske ograde, ukupne visine do 2,50 m, sa ili bez parapetnog dijela visine do 0,5 m - tipske zaštitne ograde od betonskog prefabrikata, visine do 2,0 m. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 29.

Članak 29.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 30.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana uređenja sastoji se od 3 novoplaniranih uličnih koridora /UK1, UK2, UK3/.
(3) Spoj državne ceste D3 i planirane UK3 predviđa se izvesti za ulaz i izlaz u zonu, pri čemu je potrebno na D3 izvesti traku za lijevo skretanje prema gospodarskoj zoni.
(4) Spoj državne ceste D3 i planirane UK1 predviđa se izvesti za izlaz iz zone, pri čemu se predviđa izvedba T – raskrižja. broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 zaposlenika 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora
(5) Sukladno Zakonu o cestama (NN 84/11), područje zaštitnog pojasa državne ceste iznosi 25,0 m od vanjskog ruba čestice državne ceste.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Spoj planiranih cesta međusobno, te prema državnoj cesti, potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05).
(3) Posebne uvjete za izvedbu raskrižja planiranih prometnica na državnu cestu za potrebe projekta prometnica, kao i za sve zahvate unutar zaštitnog pojasa državne ceste, utvrdit će nadležna uprava za ceste.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Minimalna širina koridora planiranih ulica definirana je grafički.
(2) Ceste u obuhvatu DPU trebaju biti projektirane za obostrani kolni promet i imati kolnu površinu minimalne širine 6,0 m.
(3) Minimalna širina pješačkih staza utvrđuje se s 1,2 m, a pješačko – biciklističkih staza s 2,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje područja obuhvata DPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu. Stranica 1542 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. srpnja 2013.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 34.

Članak 34.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 35.
(1) Dovodni vodoopskrbni vod za gospodarsku zonu predviđa se izvesti spojem na planirani magistralni vod južno od Nedelišća, odnosno od zadnjeg zasunskog okna predviđenog u koridoru državne ceste D3 do područja gospodarske zone.
(2) Unutar zone se opskrbni cjevovod predviđa izvesti polaganjem unutar uličnih koridora, te na način da se omogući produžetak za eventualno proširenje zone, kada bi se vodoopskrbni cjevovod izveo u obliku prstenastog sustava.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke.
(4) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih voda za navedene potrebe. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda