Arhiva › 2012. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 27. prosinca 2012. · KLASA 021-05/07-04/36 · URBROJ 2109-06-12-76

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2422

Članak 34.

Članak 34.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na PROIZVODNJA, 1 RADIONE I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA UREDSKI 100 m2 korisnog 2 2,00 PROSTORI prostora USLUGE, 100 m2 korisnog 3 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora SPECIJALIZIRANE 100 m2 korisnog 4 2,50 TRGOVINE prostora STAMBENE 5 1,00 1 stan GRAĐEVINE DRUŠTVENE DJELATNOSTI minimalno 5 po čestici, ostalo 6 (dječji vrtić, dom za po posebnom propisu starije i sl.)
(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 35.

Članak 35.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 2,00 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki. 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2423 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 36.

Članak 36.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 37.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od 7 novoplaniranih uličnih koridora /UK1, UK2, UK3, UK4, UK5, UK6 i UK7/.
(3) Na ulične koridore vezane su i površine 3 planirana pješačka prolaza /PP1, PP2 i PP3/.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Minimalna širina koridora ulica definirana je grafički.
(2) Ceste u obuhvatu plana trebaju biti projektirane za obostrani kolni promet i imati kolnu površinu minimalne širine 5,5 m.
(3) Minimalna širina pješačkih staza utvrđuje se s 1,2 m, a pješačko – biciklističkih staza s 2,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Spoj planiranih cesta potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05). 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 40.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje područja obuhvata DPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 41.

Članak 41.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 42.
(1) Obodnim uličnim koridorima područja obuhvata DPU prolazi vod vodovoda, koji se predviđa produžiti u novoplaniranim uličnim koridorima u obliku prstena.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda
Članak 44.
(1) U naselju Donji Kraljevec je izveden sustav mješovite kanalizacije koji se predviđa spojiti na uređaj za pročišćavanje lociran sjeverno od područja obuhvata DPU.
(2) Unutar područja obuhvata DPU izvedeni su cjevovodi sustava mješovite odvodnje, a pozicija cjevovoda je takva da se poklapa s pozicijom postojećih uličnih koridora.
(3) Sukladno planu daljnjeg razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Donji Kraljevec, izvedeni mješoviti sustav odvodnje naselja Donji Kraljevec, pa tako i dio unutar područja obuhvata ovog DPU, dugoročno se predviđa rekonstruirati u razdjeljni, pri čemu se izvedeni cjevovodi predviđaju koristiti kao dio sustava sanitarno – fekalne odvodnje, a oborinska odvodnja će se riješiti zasebnim sustavom oborinske odvodnje. Stranica 2424 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012.
(4) U novoplaniranim ulicama, u kojima cjevovodi nisu izvedeni, planirana je izvedba mreže sanitarno – fekalne odvodnje unutar uličnih koridora, sa spojem na izvedene cjevovode istog sustava.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Nakon dovršetka uređaja za pročišćavanje, sve postojeće čestice koje nisu spojene na izvedeni javni sustav odvodnje, je potrebno priključiti, a do sada korištene septičke taložnice je potrebno staviti izvan funkcije i sanirati teren.
(2) Građevine u planiranom dijelu naselja nije moguće graditi bez stečenih uvjeta za zbrinjavanje otpadnih voda javnim sustavom, odnosno izvedba sanitarno – fekalne mreže odvodnje i njen spoj na cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u funkciji, preduvjet je za gradnju u novoplaniranom dijelu DPU-a.
(3) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuju, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno – fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja propisan odredbama za ispuštanje u sustav javne odvodnje u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 87/10.)

Članak 46.

Članak 46.
(1) Oborinske vode s površina čestica i javnih opločenih površina – uličnih koridora, javnih parkirališta, sportskih terena i drugih javnih površina predviđaju se zbrinjavati kroz uspostavu sustava javne oborinske odvodnje koji može biti riješen kao: - klasična zatvorena oborinska odvodnja s ispustom u kanal Bistrec – Rakovnica, - oborinska odvodnja primjenom integralnog pristupa – korištenjem zelenih površina unutar uličnih koridora i unutar čestice javne zaštitne zelene površine, - kombinacija sustava iz prethodne dvije alineje.
(2) U slučaju klasičnog rješenja oborinske odvodnje, oborinske vode mogu se ispuštati u sustav javne oborinske odvodnje voda samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Čiste oborinske vode s krovova zgrada moguće je predvidjeti na način da se ispuštaju direktno na zelene površine čestice. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje
Članak 48.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 1,0 m od ulične međe.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom planu. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 49.

Članak 49.
(1) U postojećim ulicama – Kolodvorskoj i Grobljanskoj izvedena je niskotlačna plinska mreža za opskrbu plinom, te se i predviđa dogradnja mreže unutar koridora novih ulica.
Članak 50.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja, a prelaze preko prometnica izvan područja raskrižja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 51.

Članak 51.
(1) Izvedba novih redukcijskih plinskih stanica, ukoliko će iz tehničkih razloga biti potrebna, moguća je na način da se lociraju na javne zelene površine, odnosno na česticu namijenjenu sportu i rekreaciji, na način da ne smeta osnovnom sadržaju čestice, niti prometu.
(2) Potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak plinske vrsta gradnje redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i nadzemnih 5,00 niskonaponskih vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao 6,00 i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2425 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 52.

Članak 52.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.1.6 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 53.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.7 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 54.

Članak 54.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biogoriva i drugo), a koju je moguće predvidjeti prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke viška energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti kao prateću funkciju na čestici, pri čemu se sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati isključivo na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično.
(4) Unutar područja obuhvata plana nije dozvoljeno koristiti biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje.
(5) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(6) Kogeneracijska postrojenja u obuhvatu plana moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP.

Članak 54.

(7) Uređaji kojima se za dobivanje električne energije koristi vjetar mogu biti mikro razine, odnosno kućne primjene.
(8) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 55.
(1) Postojeća i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 56.

Članak 56.
(1) Unutar područja obuhvata DPU predviđa se izgradnja jedne nove trafostanice.
(2) Trafostanicu je potrebno podzemnim srednjenaponskim vodom po sistemu ulaz-izlaz povezati s trafostanicom broj 642.
Članak 57.
(1) Unutar površina planiranih uličnih koridora, planirano je da se izvede nadzemna niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete, koja će se napajati iz planirane trafostanice u obuhvatu DPU-a.
Članak 58.
(1) Za izvedbu planirane zračne niskonaponske mreže elektroopskrbe s javnom rasvjetom potrebno je predvidjeti postavu betonskih stupova, jednostrano u uličnim koridorima.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 59.

Članak 59.
(1) Novoplanirane građevne čestice se spajaju na novoplaniranu nadzemnu mrežu unutar DPU-a.
(2) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na planiranu uličnu zračnu niskonaponsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(3) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(4) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 60.

Članak 60.
(1) U novoplaniranim ulicama predviđa se izvedba podzemne telefonske kanalizacije, sa strane planiranih novih građevnih čestica, te povezana s postojećom TK kanalizacijom. Stranica 2426 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012.
(2) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
Članak 61.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar zelenih površina unutar uličnih koridora i na česticama druge namjene, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. 3.2.3.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 62.

Članak 62.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na antenskom stupu lociranom na zelenoj površini, oznake Z, prema kartografskom prikazu br. 1 „Detaljna namjena površina“, uz poštivanje posebnih uvjeta nadležne uprave željeznica.
Članak 63.
(1) Građevine i uređaje pokretne telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te ukoliko se postavlja antenski stup, na način da se do tri operatera mogu koristiti istim antenskim stupom. 3.2.3.3 Telefonski priključci

Članak 64.

Članak 64.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br 155/09). 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 65.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5 UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 66.

Članak 66.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 67.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. – „Uvjeti gradnje“.
Članak 68.
(1) Na novoplaniranim građevnim česticama je graditi dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.
(2) Samostojeća gradnja /oznaka SS/, predviđena je za planirane čestice individualne stambene namjene /oznake namjene S1/, i za gradnju trafostanice /oznake namjene IS1/, a označava gradnju jedne osnovne građevine na čestici, odmaknuto od međa čestice.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje, poluugrađene gradnje i gradnje u kompleksu, a predviđa na česticama postojećim građevnim česticama mješovite namjene / oznaka namjene M1/ i na postojećim česticama mješovite, pretežito gospodarske namjene /oznaka M2/.
(2) Gradnja na postojećim česticama uvjetuje poštivanje zatečenog građevnog pravca, koji se za osnovne građevina kod zamjenske gradnje utvrđuje prema okolnim česticama u istom uličnom nizu.
(3) Nove građevine na postojećim česticama je potrebno locirati na način da ih se pozicionira na poziciji građevine koja se uklanja ili na uobičajen način tipičan za ulični niz, pri čemu minimalna udaljenost osnovne građevine od suprotne bočne međe treba iznositi 3,0 m, a minimalna udaljenost osnovne građevine od susjedne osnovne građevine treba iznositi 4,0 m.
(4) Prateće i pomoćne građevine, koje se lociraju dublje unutar čestice mogu se locirati ovisno o potrebama funkcionalne organizacije čestica, uz uvjet da se protupožarnim koridorima i posebnim mjerama oblikovanja zgrada spriječi mogućnost prijenosa požara na okolne građevine.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 71.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05, 139/08 i 57/11), niti područje zadire u područja nacionalne ekološke mreže (NEM) utvrđene sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07).

Članak 72.

Članak 72.
(1) Radi zaštite zatečenih prirodnih vrijednosti, pri uređivanju prostora u obuhvatu DPU poželjno je na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije. 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2427 7.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 73.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema građevina s utvrđenim kulturno – povijesnim vrijednostima.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 8 MJERE PROVEDBE DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 75.
(1) Detaljni plan uređenja osnova je za provedbu parcelacije planiranog područja.
Članak 76.
(1) Za sadržaje unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se provedba urbanističko – arhitektonskih niti arhitektonskih natječaja. 9 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

Članak 77.

Članak 77.
(1) Postojeće građevine unutar područja obuhvata DPU koje imaju neodgovarajuću namjenu u odnosu na namjenu predviđenu DPU-om, moguće je građevinski rekonstruirati u funkciji poboljšanja radnih uvjeta i mjera zaštite okoliša ili u funkciji prenamjene u skladu s DPU-om predviđenom namjenom. 9.2 OSTALE MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA I MJERE ZA ZAŠTITU ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI 9.2.1 Zaštita od zagađenja tla
Članak 78.
(1) Gradnju građevina i obavljanje djelatnosti treba predvidjeti na način koji osigurava nedostupnost štetnih čestica u tlo, što se osigurava: - primjenom zaštitnih materijala koji čine fizičku membranu za zaštitu tla, - alternativno integriranim sustavom zbrinjavanja otpadnih oborinskih voda sustavom kišnih vrtova, - primjenom mjera zaštite zagađenja tla otpadnim vodama, koje se provode kontroliranim skupljanjem i odgovarajućim zbrinjavanjem otpadnih voda. 9.2.2 Zaštita od zagađenja zraka

Članak 79.

Članak 79.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka /NN br. 178/04/, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti. 9.2.3 Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak 80.
(1) Za sve građevine i sve otvorene površine unutar područja obuhvata DPU, treba predvidjeti kontrolirano skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1.2 ove Odluke - Zbrinjavanje otpadnih voda i na način da se zadovolje zakonom propisani standardi kakvoće vode sukladno Pravilniku o graničnim emisijama otpadnih voda (NN br. 89/10).
(2) Parkirališta s brojem mjesta od 20 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 9.2.4 Svjetlosno onečišćenje

Članak 81.

Članak 81.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata DPU trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.2.5 Postupanje s otpadom
Članak 82.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za skupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 9.2.6 Zaštita od buke
Članak 83.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 9.2.7 Zaštita od požara

Članak 84.

Članak 84.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Udaljenost između dviju građevina na istoj građevnoj čestici treba dimenzionirati na najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine Stranica 2428 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012. najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

Članak 85.

Članak 85.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih unutar uličnog koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Ostali akti u ovom izdanju (104)