Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu

31. Na temelju članka 100., stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 32. Statuta Općine Donji Kraljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/12), Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec, na svojoj 29. sjednici održanoj 20.12.2012.godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU). 1 1 - 1 1 -
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 10,13 ha, a odnosi se na dio naselja Donji Kraljevec, istočno i južno od nogometnog igrališta, sukladno obuhvatu obvezne izrade plana uređenja užeg područja utvrđeno prema kartografskom prikazu br. 4.2. Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II.Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Izvod iz prostornog plana šireg područja III. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja IV. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU V. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) VI. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana. 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2417
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000:

Članak 3.

0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.

Članak 4.

- Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. Stranica 2418 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Višestambena građevina (VS) je građevni kompleks u kojem su sve ili pretežiti broj zasebnih jedinica stambene namjene. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata DPU su sljedeće: - stambena namjena: - individualna stambena namjena /oznaka S1/ - mješovita namjena: - mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/ - mješovita, pretežito gospodarska namjena /oznaka M2/ - sportsko – rekreacijska namjena /oznaka R1/ - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - rezervne površine /oznaka RP/ - površine infrastrukturnih sustava: - površina za trafostanicu /oznaka IS1/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - planirani ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - pješački prolaz /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ - parkirališne površine /oznaka P/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1 – “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 7.
(1) Stambena namjena – individualna /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambenoposlovne građevine), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).

Članak 7.

(3) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaji, ukoliko se predviđaju, trebaju biti smješteni unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks.
(4) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - ukoliko je čestica dovoljnih dimenzija, najmanje 10,0 m uvučeno od obaveznog građevnog pravca locira se bazen (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) i tenis igralište, koje može biti izvedeno isključivo s tvrdom ili travnom podlogom, - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/, omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene ili stambeno-poslovne građevine), jedne prateće poslovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne sadržaje čija namjena se utvrđuje prema stavku 4. ovog članka.
(3) Na čestici je unutar pojasa gradnje osnovne građevine moguće graditi i jednu prateću građevinu poslovne namjene, sadržaja utvrđenog prema stavku 4. ovog članka.
(4) Poslovni sadržaji na čestici mogu biti namijenjeni obavljanju: 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2419 - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i/ili osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično).

Članak 8.

(5) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - najmanje 10,0 m uvučeno od obaveznog građevnog pravca locira se bazen (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) i tenis igralište, koje može biti izvedeno isključivo s tvrdom ili travnom podlogom. - unutar područja za razvoj pomoćnih građevina lociraju se građevine za uzgoj životinja, kapaciteta do najviše 10 uvjetnih grla i minimalne udaljenosti 12,0 m od najbližeg izvedenog (ili planiranog) stambenog prostora. - druge pomoćne građevine bez izvora zagađenja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Mješovita, pretežito gospodarska namjena /oznaka M2/, odnosi se na čestice oznake 3p, 4p i 5p, na kojima je izgrađen kompleks – klaonice i prerade mesa s pratećim sadržajima, odnosno kompleks u funkciji proizvodnje, prerade i prodaje mesa i mesnih prerađevina.
(2) Unutar kompleksa se, kao zatečeno stanje, nalaze i stambeni prostori.
(3) Svi proizvodni sadržaji, prostori za preradu i trgovinu trebaju zadovoljiti posebne propise koji osiguravaju sanitarnu ispravnost prostora, uvjete zaštite na radu, ekološke standarde, veterinarske propise i druge odgovarajuće propise za djelatnosti na čestici.
(4) Najmanja udaljenost prostora u kojoj se obavlja gospodarska, proizvodna i/ili prerađivačka aktivnost, prema međi planom predviđenih stambenih čestica određuje se s 20,0 m.
(5) Poslovne djelatnosti (uredski sadržaji i slično) i pomoćne gradnje (garaže i slično) mogu od međe s okolnim susjednim građevnim česticama biti udaljene najmanje za širinu strehe.
(6) U slučaju rekonstrukcije kompleksa, ili iz drugih potreba, mogu se postojeće čestice oznaka 3p. 4p i 5p međusobno spajati.
(7) Postojeći stambeni prostori mogu se rekonstruirati u istoj namjeni ili prenamijeniti u gospodarske sadržaje.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površina sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, omogućava uređenje otvorenih sportskih igrališta, prvenstveno pomoćnog nogometnog igrališta, te igrališta za druge standardne sportove kojima se ne povećava buka zone, niti zagađuje okoliš, kao što su odbojka, košarka, tenis i slično.
(2) Uređenje poligona za sportske sadržaje bučnih sportova i sportova s mogućim negativnim utjecajem na okolne površine, kao što su motoristički sportovi, karting, paintball i slično, nje dozvoljen.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Rezervna površina /oznaka RP/, omogućava formiranje čestice koja se u funkciji proširenja gruntišta može pripojiti jednoj od okolnih građevnih čestica, pri čemu se takvo objedinjavanje ne smatra objedinjavanjem čestica prema članku 21. ove odluke.
(2) Nakon proširenja gruntišta, prema stavku 1. ovog članka, na rezervnoj površini se može graditi prema uvjetima za gradnju osnovne čestice, te na način da se površina za razvoj čestice kojoj se površina RP pridružila, proširi na česticu oznake RP, uz uvjet da je najmanja udaljenost građevine locirane na površini čestice RP od međa susjednih građevnih čestica 3,0 m.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ formira se u svrhu zaštite područja građevnih čestica od utjecaja željezničke pruge.
(2) Površina se uređuje sadnjom trave i/ili višeg raslinja, na način da vegetacija ne narušava prometnu sigurnost, pri čemu se preferira zadržavanje postojećeg visokog zelenila u što je više mogućoj mjeri.
(3) Unutar zaštitne zelene površine nije moguća gradnja građevina, osim linijskih infrastrukturnih građevina i drugih građevina u funkciji oborinske odvodnje kao što su retencija, preljev i slično, a koje je moguće predvidjeti unutar zaštitne zelene površine uz prugu.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu / oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji građevine transformatorske stanice.
Članak 14.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno. Stranica 2420 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Prometne površine pješačkih prolaza /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi osiguranja pješačke komunikacije unutar stambene četvrti, a izvan uličnih koridora.
(2) Pješačke površine se mogu koristiti i kao pristupi za interventna vozila, uz uvjet da se dimenzioniraju na potrebnu nosivost, a mogu se urediti kao makadamske, opločene ili asfaltirane površine.
Članak 16.
(1) Parkirališne površine /oznaka P/ koje su utvrđene kao sekundarna namjena na čestici druge osnovne namjene obavezno je urediti u funkciji parkirališta za osobna i/ili dostavna vozila.
(2) Ukoliko funkcija građevine uz koju je utvrđena obveza uređenja parkirališnih površina na čestici uvjetuje veći broj parkirališnih mjesta nego što je to moguće osigurati kroz planom predviđenu površinu za parkiranje, moguće je nedostajući parkirališni prostor osigurati i na drugim dijelovima čestice ili unutar građevine.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Ostale servisne ili prateće površine /grafička oznaka/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 18.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 19.

Članak 19.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4. “Uvjeti gradnje“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 21.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Po dvije susjedne čestice stambene namjene /oznaka S1/ i/ ili mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Pojedinačne čestice mješovite, pretežito gospodarske namjene /oznaka M2/ se u slučaju rekonstrukcije kompleksa ili iz drugih potreba, mogu međusobno spajati (po dvije zajedno ili sve tri zajedno).
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.„Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: 27. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 2421 Najviša Najviša visina etažnost (vijenca) NAMJENA kig kis osnovne osnovne građevine građevine Eosn Vosn (m) stambena 0,40 1,20 7,00 4/Po+P+1+Pk/ namjena /S1/ mješovita, pretežito 0,40 1,20 7,00 4/Po+P+1+Pk/ stabena namjena /M1/ mješovita, pretežito 0,40 1,20 7,00 4/Po+P+1+Pk/ stabena namjena /M2/ sportsko - otvorena sportska igrališta rekreacijska 0,80 0,80 standardnih sportova bez namjena /R1/ negativnog utjecaja površine infrastrukturnih 0,40 0,40 4,00 1/P/ sustava /IS1/
(5) Izuzetno od prethodnog stavka, za prateće i pomoćne građevine koje su dio funkcionalnog kompleksa gospodarske namjene, na česticama brojeva p3, p4 i p5, visina (vijenca) može biti do visine osnovne građevine, ukoliko je to opravdano gospodarskim razlozima.

Članak 23.

2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. – Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateće i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, Najviša Najviša Najviša visina Najviša visina etažnost (vijenca) etažnost prateće (vijenca) pomoćne prateće građevine pomoćne građevine građevine Eprat građevine Epom Vprat (m) Vpom (m) nema mogućnosti gradnje 3,50 2/Po+P/ prateće građevine 4,80 3/Po+P+Pk/ 3,50 2/Po+P/ 4,80 3/Po+P+Pk/ 3,50 2/Po+P/ nema mogućnosti gradnje nema mogućnosti gradnje prateće građevine prateće građevine nema mogućnosti gradnje nema mogućnosti gradnje prateće građevine pomoćne građevine - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara.

Članak 25.

2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 27.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način: - da kod novih građevnih čestica nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4., - da kod postojećih građevnih čestica, kod samostojećeg načina gradnje ne prelaze na susjednu česticu, a kod poluugrađenog načina gradnje ne prelaze na susjednu česticu više od 50,0 cm, te da se odvodnje krovnih voda riješi na vlastitu česticu.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni. Stranica 2422 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2012.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0 m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama čije su bočne međe orijentirane na ulicu ili drugu javnu površinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 30.

Članak 30.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća postupak preoblikovanja ili novog formiranja građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.
Članak 31.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 33.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu – ulicu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta