Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Gospodarske zone istočno od D 209“

13. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 31. Statuta Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 09/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja „Gospodarske zone istočno od D 209“ (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 14/10), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće, na svojoj 19. sjednici održanoj 05. lipnja 2012. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja „Gospodarske zone istočno od D 209“ I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja „Gospodarske zone istočno od D 209“ (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja Gospodarske zone istočno od D 209“ (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) „Gospodarska zona istočno od D 209“ dio je južne gospodarske, proizvodno – poslovne zone grada Murskog Središća.
(3) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja je površine cca 5,0 ha, a odnosi se na prostor na južnom ulazu u naselje Mursko Središće iz smjera Čakovca i to istočno od državne ceste D 209 i južno od Ulice Nikole Tesle u Murskom Središću.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti zaštite kulturnih dobara, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.
(3) Detaljni plan uređenja osnova je za provedbu urbane komasacije područja.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 835 OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Izvod iz prostornog plana šireg područja III. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja IV. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU V. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) VI. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Članak 3.

(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine” broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, Stranica 836 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012. odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je sljedeća: - gospodarska: - poslovna namjena /oznaka K/ - mješovita: - pretežito poslovna namjena /oznaka M2/ - zelene površine: - zaštitne zelene površine /Z/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom / - parkirališne površine unutar građevnih čestica /oznaka P/ - površine infrastrukturnih sustava: - čestice transformatorskih stanica /oznaka IS1/ - čestice za lociranje linijske infrastrukture /oznaka IS2/ - ostale servisne ili prateće površine: - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se kao površine jedne namjene, odnosno mogu sadržavati i više namjena, prema prethodnom članku.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih pratećih i/ili pomoćnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska, poslovna namjena /oznaka K/ omogućava formiranje čestica i gradnju jedne ili kompleksa građevina osnovne namjene sa svrhom obavljanja uslužne, trgovačke ili komunalno – servisne namjene, bez negativnog utjecaja na kontaktni prostor stambene zone.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - ugostiteljskih i turističkih sadržaja (sve vrste ugostiteljskih usluga, stacionarni smještaj tipa motel, pansion, hotel i drugo), - tehničkih servisa čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite u radnoj okolini (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske radione i sl.), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično).
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.
(4) Poslovnom građevinom za komunalno – servisne djelatnosti čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite, u smislu ovog članka, smatra se parkiralište s pratećim sadržajima za transportna cestovna vozila i radne strojeve (autobuse, kamione, građevinske radne strojeve i slično).

Članak 7.

(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, na česticama je moguće organizirati i proizvodnju, ukoliko se radi o proizvodnoj djelatnosti za koju nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš i stambenu okolinu, čime se prvenstveno podrazumijevaju: - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - građevinsko – instalacijski kompleks za proizvodnju energije korištenjem energije sunca (solarna energana), kao građevina osnovne namjene (bez obveze gradnje drugih zgrada poslovnog sadržaja) može se locirati na česticama brojeva 2, 3, 4, 5 i 6.
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće i pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene za vlastite potrebe i javno korištenje, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno – istovarne rampe, silose, mjerne uređaje, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva, sunčeve prijamnike za proizvodnju električne energije i slično. 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 837
(7) Unutar površine gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ se ne mogu locirati sadržaji: - odlaganja, skupljanja i selektiranja otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i slično, - proizvodne djelatnosti, osim proizvodnje definirane stavkom 5. ovog članka, - društvenih djelatnosti, - stacionarni sadržaji socijalnih djelatnosti (domovi za starije i slično), - stambeni sadržaji.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Izuzetno od članka 7., na građevnim česticama poslovne namjene /oznaka K/ brojeva 7, 8 i 9 i to na jednoj od navedenih čestica ili na građevnoj čestici koju je moguće formirati objedinjavanjem po dvije ili tri navedene čestice, moguće je, osim sadržaja navedenih u članku 7., graditi postaju za prodaju goriva na malo i to: - postaju za prodaju goriva na malo, s pratećim servisima, - sadržaj trgovačke i ugostiteljske namjene, odnosno manji trgovački sadržaj u funkciji postaje, caffe bar i restoran, - praonicu vozila, - prodaju plina, - prostore drugih poslovnih djelatnosti funkcionalno vezanih uz prodaju goriva na malo.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Na građevnoj čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ mogu se graditi poslovni sadržaji uslužnih i/ili trgovačkih djelatnosti ili poslovni sadržaji s pratećim sadržajem individualnog stanovanja.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - ugostiteljskih i turističkih sadržaja (sve vrste ugostiteljskih usluga, stacionarni smještaj tipa motel, pansion, hotel i drugo), - tehničkih servisa čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite u radnoj okolini (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske radione i sl.), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično).
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, osim specijaliziranih skladišta kao što su hladnjače, trgovine plinom i sl.
(4) Kao prateći sadržaj, unutar čestice mješovite, pretežito poslovne namjene je moguće organizirati jednu stambenu jedinicu, uz uvjet da su stambeni sadržaji od područja za razvoj građevina na građevnoj čestici br. 2 udaljeni najmanje 20,0 m.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ je površina javnog zelenila, u funkciji zaštitne tampon zone između javnih cestovnih površina i građevnih čestica.
(2) Zaštitna površina se uređuje sadnjom višeg raslinja.
(3) Na površinama zaštitnih zelenih površina nije moguća gradnja građevina, osim građevina infrastrukture, pod uvjetom da ne ometaju sigurnost prometa.
Članak 11.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi rekonstrukcije postojećih ili izgradnje novih prometnica, te pripadajućih pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine uličnih koridora mogu se spajati u jedinstvene čestice, ukoliko se međusobno nastavljaju.
(3) Površine ulica mogu se uređivati fazno.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine parkirališta /oznaka P/ označavaju manji dio građevnih čestica predviđen za uređenje parkirališta u funkciji gospodarske čestice.
Članak 13.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ su čestice predviđene za izgradnju trafostanice.
(2) Na pojedinoj čestici se mogu graditi građevine i postavljati uređaji, koji u odnosu na osnovnu imaju prateću i servisnu funkciju.
Članak 14.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS2/ su čestice predviđene za lociranje linijskih vodova komunalne infrastrukture.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. Stranica 838 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 – “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
Članak 19.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Više susjednih građevnih čestica gospodarske, poslovne namjene /oznake K/, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, ali pojedini dijelovi zadržavaju planom određene namjene.
(3) Nakon spajanja dvije ili više čestica u jednu, prema stavku 1. ovog članka, površine za razvoj građevina međusobno se spajaju u jedinstvenu površinu za razvoj građevina.
(4) Jedna građevna čestica gospodarske, poslovne namjene /oznake K/, može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m, nije manje dubine od 40,0 m, pri čemu izgrađenost cijepanih čestica treba biti u skladu s općim uvjetima izgrađenosti čestica utvrđenih ovim planom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 21.

Članak 21.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ obračunavaju se na ukupnu površinu građevne čestice, bez obzira da li je unutar čestice definirana obveza korištenja dijela čestice u specifičnoj funkciji, kao što je parkiranje.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ za sve građevne čestice iznosi kig<=0,40.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - ukoliko veličina građevne čestice prelazi 1,0 ha, a što se može postići i objedinjavanjem većeg broja planiranih građevnih čestica u jednu veću, koeficijent izgrađenosti /kig/ može iznositi do 0,60.
(3) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj građevnih čestica, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.
(4) Ukoliko se na čestici predviđa gradnja podzemne garaže, njena tlocrtna površina može se razviti i preko predviđenih 40% površine čestice, uz uvjet da: - je garaža potpuno ukopana - gabaritom ne izlazi izvan područja za razvoj građevina.
(5) Ukoliko se na građevnoj čestici planira gradnja solarne energane, kao sadržaja osnovne namjene, uz uvjet da se osim sadržaja nužnih za funkcioniranje energane ne predviđaju drugi sadržaji poslovne namjene, a što je kao mogućnost predviđeno za čestice brojeva 2, 3, 4, 5 i 6, odnosno za čestice nastale njihovim objedinjavanjem, tlocrtna površina solarne energane može se razviti i preko predviđenih 40%, odnosno 60% površine čestice, uz uvjet da planirana gradnja gabaritom ne izlazi izvan područja predviđenog za razvoj građevina.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi: - za građevne čestice gospodarske, poslovne namjene /oznake K/ kis<=1,2 - za građevnu česticu mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ kis<=1,2 - za građevnu česticu koja predstavlja površinu infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ kis<=0,4.
Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 839 - za građevne čestice gospodarske, poslovne namjene /oznake K/ Vmax=7,00 m - za građevnu česticu mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ Vmax=7,00 m - za infrastrukturne građevine /oznaka IS / Vmax=4,00 m.
(2) Radi zaštite vizure u prilazu naselju Mursko Središće s južne strane izuzetaka na području obuhvata DPU nema.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Maksimalno dozvoljena etažnost građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: - za građevne čestice gospodarske, poslovne namjene /oznake K/ Emax = tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT, - za građevnu česticu mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ Emax = tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS / Emax=jednu
(1) etažu i to PRIZEMLJE.
(2) Umjesto kata se može raditi potkrovlje, ali u tom slučaju, iznad prvog kata gradnja potkrovlja nije dozvoljena.
(3) Radi zaštite vizure u prilazu naselju Mursko Središće s južne strane, izuzetaka na području obuhvata DPU nema.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se građevina ili prostor čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina“, ove Odluke.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema poglavlju 1. Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateće i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 27.

Članak 27.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 28.
(4) Stambeni prostori, ukoliko se predviđaju na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ trebaju biti od područja za razvoj građevina na susjednoj poslovnoj čestici udaljeni najmanje 20,0 m.
(5) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(6) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju „Zaštita od požara“ iz ove Odluke. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29.
(1) Gradnja na pojedinoj čestici može biti oblikovana kao samostojeća gradnja i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih natkrivenim otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(2) Primjena materijala i kvaliteta oblikovanja građevina treba zadovoljavati suvremene arhitektonske standarde.
(3) Ukoliko se radi o građevinama javnog korištenja, kao što su turistički smještajni kapaciteti arhitektonsku uspješnost oblikovanja treba potvrditi odgovarajuće stručno tijelo nadležne Uprave (Komisija za ocjenu arhitektonske uspješnosti).
(4) Sva pročelja građevina orijentirana na javne površine ulica i druge javno dostupne prostore, s kojih je građevina izložena pogledu, treba oblikovati na reprezentativni način, odnosno primjenom materijala i kvalitetom oblikovanja jednako kao i osnovno pročelje građevine.
(5) Oblikovanje urbane opreme - postava ugostiteljske terase, tende, nadstrešnice, reklama i drugih naprava za oglašavanje potrebno je predvidjeti u skladu s obilježjima projektiranog kompleksa i predvidjeti istim projektom.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,0 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4. Stranica 840 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012.
Članak 31.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, lučni, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Visina nadozida etaže potkrovlja ne može biti veća od 1,20 m, mjereno od gotovog poda iste etaže na svim pročeljima građevine.
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini).
(3) Posljednju dozvoljenu katnu etažu moguće je oblikovati kao kat ili potkrovlje.
(4) U situacijama kad dozvoljena etažnost građevine završava punom katnom etažom i ona se oblikuje kao kat, treba ga završiti stropnom pločom na kojoj je moguće predvidjeti izvedbu ravnog krova ili kosog krova blagog nagiba - do 15°.
(5) Atika kod ravnog ili skrivenog kosog krova može biti najviše 45,0 cm viša od vrha krovne konstrukcije.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 35.
(1) Formiranje građevnih čestica predviđa se pojedinačnim postupcima i/ili provedbom postupka urbane komasacije, koji će obuhvatiti sve ili logičnu grupu novoplaniranih čestica i površine čestica koje se temeljem rješenja ovog DPU-a predviđaju preoblikovati.