Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja “Križopotje” u Orehovici

23. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 16. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 11/09 i 10/10) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja “Križopotje” u Orehovici (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 28/10), Općinsko vijeće Općine Orehovica, na svojoj 16. sjednici održanoj 13. listopada 2011. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Križopotje” u Orehovici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja “Križopotje” u Orehovici (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja “Križopotje” u Orehovici (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 16,20 ha, a odnosi se na dio naselja Orehovica, topografskog naziva Križopotje, te dodatno i na područje katastarske čestice broj 1961/2 k.o. Orehovica.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1715 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Izvod iz prostornog plana šireg područja III. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno - planska rješenja IV. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU V. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) VI. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUAcIJA- POSEBNAGEODETSKAPODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UcRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUK- TUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLI- NOOPSKRBE - IZMJENA I DOPUNA 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKAcIJA MREŽA - IZMJENA I DOPUNA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. Stranica 1716 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. - Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je slijedeća: - stambena namjena /oznaka S1/ - mješovita, pretežito stambena namjena - postojeća /oznaka M1/ - mješovita, pretežito stambena namjena - planirana /oznaka M2/ - poslovna, pretežito trgovačka namjena /oznaka K/ - zaštitna zelena površina /oznaka Z/ - javna zelena površina - javni park /oznaka Z1/ - površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - pješački prolaz /oznaka PP/ - površina infrastrukturnih sustava - čestica trafostanice /oznaka IS1/ - površina infrastrukturnih sustava - čestica retencijskog bazena sustava oborinske odvodnje /oznaka IS2/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 7.
(1) Stambena namjena /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambeno-poslovne građevine), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(3) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaji, ukoliko se predviđaju, trebaju biti smješteni unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks.

Članak 7.

(4) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično),
(5) Unutar građevne čestice stambene namjene nije dozvoljeno graditi: - proizvodne i druge građevine za obavljanje djelatnosti koje uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su buka, požari ili eksplozije - pomoćne građevine s izvorom zagađenja.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1 i M2/, omogućava formiranje građevne čestice za gradnju sadržaja stambene i/ili poslovne namjene, pri čemu je uz 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1717 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” osnovnu građevinu na čestici moguće izgraditi kompleks većeg broja pratećih i pomoćnih sadržaja.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovni kompleks, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i sadržaje čija namjena se utvrđuje prema stavku 3. ovog članka. - poljoprivredno - poslovni kompleksa čija namjena se utvrđuje prema stavku 4. ovog članka, a koji može sadržavati najviše jednu prateću stambenu jedinicu.
(3) Ukoliko se na čestici gradi stambeno - poslovni kompleks sadržaj poslovne namjene može biti namijenjen obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, građevine seoskog turizma i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično),
(4) Ukoliko se na čestici gradi poljoprivredno - poslovni kompleksa sadržaj kompleksa određen je u odnosu na djelatnost poljoprivrednog gospodarstva, odnosno na:

Članak 8.

- upravu poljoprivrednog gospodarstva, uključujući laboratorijske prostore i prezentacijske prostore - kušaone, prezentacijske dvorane i slično, - trgovinu poljoprivrednih proizvoda, - spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda biljne proizvodnje, uključujući specijalizirane skladišne građevine - mini hladnjače, silose i slično, - odgovarajuće specijalizirane proizvodne poljoprivredne građevine - staklenike, plastenike i slično, - prostore primarne prerade poljoprivrednih proizvoda - pakirnice, mini sušare i druge sadržaje za koje je moguće dokazati da u pogledu buke ili zagađenja druge vrste neće imati negativan utjecaj na okolno stambeno susjedstvo,
(5) Na čestici je moguće graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom ili stambeno - poslovnom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - ukoliko se na čestici planira gradnja ili je izgrađena stambena građevina kao samostojeća ili kao dio poljoprivredno - poslovnog kompleksa, unutar područja za razvoj pomoćnih građevina mogu se locirati građevine za uzgoj životinja, kapaciteta do najviše 10 uvjetnih grla i minimalne udaljenosti 12,0 m od najbližeg izvedenog (ili planiranog) stambenog prostora.
(6) Unutar građevne čestice namjene nije dozvoljeno graditi: - proizvodne i druge građevine za obavljanje djelatnosti koje uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su buka, požari ili eksplozije - pomoćne i druge građevine s izvorom zagađenja, osim građevina navedenih u stavku 5., alineji 2, ovog članka.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Poslovna, pretežito trgovačka namjena /oznaka K/ omogućava gradnju osnovne građevine ili kompleksa prvenstveno namijenjenog obavljanju trgovine proizvodima na malo (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti, - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestica se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - uređivati prostori stambene ili turističke - smještajne namjene.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ je površina koja štiti područje građevnih čestica mješovite namjene od negativnog utjecaja infrastrukturne građevine - retencijskog bazena sustava odvodnje oborinskih voda.
Članak 11.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z1/ je površina javnog parka s mogućnošću uređenja dječjeg igrališta.
(2) Površina se uređuje sadnjom trave i/ili višeg raslinja, pri čemu se preferira zadržavanje postojećeg visokog zelenila u što je više mogućoj mjeri.
(3) Na površinama zaštitnih zelenih površina nije moguća gradnja građevina, ali je moguća postava urbane opreme, javne plastike i igrala za djecu.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi rekonstrukcije Stranica 1718 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. dijela postojeće ili izgradnje novih ulica, što uključuje prometnice, pješačke, odnosno pješačko - biciklističke staze, te pripadajuće zelene površine i komunalnu infrastrukturu unutar njihova koridora.
Članak 13.
(1) Pješački prolaz /oznaka PP/ formira se radi osiguranja kraće pješačke komunikacije unutar područja obuhvata i eventualnog koridora za komunalnu infrastrukturu.
(2) Površina pješačke staze, unutar prolaza, širine najmanje 1,20 m, može se urediti kao makadamska ili asfaltirana.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - za trafostanicu /oznaka IS1/ osigurava se za formiranje građevne čestice trafostanice.
Članak 15.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - za retencijski bazen sustava oborinske odvodnje /oznaka IS2/ osigurava se za formiranje građevne čestice infrastrukturne građevine - retencijskog i/ili inflitracijskog bazena. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTIcA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4. “Uvjeti gradnje” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 19.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 21.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.”Detaljna namjena površina”, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka. (4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.„Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti 17. listopada 2011.navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina,“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 18 - Stranica 1719 utvrđuju se prema slijedećoj tabeli:

Članak 21.

Najviša visina Najviša (vijenca) etažnost NAMJENA kig kis osnovne osnovne građevine građevine Vosn (m) Eosn stambena 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ namjena /S1/ mješovita, pretežito stabena 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ namjena /M1 i M2/ poslovna, pretežito 0,40 0,80 6,60 2/Po+P/ trgovačka namjena /K/ površina infrastrukturnih sustava za 0,40 0,40 4,00 1/P/ trafostanicu /IS1/ NAMJENA GRAĐEVINA 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA (1) Najviša visina Najviša visina Najviša Najviša etažnost (vijenca) (vijenca) etažnost prateće prateće pomoćne pomoćne građevine građevine građevine građevine Eprat Vprat (m) Vpom (m) Epom nema mogućnosti gradnje 3,00 2/Po+P/ prateće građevine 4,80 3/Po+P+Pk/ 3,00 2/Po+P/ kao samostojeće pomoćne građevine moguće je gradfiti nema mogućnosti gradnje jedino infrastrukturne prateće građevine, svi sadržaji građevine (trafostanice, trebaju biti oblikovani kao plinske stanice, TK stanice i jedinstveni građevni kompleks slično) 4,00 1/P nema mogućnosti gradnje nema mogućnosti gradnje prateće građevine pomoćne građevine namjene M1/ su izvedene, a u slučaju eventualne zamjenske gradnje, ulično pročelje zamjenske osnovne građevine se Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se kompleks građevina čija namjena jemože locirati do 5,0 m u dubinu čestice, mjereno od ulične
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošćuodređena pretežitošću namjene građevne čestice. (2)namjene građevne čestice. međe čestice (regulacijske linije).

Članak 21.

(2) Smještaj pratećih i pomoćnih građevina na posto- Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se jećim građevnim česticama mješovite, pretežito stambene je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstomUvjeti određivanja namjene površina. dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju (3) namjene /oznaka namjene M1/ utvrđuje se na način da ih locira iza pročelja osnovne građevine u dubinu čestice. Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu(3) Udaljenost građevina od zapadne, odnosno jugoza- 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina. pojedine čestice, prema poglavlju 1. – Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.padne međe čestice treba iznositi najmanje 3,0 m, dok se
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, (4) s istočne, odnosno sjeveroistočne međe građevine mogu određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice,Prateći i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine prema poglavlju 1. - Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateći i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevne čestice su s obzirom na postojeće stanje podijeljene na postojeće i planirane.
(2) Postojeće građevne čestice su na kartografskim prikazima označene numerički s brojem čestice i pridodanim sufiksom “p”.
(3) Novoplanirane građevne čestice označene su samo numeričkom oznakom, koja označava broj građevne čestice.
Članak 23.
(1) Osnovne građevine na postojećim građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka locirati bilo kao udaljene od međe ili kao poluugrađene, odnosno na međi.
(4) Izuzetno od stavka 3. ovog članka, poljoprivredne građevine koje se grade dublje unutar čestice mogu se predvidjeti i kao ugrađene, odnosno izvedene od lijeve do desne bočne međe čestice, pod uvjetom da je do stražnjeg dijela čestice osiguran vatrogasni pristup.
(5) Sve građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene trebaju biti izvedene na način da osiguraju uvjete sprječavanja širenja požara na susjedne čestice, odnosno prema susjedu trebaju imati izveden protupožarni zid, a odvodnja krovnih voda treba biti riješena na vlastitoj čestici.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Smještaj građevina na svim ostalim građevnim česticama, osim na postojećim česticama mješovite namjene /oznake namjene M1/, određen je grafički - kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje”.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina predviđena za razvoj građevine osnovne namjene, Stranica 1720 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. - površina predviđena za razvoj pomoćnih građevina i pratećih građevina, ukoliko su predviđene, - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine visokogradnje od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - obavezni građevni pravac određen za osnovnu građevinu.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Osnovna građevina se obavezno locira unutar područja za razvoj građevine osnovne namjene, a unutar istog područja je moguće locirati i prateće i pomoćne sadržaj.
(2) Unutar područja za razvoj pratećih i pomoćnih građevina moguće je locirati prateće sadržaje, ukoliko su predviđeni namjenom i pomoćne sadržaje.
Članak 26.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 27.

Članak 27.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 28.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da: - za postojeće čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznake namjene M1/ - da nisu više od 0,50 m prepuštene preko međe vlastite čestice na strani na kojoj se građevina locira na ili uz bočnu među, te da nisu više od 1,00 m prepušteni preko linije ostalih pročelja građevine, - za ostale građevne čestice - da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 30.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0 m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama čije su bočne međe orijentirane na ulicu, pješački prolaz ili drugu javnu površinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 31.

Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu uređenja, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja kontroliranog zbrinjavanja otpadnih voda.
Članak 32.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 34.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu - ulicu. 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1721 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 35.

Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno slijedećoj tabeli: Namjene broj parkirališnih ili koeficijent građevine garažnih mjesta na RADIONE 1. 0,45 1 zaposlenika I SKLADIŠTA UREDSKI 100 m2 korisnog 2. 2,00 PROSTORI prostora USLUGE, 100 m2 korisnog 3. UGOSTITELJ- 4,00 prostora STVO SPEcIJALIZIRA- 100 m2 korisnog 4. 2,50 NE TRGOVINE prostora STAMBENE 5. 1,00 1 stan GRAĐEVINE
(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 36.

Članak 36.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki, - sigurnosne ograde isključivo za čestice infrastrukturnih sustava kao prozračne žičane ograde visine do 2,20 m. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNI- KAcIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od: - novoplaniranih uličnih koridora UK1, K2 i UK3, - postojećih ulica predviđenih za proširenje i rekonstrukciju UK4 i UK5, - pješačkog prolaza PP.