Odluka o donošenju Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja “Zone poduzetništva” Mala Subotica

17. Na temelju stavka 7. članka 100. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), Odluke o izradi Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja “Zone poduzetništva Mala Subotica” (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/09), članka 28. Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/09) i Izmjena i dopuna Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 20/10), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 20. sjednici održanoj dana 12. svibnja 2011. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja “Zone poduzetništva” Mala Subotica OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja “Zone poduzetništva” Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/05), u daljnjem tekstu Izmjene i dopune DPU.
(2) Elaborat Izmjene i dopune DPU izradila je tvrtka ARHITEKT-ATELJE d.o.o. Čakovec
Članak 2.
(1) Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/05), te Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 13/07), a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1 - 5.
(2) Površina obuhvata iznosi: 15.1808,00 m2 (15,1808 ha), a opseg obuhvata 1743,00 m. DiJELOVi DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Sukladno čl. 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu Zakon, Izmjene i dopune DPU sastoji se od osnovnog dijela i obaveznih priloga plana. Osnovni dio izmjene i dopune DPU sadrži: I Opći dio (prilozi) sadrži: obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana. II Tekstualni dio sadrži: Odluku o donošenju Izmjene i dopune DPU i odredbe za provođenje III Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze: 1.01. PRIKAZ IZMJENE I DOPUNE NA DETALJNOJ NAMJENI POVRŠiNA (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/05) .............................. u mjerilu 1:1000 1.02. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU ID DPU................................ u mjerilu 1 :1000 2 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA........................... u mjerilu 1:1000 3a PLAN PROMETA ................. u mjerilu 1:1000 3b MREŽA TELEKOMUNIKACIJA........u mjerilu 1:1000 3c MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE.............u mjerilu 1:1000 3d MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA..........u mjerilu 1:1000 3e VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH i OBORINSKIH VODA................................... u mjerilu 1:1000 4 UVJETI KORiŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA........u mjerilu 1:1000 5 UVJETI GRADNJE.............. u mjerilu 1: 1000 Obavezni prilozi izmjene i dopune DPU sadrži: I OBRAZLOŽENJE IZMJENE I DOPUNE DPU: 1. Polazišta ID DPU i 2. Plan prostornog uređenja II IZVOD IZ DOKUMENTA PPUO I IZMJENE I DOPUNE PPUO MALA SUBOTICA, krt. prikaz br.4 građevinsko područje naselja Mala Subotica.......................... u mjerilu 1 :5000 III EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA IZMJENE I DOPUNE DPU

Članak 4.

Članak 4. Izmjene i dopune DPU-a odnose se na: - usklađenje DPU-a s novim propisima o prostornom uređenju i gradnji te izmjenom i dopunom PPU Općine Mala Subotica, - usklađenje DPU-a s novim propisima o zaštiti okoliša, zaštiti prirode, postupanju s otpadom i aktima Županijske skupštine o zaštiti vodocrpilišta na području Međimurja, - usklađenje oborinske odvodnje zone poduzetništva sa studijama odvodnje šireg područja i tehničkim mogućnostima prostora, - preciznije lokacije, površine čestice i funkcije retencijskog bazena za prihvat oborinskih voda zone, - preciziranje namjena pojedinih dijelova s obzirom na zahtjeve gospodarstva, prvenstveno u pogledu moguće proizvodnje betona i betonskih elemenata, - druge moguće izmjene uvjetovane posebnim zahtjevima tijela s javnim ovlastima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/11-01/36 URBROJ: 2109/10-11-01 Mala Subotica, 12. svibnja 2011. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Mihalic, dipl. ing., v. r. Stranica 846 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. svibnja 2011. ii. iZMJENA i DOPUNA ODREDBi ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Članak 5. U članku 4. mijenja se prva alineja tako da glasi: - površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina gospodarske - proizvodne namjene (oznake I) i gospodarske - poslovne namjene (oznake K) Dodaje se peta i šesta alineja koje glase: - zaštitne zelene površine uz ulične koridore (oznake Z) - površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.
Članak 6.
Članak 5. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na području više različitih namjena.
(2) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 2 - DE- TALJNA NAMJENA POVRŠiNA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.
(4) Za sve građevne čestice u obuhvatu Plana osim čestice predviđene za infrastrukturu (IS) predviđa se kombinirana. odnosno dvojna namjena (I i K).

Članak 7.

Članak 7.
Članak 6. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: PROiZVODNE, PRETEŽiTO iNDUSTRiJSKE NAMJENE /OZNAKA i1/
(1) Gospodarska namjena, proizvodna - pretežito industrijska /oznaka I1/ omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju Mala Subotica.
(2) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; - preradu drva; - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; - proizvodnju tekstila, hrane i pića; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - proizvodnju električnih i elektroničnih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; - privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada - sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina;

Članak 7.

- skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici je kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje.

Članak 8.

Članak 8. iza članka 6. dodaju se novi članci 6a, 6b, 6c, 6d, koji glase:
Članak 6a PROiZVODNE, PRETEŽiTO ZANATSKE NAMJE- NE /OZNAKA i2/
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska /oznaka I2/ omogućava gradnju poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene /oznaka I2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina obrtničke razine. 20. svibnja 2011. Broj 10 - Stranica 847 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Unutar kompleksa se, kao proteći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike;

Članak 6a.

- ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici, kao pomoćne, moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje.

Članak 6b.

Članak 6b.
(1) Gospodarska namjena poslovna - pretežito trgovačka /oznaka K/ omogućava gradnju poslovne građevine prvenstveno trgovačke, uslužne, ugostiteljske ili servisne djelatnosti. POSLOVNE, PRETEŽiTO USLUŽNE NAMJENE /OZNAKA K1/
(2) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(3) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(4) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.

Članak 6b.

(5) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.
Članak 6c. POSLOVNE, PRETEŽiTO TRGOVAČKE NAMJENE /OZNAKA K2/
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/ je građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.

Članak 6d.

Članak 6d. Komunalna namjena - reciklažno dvorište /oznaka K3/
(1) Na građevnoj čestici 883/9 komunalne namjene /oznaka K3/ može se urediti reciklažno dvorište. Stranica 848 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. svibnja 2011.
(2) Prostornim planom uređenja te Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica određena je obaveza osiguranja građevne čestice u zoni poduzetništva za uređenje i gradnju potrebnih građevina za privremeno sakupljanje i selektiranje otpada, sekundarne sirovine (metal, staklo, tekstil, papir, plastika, drvo, auto gume, baterije, zeleni otpad, ulja, bijela tehnika, elektrotehnički materijal i drugo).
(3) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu i drugim pravilnicima i propisima o načinu odlaganja otpada.
(4) Oprema, građevine i/ili uređaji koji se koriste na prostoru reciklažnog dvorišta moraju u cijelosti udovoljavati propisanim tehničko-tehnološkim uvjetima i uvjetima zaštite okoliša.
(5) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima: - mora biti ograđeno; - otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda; - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju; - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada;

Članak 6d.

- mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija; - mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprječavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima; - stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te neposredno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada; - mora biti osigurano postavljanje rasvjete s umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom; udovoljavanje posebnim propisima za aparate i drugu sigurnosnu opremu za skladištenje i rukovanje opasnim tvarima te izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija prema posebnim propisima koji uređuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima

Članak 9.

Članak 9. iza članka 7. dodaje se novi podnaslov koji glasi: 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NA- MJENU, NAČiN KORiŠTENJA i UREĐENJA POVRŠiNA PLANiRANiH GRAĐEViNA te novi članak 7a. koji glasi: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine kig građevne čestice/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ kis - ukupna bruto izgrađena površina građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova građevine, uključivo površine loggie, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde maksimalno dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine osnovne namjene mjereno od kote uređenog terena V max uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m E max maksimalno dozvoljen broj etaža građevine osnovne namjene I gospodarska namjena - proizvodna /I1 pretežito industrijska, I2 pretežito zanatska/ K gospodarska namjena - poslovna /K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka UK, IS površine infrastrukturnih sustava Ukupna Površina Oznaka Namjena Način površina namijenjena građevne građ. grad. građevne gradnji čestice čestice građ. čestice /m2/ /m2/ I 883/2 MJ 5.818,0 2.327,2 K I 883/5 MJ 4.828,0 1.931,2 K I 883/6 MJ 6.121,0 2.448,4 K 883/9 K3 MJ 4.850,0 1.940,0 Ukupna bruto V max visina E max razvijena kig kis /m/ broj etaža površina /m2/ 5.818,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 4.828,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 6.121,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 4.850,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više P 20. svibnja 2011.

Članak 9.

Broj 10 - Stranica 849 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Ukupna Površina Oznaka Namjena Način površina namijenjena građevne građ. grad. građevne gradnji čestice čestice građ. čestice /m2/ /m2/ I 950/1 MJ 5.222,0 2.088,8 K I 950/4 MJ 5.624,0 2.249,6 K I 950/5 MJ 5.001,0 2.000,4 K I 950/6 MJ 17.654,0 7.061,6 K I 951/2 MJ 9.159,0 3.663,6 K I 951/4 MJ 7.453,0 2.981,2 K I 951/5 MJ 8.893,0 3.557,2 K I 951/7 MJ 28.778,0 11.511,2 K I 952/2 MJ 3.637,0 1.454,8 K I 952/6 MJ 3.035,0 1.214,0 K I 952/7 MJ 3.019,0 1.207,6 K I 952/8 MJ 2.990,0 1.196,0 K I 952/9 MJ 2.984,0 1. 193,6 K 883/7 IS 1 4.871,0 1.948,4 883/8 IS 20,0 8,0 950/7 IS 64,0 25,6 951/3 IS 76,0 30,4 ukupno - - 130.097,0 52.038,8 gr. čest. ulični UK 1 - 8.663,0 - koridor ulični UK 2 - 6.430,0 - koridor ulični UK 3 - 1.226,0 - koridor ulični UK 4 - 5.392,0 - koridor ukupno - - 21.711,0 - pr. korid ukupno 151.808,0 površina

Članak 10.

Članak 10. U članku 9.
(1) mijenja se umjesto “u kartografskom prikazu br. 6.” zamjenjuje se sa u kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina... Ukupna bruto V max visina E max razvijena kig kis /m/ broj etaža površina /m2/ 5.222,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 5.624,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 5.001,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 17.654,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 9.159,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 7.453,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 8.893,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 28.778,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 3.637,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 3.035,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 3.019,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 2.990,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 2.984,0 0,4 1,0 8,0 iznim. i više Po+P+2 4.871,0 0,4 1,0 8,0 0,4 0,4 4,0 P 25,6 0,4 0,4 4,0 P 30,4 0,4 0,4 4,0 P 130.001,0 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
(2) mijenja se umjesto “u kartografskom prikazu br. 7.” zamjenjuje se sa u kartografskom prikazu br. 5. - Uvjeti gradnje...

Članak 11.

Članak 11.
Članak 21. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Stranica 850 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. svibnja 2011.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 2. - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA. Građevine gospodarske namjene - proizvodne /oznako I/: I1 pretežito industrijska, I2 pretežito zanatska; Građevine gospodarske namjene - poslovne /oznaka K/: K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka, Građevine komunalne infrastrukture - trafostanica /oznaka IS/.
(2) Gospodarske djelatnosti /oznoke I i K/ koje se mogu smjestiti unutar predviđene zone u obuhvatu Plana, a u skladu s PPUO te Izmjenama i dopunama PPUO, mogu biti: - tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš; - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.
(3) Namjena građevina s dvojnom oznakom I i K, može biti kombinirana, s time da je poslovna namjena locirana u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. Namjena građevina s oznakom K je poslovna, pretežito uslužna, trgovačka ili komunalna. Namjena građevina s oznakom I je proizvodna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina, pretežito radnog ili proizvodnog karaktera, u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje.

Članak 11.

(4) Pomoćne građevine - izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno-istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično.
Članak 12. U članku 22. mijenja se umjesto “kartografskim prikazom br. 7.” zamjenjuje se sa kartografskim prikazom br. 5. - Uvjeti gradnje građevina.
Članak 13. U članku 23. dodaje se treći pasus koji glasi:
(2) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine.

Članak 14.

Članak 14.
Članak 24. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.
(3) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od 1/2 visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m.

Članak 15.

Članak 15.
Članak 25. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 16.

Članak 16.
Članak 26. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 17.

Članak 17. iza članka 26. dodaje se članak 26a koji glasi
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
Članak 18.
Članak 30. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5 - UVJETI 20. svibnja 2011. Broj 10 - Stranica 851 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.

Članak 19.

Članak 19.
Članak 32. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: namjena građevine
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: koeficijent broj parkirališnih ili (broj parkirališta) garažnih mjesta na SKLADIŠTA POSLOVNA I PROIZVODNA UREDSKI PROSTORI TRGOVINA, USLUGE, UGOSTIT.
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 20.

Članak 20.
Članak 33. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.
(3) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu.

Članak 21.

Članak 21.
Članak 35. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a - PLAN PROMETA.
(2) Rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3b - MREŽA TELEKOMU- NIKACIJA
(3) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 3c. - MREŽA ELEKTOOPSKRBE I JAVNE RASVJETE.
(4) Rješenje opskrbe plinom prikazano je na kartografskom prikazu br. 3d - MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA.
(5) Rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3e - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.

Članak 22.

Članak 22.
Članak 38. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: 0,45 l zaposlenika 1,00 100 m2 korisnog prostora 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.

Članak 23.

Članak 23.
Članak 38. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu.
Članak 24.
Članak 41. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne. (3)Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćenja predviđenog posebnim propisima.
(4) Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(5) Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Stranica 852 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. svibnja 2011.

Članak 24.

(6) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 25. iza članka 41. dodaje se članak 41 a. koji glasi:
(1) Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u kanalizaciju mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(2) Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda te na istu ishoditi suglasnost.
(3) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekta i kod upuštanja oborinske odvodnje u recipijente potrebno je izvesti sve elemente sustava, a time i izljevnu građevinu prema uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 26.

Članak 26. U članku 43. mijenja se broj kartografskog prikaza br. 5. u br. 3c Mreža elektroopskrbe i javne rasvjete.
Članak 27. U članku 47. mijenja se broj kartografskog prikaza br. 5. u br. 3b Mreža telekomunikacija.
Članak 28. U članku 52. mijenja se broj kartografskog prikaza br. 7. u br. 5. Uvjeti gradnje građevina.
Članak 29.
Članak 53. se briše i zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
(1) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ odnosi se na sve čestice, kojima namjena omogućava gradnju sadržaja u kompleksu, ali se umjesto kompleksa, ovisno o sadržaju koji se želi graditi na čestici, može graditi i samostojeća građevina.
(2) Gradnja u kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički - otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(3) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
(4) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.
(5) Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonsko-urbanističke barijere sukladno posebnim propisima.
(6) Za gradnju svake pojedine poslovne ili industrijske građevine na ovom području, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.

Članak 30.

Članak 30. iza članka 60. dodaju se novi članci 60a. i 60b. koji glase:
Članak 60a. Mjere zaštite od požara provode se:
(1) osiguranjem cjelovite mreže vatrogasnih pristupa, odnosno vatrogasnih prilaza, površina za operativni rad vatrogasne tehnike u sklopu javnih kolnih i pješačkih površina i pojedinih građevnih čestica:
(2) osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;
(3) planiranjem svake građevne čestice kao zasebnog požarnog sektora;
(4) poštivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina pri projektiranju i izgradnji visokotlačnog i niskotlačnog plinovoda te pripadnih kućnih priključaka;
(5) polaganjem niskotlačnih i visokotlačnih plinovoda podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1,0 m;
(6) planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojega se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode.