Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Mali vrti” u Novakovcu

35. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 32. Statuta Općine Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja područja “Mali vrti” u Novakovcu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/08), Općinsko vijeće Općine Podturen, na svojoj 11. sjednici održanoj, 28. prosinca 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Mali vrti” u Novakovcu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na prostor u središtu naselja Novakovec, odnosno na područje podvrtnica postojećih pretežito stambenih čestica, lociranih uz glavnu prometnicu u naselju - ŽC 2003.
(2) Područje obuhvata iznosi cca 6,6 ha neizgrađenog građevinskog zemljišta, predviđenog za razvoj pretežito stambene zone.
Članak 2.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu Zakon, Detaljni plan uređenja sadrži poglavlja: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2915 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” OBAVEZNI PRILOZI DPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu DPU - izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata detaljnog plana uređenja - PPUO Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/05) IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Detaljnog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje.
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze: 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAÐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 2.

ii. ODREDBE zA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 3.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova je slijedeća: - stambena namjena: - individualna stambena namjena /oznaka S/, - mješovita namjena: - mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/, - društvena namjena: - razni društveni sadržaji - /oznaka D/, - područna škola /oznaka D4/, - društveni dom /oznaka D6/ - poslovna namjena - poslovna, pretežito uslužna namjena /oznaka K1/, - sportsko - rekreacijska namjena: - sportski park /oznaka R1/, - zelene površine: - zaštitna zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z1/, - javne parkovne površine - dječja i sportska igrališta /oznaka Z2/, - javne parkovne površine - spomen park /oznaka Z4/ - površine infrastrukturnih sustava: - površina za izgradnju trafostanice /oznaka IS1/; - prometne površine: - ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom brojčanom oznakom/, - kolni prilaz /oznaka KP s pripadajućom brojčanom oznakom/, - pješački prolaz /oznaka PP s pripadajućom brojčanom oznakom/, - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke staze i slično / grafička oznaka/.

Članak 4.

Članak 4.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Osnovna građevina na čestici individualne stambene namjene /oznaka S/ je jedna individualna stambena građevina, odnosno građevina s najviše tri stambene jedinice koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
(2) U sklopu osnovne građevine mogu se organizirati prateći poslovni sadržaji i to slijedećih djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), Stranica 2916 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010. - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, - druge pomoćne građevine bez izvora zagađenja, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne građevine za držanje životinja - prvenstveno stoke i peradi za vlastite potrebe, u ukupnoj površini do 30,0 m2, mogu se locirati u stražnjem dijelu građevne čestice, najmanje 30,0 m udaljeno od linije regulacije čestice.

Članak 5.

(4) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, vršiti komercijalni uzgoj stoke ni peradi, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(5) Mogućnost gradnje stambenih građevina, određena na česticama stambene namjene prema uvjetima ovog plana, ne ograničava gradnju građevina za komercijalni uzgoj životinja, na česticama ruralne matrice unutar kontaktnog prostora području obuhvata plana, uz uvjet da se takve građevine lociraju minimalno 50,0 m od ovim planom određene međe planiranog uličnog koridora UK3.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ su postojeće, izgrađene čestica, na kojoj se radi funkcionalnih razloga dozvoljava rekonstrukcija, odnosno dogradnje i nadogradnja ili zamjenska gradnja postojećih građevina.
(2) Osnovna građevina na čestici može biti: - individualna stambena građevina, odnosno građevina koja sadrži najviše 3 zasebne stambene jedinice; - poslovna građevina ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava funkcije stanovanja i slijedećih djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)
(3) Uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu može se rekonstruirati ili zamjenski graditi jedna prateća građevina:

Članak 6.

- u funkciji prerade ili proizvodnje proizvoda od tekstila, metala, drveta i slično, - djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione i slično.
(4) Uvjet za zahvat iz stavka 3. ovog članka je da prostori bučnih djelatnosti od stambenih prostora budu udaljene najmanje 20,0 m.
(5) Kao pomoćna građevina na čestici može se graditi: - garaža za osobna vozila i druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi osnovne ili prateće građevine, - pomoćne građevine za držanje životinja, u ukupnoj površini do 90,0 m2, mogu se locirati u stražnjem dijelu građevne čestice, najmanje 30,0 m udaljeno od linije regulacije čestice i 50,0 m udaljeno od ovim planom određene međe planiranog uličnog koridora UK3.
(6) Unutar čestice se ne mogu komercijalno uzgajati životinje, niti obavljati djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke iznad dopuštene u stambenim zonama ili zagađuju okolinu.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Osnovna građevina na čestici društvene namjene - raznih sadržaja (oznaka D) je kompleks koji može objedinjavati različite sadržaje iz područja društvenih djelatnosti, koji se, ovisno o budućim potrebama naselja mogu iskazati kao: - prostor za proširenje čestice osnovne škole, - prostor za izgradnju dječjeg vrtića, - prostor za udruge građana, - prostor za druge vrste društvenih sadržaja koji mogu pogodovati razvoju naselja.
(2) Prateći sadržaj kompleksa može biti trgovina dnevne opskrbe i ugostiteljski sadržaj tipa caffe bar, ili slastičarna, pri čemu ukupna neto površina pratećeg sadržaja ne smije premašivati 30% ukupne neto površine kompleksa.
(3) Na čestici se ne predviđa mogućnost gradnje pomoćnih građevina, a sve servisne sadržaje, osim infrastrukturnih servisa (plinske stanice, trafostanice i telekomunikacijskih uređaja), ukoliko se predviđaju na čestici, trebaju biti integrirane u kompleks osnovne gradnje.
(4) Garaže je moguće graditi u podrumu ili u prizemlju osnovne građevine.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Osnovna građevina na čestici društvene namjene - područne škole (oznaka D4) je građevina područne škole, 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2917 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” koja je izgrađena, te se predviđa mogućnost njene dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije ili zamjenske gradnje, te proširenje sadržaja s djelatnostima koje su direktno ili indirektno vezane za obavljanje nastave, a prvenstveno u funkciji vanškolskih aktivnosti djece.
(2) Prateće sadržaje potrebno je integrirati u kompleks osnovne gradnje.
(3) Na čestici se predviđa mogućnost gradnje pomoćnih građevina i to prvenstveno garaža i spremišta u funkciji odvijanja nastave.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Osnovna građevina, odnosno kompleks građevina na površini društvene namjene - društvenog doma (oznaka D6) je izveden i u funkciji djelovanja mjesne lokalne samouprave te može sadržavati prostor za potrebe Vijeća mjesnog odbora, lokalnog vatrogasnog društva i drugih udruga građana.
(2) Prateći sadržaj kompleksa je ugostiteljski sadržaj - caffe bar, restoran, zdravljak ili slično, te manja trgovina.
(3) Predviđa se mogućnost rekonstrukcije i proširenja postojećeg građevnog kompleksa ili zamjenske gradnje jedne ili više postojećih građevina sa sadržajima navedenim u stavku 1. ovog članka.
(4) Na čestici se predviđa mogućnost gradnje pomoćnih građevina i to prvenstveno garaža i spremišta.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Na površini sportsko rekreacijske namjene - sportskog parka /R1/ izvedeno je sportsko igralište s otvorenim tribinama i parkiralištem, te se i nadalje može uređivati u istu svrhu.
(2) Na površini čestice nije predviđena gradnja građevina visokogradnje, osim samostojećih uređaja ili građevina infrastrukture, kao što su elektro ili telekomunikacijski ormari i slično.
Članak 11.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka K1 je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti sa ili bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane, pansioni i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevine namijenjene obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se:

Članak 11.

- skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti, - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestica se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - uređivati prostori stambene namjene.
Članak 12.
(1) Zaštitna zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z/ je čestica javnog režima korištenja uz ulični koridor UK3, a ima funkciju proširenja ulice i formiranja zaštitnog zelenog pojasa prema česticama individualnog stanovanja, uz krivinu ulice.
(2) Česticu je potrebno urediti kao drvored ili parkovni prostor, a preko nje je potrebno omogućiti pristup na stambene čestice brojeva 28, 29 i 30.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Javna zelena površina - dječje igralište /oznaka Z2/, je površina koju je potrebno urediti i održavati u funkciji dječjeg igrališta, javnog režima korištenja.
(2) Na igralištu nije dozvoljena gradnja građevina.
(3) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(4) Unutar površine dječjeg igrališta potrebno je: - locirati igrala za djecu i - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(5) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(6) Igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom, posebno radi zaštite od parkirališta predviđenog na susjednoj čestici.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Javna zelena površina - spomen park /oznaka Z4/ je dio čestice društvenog doma koji je potrebno urediti oblikovanjem u smislu javnog parka sa spomen obilježjem.
(2) Površinu je potrebno hortikulturno urediti i izvesti pješački pristupi do predviđenog spomen obilježja.
Članak 15.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - površina za izgradnju trafostanice /oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnji transformatorske stanice.
Članak 16.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom / formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, Stranica 2918 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010. komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Površine kolnih prilaza /oznaka KP s dodatnom numeričkom oznakom/ su nasljeđe postojećih pristupa u unutrašnjost bloka, a formiraju se kao čestice javnog režima korištenja, za pristup česticama ili servisnim dijelovima čestica druge namjene.
(2) Kolni prilaz istovremeno je i koridor infrastrukture (za mrežu ili priključke) građevinama koje se predviđaju na površinama druge namjene a za koje su površine kolnih prilaza formirane.
Članak 18.
(1) Pješačke površine /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ su nasljeđe postojećih pristupa u unutrašnjost bloka, a formiraju se kao površine javnog režima korištenja, za pješački pristup česticama druge namjene.
(2) Pješačke površine istovremeno mogu biti i koridor infrastrukture (za mrežu ili priključke) građevinama koje se predviđaju na površinama druge namjene, a može se koristiti za kolni prolaz vozila hitne intervencije. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 20.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na postojeću izgrađenost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/, - planirane čestice /oznaka broja čestice/.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 22.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 24.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina i veličini građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina”, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2919 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Najviša visina Najviša etažnost (vijenca) osnovne NAMJENA kig kis osnovne građevine građevine Vosn Eosn (m)

Članak 24.

individualna stambena namjena 0,40 1,00 6,60 4/Po+P+1+Pk/ /S/ -planirano mješovita namjena - stambeno-poslovna 0,40 1,00 6,60 4/Po+P+1+Pk/ /M1/ - postojeće društvena namjena - razni sadržaji /D/ - 0,40 1,20 9,00 4/Po+P+2/ planirano društvena namjena - područna škola /D4/ 0,40 1,20 9,00 4/Po+P+2/ - postojeće društvena namjena - društveni dom /D6/ - 0,40 1,20 9,00 4/Po+P+2/ postojeće sportsko - rekreacijska Najviša visina Najviša visina Najviša etažnost (vijenca) Najviša etažnost (vijenca) prateće prateće pomoćne pomoćne građevine Vprat građevine građevine Vpom građevine Epom (m) Eprat (m) nema mogućnosti gradnje prateće građevine, prateći sadržaj potrebno 3,00 1/P/ je integrirati unutar osnovne građevine 5,00 3/Po+P+1/ 3,00 1/P/ nema mogućnosti gradnje prateće nema mogućnosti gradnje građevine, prateći sadržaj potrebno pomoćne građevine, pomoćni je integrirati unutar osnovne sadržaj potrebno je integrirati građevine, odnosno građevnog unutar osnovne građevine kompleksa nema mogućnosti gradnje prateće građevine, prateći sadržaj potrebno je integrirati unutar osnovne 3,00 1/P/ građevine, odnosno građevnog kompleksa 5,00 3/Po+P+1/ 3,00 1/P/ otvorena sportska igrališta s otvorenim tribinama i parkiralištem - nema mogućnosti gradnje građevina visokogradnje, osim namjena - sportski postave uređaja infrastrukturnih servisa. park /R1/ - postojeće poslovna, pretežito uslužna namjena 0,40 1,00 6,60 4/Po+P+1+Pk/ /K1/ - planirano površine infrastrukturnih 0,60 0,60 4,00 1/P/ sustava /IS1/ - planirano
Članak 25. Č
(1) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija (1)

Članak 24.

nema mogućnosti gradnje prateće građevine, prateći sadržaj potrebno je integrirati unutar osnovne 3,00 1/P/ građevine, odnosno građevnog kompleksa nema mogućnosti gradnje prateće nema mogućnosti gradnje građevine pomoćne građevine lanak 25.(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine na površinu čestice.pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm. građevine na površinu čestice. (2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici. (3)(2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto po-
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zarav- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina vršina svih etaža, svih građevina na čestici.na građevnoj čestici i površine građevne čestice. (4)(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je nanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. čestici i površine građevne čestice.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ jeČ odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na (1)

Članak 24.

visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. lanak 26.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne građevnoj čestici i površine građevne čestice.Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba raspona krovišta. stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša

Članak 26.

Članak 26. od 1,20 m. (2)(1)NaVisina građevine, u smislu ovog Plana je istovremenograđevinama ravnog ili skrivenog kosog i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog krova, ukupna visina atikeČlanak 27.iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm. terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, (3)
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina određena Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom je kao visina najvišeg vijenca građevine, ovisno o tome da do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnimli se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj i utvrđuje se vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri doprema tabeli iz članka 24. ovih odredbi. 1,20 m. vrha atike. (4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta. Stranica 2920 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine, te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici, a određuje se prema tabeli iz članka 24. ovih odredbi.
Članak 29.
(1) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova.
(2) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(4) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše je 1,5m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(5) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(6) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(7) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor, funkcionalno nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne namjene iz članaka 5.- 11. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 5. - 11. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 5.- 11. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje, nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 31.

Članak 31.
(1) Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(2) Građevinski pravac je linija koja određuje poziciju osnovnog volumena uličnog pročelja osnovne građevine na čestici, a u pravilu se određuje jednoznačno za ulicu ili dijelove uličnih poteza.
(3) Obavezni građevinski pravac označava obavezu gradnje na građevinskom pravcu.
Članak 32.
(1) Na postojećim - izgrađenim građevnim česticama, mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, osnovne građevine se lociraju na obaveznom građevinskom pravcu, koji je određen linijom pročelja izgrađene osnovne građevine na predmetnoj ili susjednim građevnim česticama.
(2) Prateće i pomoćne građevine lociraju se iza pročelja osnovne građevine, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ grade uz osnovnu građevinu poželjno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. - izuzetno, zbog prostornog ograničenja čestice, se na česticama izgrađenog dijela naselja /oznake M1/ može dozvoliti lociranje samostojeće ili poluugrađene garaže za osobno vozilo, površine do 40,0 m2 na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je najmanje 20,0 m udaljena od linije regulacije čestice.
(3) Građevine je moguće locirati uz ili na zapadnoj međi čestice i te na način da su od građevina na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 4,0 m.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Smještaj građevina na postojećim građevnim česticama javne namjene i svim planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje građevina”.
(2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Za čestice stambene namjene, određen je pojas izgradnje pomoćnih građevina, unutar kojeg je moguće locirati isključivo pomoćne građevine, što ne isključuje mogućnost gradnje pomoćnih građevina i unutar područja za razvoj osnovne građevine.
(4) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2921 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 36.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
Članak 37.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.