GLASNIK

Arhiva › 2010. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Prelog · 3. prosinca 2010. · KLASA 350-02/10-01/3 · URBROJ 2109/14-01-10-39

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko-rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2047

29. Temeljem članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 36. Statuta Grada Preloga (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca u Prelogu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/10), Gradsko vijeće Grada Preloga, na svojoj 10. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca u Prelogu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca u Prelogu (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca u Prelogu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja je površine cca 2,0 ha, a odnosi se na prostor južno od Ulice Matije Gupca, zapadno od trgovačkih kompleksa južnog dijela Preloga i sjeverno od lokalne prometnice LC 20039.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti zaštite kulturnih dobara, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU III. Izvod iz prostornog plana šireg područja - PPUG Preloga IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 5. Uvjeti i način gradnje 6. Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti i ambijentalnih cjelina 7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 8. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj 9. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJ- NOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM PO- STOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA Stranica 2048 - Broj 26 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3. prosinca 2010.

Članak 3.

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLI- NOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: − Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. − Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. − Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. − Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. − Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. − Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. − Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. − Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, − Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. − Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

− Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. − Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. − Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. − Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. − Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. − Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. − Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). − Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. − Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 4.

− Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. − Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. − Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je slijedeća: − sportsko-rekreacijska: − za gradnju zatvorenih i otvorenih sportskih sadržaja /R1/ − za gradnju otvorenih sportskih sadržaja /R2/ − zelene površine: − zaštitne zelene površine /Z/ − javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ − prometne površine: − uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ 3. prosinca 2010. Broj 26 - Stranica 2049 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” − kolnog prilaza /oznaka KP s dodatnom numeričkom oznakom/ − pješačke površine /oznaka PJ/ − parkirališta /oznaka P/ − ostale servisne ili prateće površine: − rezervna površina /oznaka RZ/ − zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ ili uređenju javnih prostora određuju se kao površine jedne namjene, odnosno mogu sadržavati i više namjena, prema prethodnom članku.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih pratećih i/ili pomoćnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Sportsko-rekreacijska namjena za gradnju zatvorenih i otvorenih sportskih sadržaja /R1/ označava površinu na kojoj se u vidu kompleksa otvorenih i zatvorenih građevina lociraju sportski i drugi sadržaji u funkciji rekreacijskog centra standardnih sportova za rukomet, odbojku, tenis, sportsku rekreaciju, vježbanje golfa i druge vrste sportova koji ne uzrokuju povećanu buku, niti na drugi način utječu na zagađenje okoline.
(2) Osnovni sadržaj čine sportske dvorane i otvorena igrališta sa odgovarajućim servisima svlačionica, sanitarnih prostora, spremišta rekvizita, prostorija uprave centra, klupskim prostorijama i drugo.
(3) Kao prateći sadržaj predviđa se mogućnost gradnje kompatibilnih uslužnih, ugostiteljskih i turističkih sadržaja: − restoran, bistro i/ili caffe bar, − smještajni turistički sadržaj manjeg kapaciteta tipa pansion, mali hotel i slično, − prostori za kompatibilne uslužne djelatnosti - masaža, fitness i slično,
(4) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: − garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, − spremišta za komunalni otpad, − infrastrukturni sadržaji tipa trafostanica, plinska stanica i slično,
(5) Unutar građevina nije predviđena mogućnost obavljanja drugih vrsta djelatnosti, niti uređenja sadržaja stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Sportsko-rekreacijska namjena za gradnju otvorenih sportskih sadržaja /R2/ označava površinu na kojoj se u vidu kompleksa otvorenih građevina lociraju sportski sadržaji u funkciji rekreacijskog centra standardnih sportova za rukomet, odbojku, tenis i druge vrste sportova koji ne uzrokuju povećanu buku, niti na drugi način utječu na zagađenje okoline, te se uz otvorena igrališta dodatno predviđa gradnja zatvorenih građevina u njihovoj servisnoj funkciji.
(2) Osnovni sadržaj čine otvorena igrališta sa odgovarajućim servisima - građevinama svlačionica, sanitarnih prostora, spremišta rekvizita, prostorija uprave, klupskim prostorijama i drugo.
(3) Kao prateći sadržaj predviđa se mogućnost gradnje kompatibilnog ugostiteljskog sadržaja bistroa i/ili caffe bara.
(4) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: − spremišta za komunalni otpad, − infrastrukturni sadržaji tipa trafostanica, plinska stanica i slično.
(5) Unutar građevina nije predviđena mogućnost obavljanja drugih vrsta djelatnosti, niti uređenja sadržaja stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ je površina javnog zelenila unutar pojedine građevne čestice, koja osigurava preglednost pristupa na česticu s javne prometne površine.
(2) Zaštitna površina se uređuje sadnjom trave i/ili niskog raslinja, na njoj nije moguća gradnja građevina, ali je moguća postava informativnog panoa, koji mora biti postavljen i oblikovan na način da ne smanjuje prometnu sigurnost prilaza na česticu.
Članak 10.
(1) Javna zelena površina - javni park /oznaka Z1/ je površina javnog parkovnog prostora.
(2) Unutar površine nije dozvoljena izvedba parkirališta, postava kioska, gradnja građevina, niti postava igrala za djecu.
(3) Ukoliko je to predviđeno projektom hortikulture parka, dozvoljena je postava javne urbane plastike (skulptura), fontane i urbane opreme (klupa za sjedenje, rasvjete, kanti za sitni otpad i slično).
(4) Unutar površine parka moguće je locirati precrpnu stanicu sustava odvodnje.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
Članak 12.
(1) Površina kolnog prilaza /oznaka KP s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se kao površina namijenjena kolnom pristupu česticama, odnosno parkirališnim površinama uređenim unutar čestice.
(2) Kolni prilaz istovremeno je i koridor infrastrukture (za mrežu ili priključke). Stranica 2050 - Broj 26 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3. prosinca 2010.
(3) Kolni prilazi načelno imaju istovremeno i funkciju pješačkih površina.
(4) Kolni prilaz treba se urediti kao opločena površina.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Pješačka površina /oznaka PJ / je namijenjena uređenju pločnika, odnosno pješačke staze, kao zasebna čestica ili čestica koja se funkcionalno pripaja čestici uličnog koridora.
Članak 14.
(1) Parkirališne površine /oznaka P/ su zasebne čestice s direktnim pristupom na ulicu ili dijelovi građevnih čestica, koji se planski određuju u parkirališnoj funkciji.
Članak 15.
(1) Rezervna površina /oznaka RZ/ formira česticu koja se može koristiti kao zelena površina ili se može pripojiti površini puta uz koji se neposredno nalazi i time poprimiti prometnu funkciju. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: − veličina i oblik građevnih čestica, − veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, − namjena građevina, − smještaj građevina na građevnoj čestici, − oblikovanje građevina i − uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 17.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: − način uređenja površine čestice, − smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, − smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4 - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određena: − maksimalna tlocrtna površina /PT/ − maksimalna građevinska (bruto) površina građevine /GBP/
(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ izračunavaju se na temelju maksimalnih površina iz stavka 3. ovog članka i njihovih odnosa s površinom pojedine građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-10% planirane površine.
Članak 19.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Međusobno spajanje građevnih čestica nije dozvoljeno.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka moguće je spajanje slijedećih čestica u jednu: − čestice prometnice UK1 s česticama: − pješačke površine /oznake PJ/ - čestica br. 5, − parkirališne površine /oznake P/ - čestica br. 3, − alternativno - građevne čestice br. 1 s parkirališnim površinama /oznake P/ - čestica br. 3.
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 2. ovog članka, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, ali pojedini dijelovi zadržavaju planom određene namjene. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 21.

Članak 21.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina zatvorenih građevina iskazuju se tabelarno kroz parametre: − maksimalne tlocrtne površine građevina /PT/, − maksimalne građevinske (bruto) površine građevine /GBP/, − maksimalno dozvoljene visine građevina /Vmax/, u odnosu na cjelinu građevnog kompleksa, te dodatno na specifične sadržaje unutar kompleksa, − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/, u odnosu na cjelinu građevnog kompleksa, te dodatno na specifične sadržaje unutar kompleksa, − maksimalne tlocrtne površine građevina /PT/ − maksimalne građevinske (bruto) površine građevine /GBP/ − maksimalno dozvoljene visine građevina /Vmax/, u odnosu na cjelinu građevnog kompleksa, te dodatno na specifične sadržaje unutar kompleksa, 3. prosinca 2010. Broj 26 - Stranica 2051 − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /Emax/, u odnosu na cjelinu građevnog“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” kompleksa, te dodatno na specifične sadržaje unutar kompleksa, MAKSIMALNA DOZVOLJENA OZNAKA PLANIRANA TLOCRTNA PLANIRANA NAMJENE POVRŠINA POVRŠINA BROJ UKUPNA ČESTICE ILI POJEDINE GRAĐEVINA ČESTICE POVRŠINA DIJELA NAMJENE PO VISOKOGRADNJE ČESTICE (m2) ČESTICE ČESTICI (m2) - /PT/ (m2) MAKSIMALNA DOZVOLJENA GRAĐEVINAKA (BRUTO) TLOCRTNA kig kis POVRŠINA Vmax GRAĐEVINA Emax (m) VISOKOGRADNJE - /GBP/ (m2) dobiveno obračunava se na ukupnu izračunom površinu građevne čestice R1 10.265,50 P 347,50 1 10.982,50 Z 111,00 KP1 258,50 R2 5.793,00 P 1.321,00 2 7.905,00 Z 190,00 KP2 601,00 3 P 270,00 270,00 8,00 1/P 11,00 3/P+2 4.000,00 6.000,00 0,364 0,546 za za upravno - upravno - turistički turistički anex anex 600,00 900,00 0,076 0,114 6,60 2/P+1 parkiralište - predviđena niskogradnja 4 Z1 523,50 523,50 parkovne površine - nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje 5 PJ 25,00 25,00 6 RZ 19,00 19,00 UK1 747,00 747,00 UKUPNO 20.472,00 20.472,00 (3)

Članak 21.

pješačka staza - predviđena niskogradnja nema mogućnosti gradnje ulični koridor - predviđena niskogradnja 4.600,00 6.900,00 Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA iskazuju parametri PT, GBP, kig, kis, Vmax i Emax iz stavka 2 ovog članka. građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri(4) Veličina i površina otvorenih sportskih igrališta ograničena je područjem za razvoj sportskih PT, GBP, kig, kis, Vmax i Emax iz stavka 2 ovog članka.igrališta i standardnim dimenzijama igrališta. (5)

Članak 22.

Članak 22. Izuzetno od stavka 4. ovog članka, osim na području za razvoj otvorenih sportskih igrališta,
(4) Veličina i površina otvorenih sportskih igrališta
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se ograničena je područjem za razvoj sportskih igrališta iotvorena sportska igrališta mogu se graditi i unutar područja za razvoj zatvorenih građevina, ako se građevina ili prostor čija namjena je određena pretežitošću u dijelu te planirane površine ne predviđa gradnja građevina visokogradnje. standardnim dimenzijama igrališta. (6) namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se na čestici predviđa gradnja podzemne garaže, ona
(5) Izuzetno od stavka 4. ovog članka, osim na području se ne ubraja u vrijednosti iz tabele, uz uvjet da: za razvoj otvorenih sportskih igrališta, otvorena sportska − je garaža potpuno ukopana igrališta mogu se graditi i unutar područja za razvoj zatvo- − 1. - “Detaljna namjena površina”, ove Odluke.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom gabaritom ne izlazi izvan područja za razvoj građevina renih građevina, ako se u dijelu te planirane površine ne
(7) Izuzetno od stavka 2. ovog dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema poglavlju članka, visina i etažnost pratećih i pomoćnih prostora, koji se predviđa gradnja građevina visokogradnje. 1. Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke. predviđaju unutar volumena zatvorenih sportskih građevina može se urediti i više etaža, za
(6) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se na
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, sadržaje koji po svojim funkcionalnim zahtjevima mogu imati uobičajenu etažnu visinu.

Članak 22.

čestici predviđa gradnja podzemne garaže, ona se ne ubraja(8) određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na čestici br 1., na ravnom krovu upravno- turističkog anexa se u vrijednosti iz tabele, uz uvjet da: prema poglavlju 1. Uvjeti određivanja namjene površina, iznad 3 nadzemne etaže (iznad P+2) može izgraditi do 200,0 m2 bruto površine četvrte nadzemne ove Odluke. − je garaža potpuno ukopana,etaže (trećeg kata) za servisne potrebe - izlaza na ravni krov, odnosno krovnu terasu i druge servisne sadržaje (postavu i održavanje klima komora i drugo), uz uvjet da je ta servisna etaža(4) Prateći i pomoćne građevine nisu površinom limitirane − gabaritom ne izlazi izvan područja za razvoj građevina.
(7) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, visina i etažnost pratećih i pomoćnih prostora, koji se predviđaju unutar volumena zatvorenih sportskih građevina može se urediti i više etaža, za sadržaje koji po svojim funkcionalnim zahtjevima mogu imati uobičajenu etažnu visinu.
(8) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na čestici br. 1., na ravnom krovu upravno- turističkog anexa se iznad 3 nadzemne etaže (iznad P+2) može izgraditi do 200,0 m2 bruto površine četvrte nadzemne etaže (trećeg kata) za servisne potrebe - izlaza na ravni krov, odnosno krovnu terasu i druge servisne sadržaje (postavu i održavanje klima komora i drugo), uz uvjet da je ta servisna etaža najveće ukupne visine 3,5 m i da je minimum 5,0 m uvučena od južnog, istočnog i zapadnog pročelja građevnog kompleksa.

Članak 22.

u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 6
Članak 23.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. “Uvjeti gradnje građevina” na način da su grafički određeni: − površina unutar koje se mogu graditi građevine visokogradnje, u skladu s parametrima maksimalne dozvoljene površine tlocrta građevina /PT/ i građevinske (bruto) površine građevina /GBP) - kig, − udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine visokogradnje od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, Stranica 2052 - Broj 26 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3. prosinca 2010. − površina unutar koje se mogu locirati otvorena sportska igrališta.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: − sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, − dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i − sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju “Zaštita od požara” iz ove Odluke. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 25.

Članak 25.
(1) Gradnja na pojedinoj čestici može biti oblikovana kao samostojeća gradnja i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih natkrivenim otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(2) Zatvorena sportska igrališta mogu se organizirati na način da budu izvedena kao čvrste zatvorene građevine ili samo sezonski natkrivena - odgovarajućim pneumatskim konstrukcijama.
(3) Radi pozicije i javnog korištenja, primjena materijala i kvaliteta oblikovanja građevina treba zadovoljavati suvremene arhitektonske standarde koji se primjenjuju kod projektiranja javnih građevina, a arhitektonsku uspješnost oblikovanja treba potvrditi odgovarajuće stručno tijelo nadležne Uprave (Komisija za ocjenu arhitektonske uspješnosti).
(4) Sva pročelja građevina orijentirana na javne površine ulica, kolnih prilaza, pješačkih prolaza, parkovne površine i druge javno dostupne prostore, s kojih je građevina izložena pogledu, treba oblikovati na reprezentativni način, odnosno primjenom materijala i kvalitetom oblikovanja jednako kao i osnovno pročelje građevine.
(5) Oblikovanje urbane opreme - postava ugostiteljske terase, tende, nadstrešnice, reklama i drugih naprava za oglašavanje potrebno je predvidjeti u skladu s obilježjima projektiranog kompleksa i predvidjeti istim projektom.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Na česticama na kojima je precizno utvrđena površina za razvoj građevina, svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
Članak 27.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, lučni, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Visina nadozida etaže potkrovlja ne može biti veća od 1,20 m, mjereno od gotovog poda iste etaže na svim pročeljima građevine.
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini).
(3) Posljednju dozvoljenu etažu moguće je oblikovati kao kat ili potkrovlje.
(4) U situacijama kad dozvoljena etažnost građevine završava punom katnom etažom i ona se oblikuje kao kat, treba ga završiti stropnom pločom na kojoj je moguće predvidjeti izvedbu ravnog krova ili kosog krova blagog nagiba - do 15°.
(5) Atika kod ravnog ili skrivenog kosog krova može biti najviše 45,0 cm viša od vrha krovne konstrukcije.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, − dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, − ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Radi visoke razine podzemnih voda izvedba podrumska garaža, ako se predviđa, treba se predvidjeti na način da se primjene potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda.
Članak 31.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 32.
(1) Formiranje građevnih čestica predviđa se pojedinačnim postupcima ili provedbom komasacijskog postupka, koji će obuhvatiti sve ili logičnu grupu novoplaniranih čestica i površine čestica koje se temeljem rješenja ovog DPU-a predviđaju preoblikovati. 3. prosinca 2010. Broj 26 - Stranica 2053 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 33.

Članak 33.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.
Članak 34.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastruktur- Namjena građevine 1 UREDSKI PROSTORI 2 TRGOVINA,USLUGE, UGOSTITELJSTVO 3 SPORTSKI SADRŽAJI 4 SMJEŠTAJNI TURISTIČKI SADRŽAJI
(2) Parkirališni prostor organizira se prvenstveno unutar prostora čestice sa namjenom specificiranom kao parkiralište /oznaka P/, a dodatno se parkiranje može organizirati i na drugim dijelovima čestice, pri čemu se površina parkirališta predviđenog na čestici br. 3. rezervira za potrebe parkiranja građevne čestice br. 1. - sportsko rekreacijske namjene / oznake R1/.
(3) Parkiralište se može predvidjeti: − na površinama namijenjenim za parkirališta /oznake P/ kao otvoreni, nenatkriveni prostor, − na ostalim dijelovima čestice na kojima nije predviđena mogućnost gradnje građevina visokogradnje, kao otvorena nenatkrivena ili nadstrešnicom natkrivena parkirališta, − unutar područja za gradnju građevina kao otvoreni ili zatvoreni parkirališni prostor, uključujući i mogućnost gradnje podzemne garaže.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Obavezna je ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda za parkirališta označena kao parkirališne površine /oznaka P/ u kartografskom prikazu br. 1- “Detaljna namjena površina” i na drugim parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda
Članak 39.
(1) Ograde se mogu graditi na međama čestica ili unutar same čestice kao zaštitne ili servisne ograde. nu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.

Ostali akti u ovom izdanju (69)