Mjere za ublažavanje krize i poticanje razvoja poljoprivrede na području Međimurske županije

103. Na temelju članka 34. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 15/09), župan Međimurske županije 26. travnja 2010. godine, donio je MJERE za ublažavanje krize i poticanje razvoja poljoprivrede na području Međimurske županije Zbog gospodarskog, socijalnog i tradicijskog značaja koji poljoprivreda i prateća prerađivačka djelatnosti ima u našoj Županiji, te zbog niza aktualnih problema s kojima se poljoprivredna gospodarstva sada suočavaju u periodu pripreme i prilagodbe integracijskim procesima, neophodno je poljoprivredi posvetiti posebnu pozornost. U cilju rješavanja aktualnih problema u poljoprivrednoj proizvodnji, eliminiranja negativnih učinaka globalne krize uz stvaranje uvjeta dugoročno održivom rastu, povećanju proizvodnje i ostvarivanju preduvjeta za daljnji razvoj i opstanak poljoprivrednih gospodarstava potrebno je provesti slijedeće mjere: Mjera 1. Kontrola uvoza poljoprivrednih proizvoda Spriječiti prekomjerni nekontrolirani uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vodeći računa o domaćoj proizvodnji kroz usklađivanje zakonske regulative u području kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane s EU standardima i učinkovitijeg nadzora nad kakvoćom i zdravstvenom ispravnošću hrane u pogledu porijekla, količine i kvalitete uvezenih poljoprivrednih proizvoda, te na taj način onemogućiti uvoz proizvoda koji neće moći zadovoljiti propisane standarde. Izvršitelji - nadležna ministarstva, nadležne inspekcijske službe, saborski zastupnici, Poljoprivredna komora Mjera 2. Okrupnjavanje i povećanje poljoprivrednog posjeda Obzirom na činjenicu da najveći dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koristi razmjerno male površine poljoprivrednog zemljišta koje ne omogućavaju dovoljan dohodak i učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju potrebno je u narednom razdoblju posebno poticati programe komasacije i arondacije kako bi se osnažilo okrupnjavanje proizvodnih površina, te zaustavio proces daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednih imanja.

Potrebno je nastaviti sa županijskim subvencijama za povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda te potaknuti općine i gradove da se uključe sa svojim sredstvima u proces okrupnjavanja. Nužno je provesti promjenu postojeće legislative glede nasljeđivanja (Zakon o nasljeđivanju) i komasacije (Zakon o komasaciji), kako bi se zaustavio proces daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednih imanja i osnažilo okrupnjavanje proizvodnih površina. Izvršitelji - Međimurska županija, jedinice lokalne samouprave, nadležno ministarstvo Mjera 3. Definiranje lokacija i uvjeta za poljoprivredna područja za izgradnju farmi i legalizaciju postojećih farmi. Jedinice lokalne samouprave u prostornim planovima trebaju omogućiti izgradnju farmi na mjestima gdje će proizvodnja biti konkurentna, uz pretpostavku da objekti ispunjavaju minimalne tehničke i higijenske uvjete. Naime, u slučaju da poljoprivredna gospodarstva moraju svoju proizvodnju organizirati izvan građevinske zone, biti će opterećeni velikim troškovima dovođenja infrastrukture (struja, voda i cesta) te će to znatno poskupjeti njihovu proizvodnju, pa će zbog toga znatan dio obiteljskih gospodarstava odustati od ovakvih ulaganja. Ukoliko općina ili grad donese plan kojim će se dozvoljeni broj uvjetnih grla povećati, a koji je u skladu sa Županijskim prostornim planom omogućit će obiteljskim gospodarstvima da sa znatno manje troškova organiziraju proizvodnju mlijeka i mesa. Ovakva odluka bit će poticaj za što većim interesom za ulaganje u izgradnju novih farmi.

Mnoge farme nastale su ranijih godina, pa ne raspolažu građevinskom i uporabnom dozvolom, zbog čega imaju problema i s ishođenjem kredita i dobivanjem poticaja. Pojednostavljenjem postupka njihove legalizacija olakšalo bi se poslovanje seljačkih poljoprivrednih gospodarstava, a samim time bi se utjecalo na povećane rezultate proizvodnje. Izvršitelji - Međimurska županija, nadležna ministarstva, nadležna upravna tijela Županije, jedinice lokalne samouprave, Poljoprivredna komora, udruge poljoprivrednih proizvođača Mjera 4. Plaćanje obveza u zakonskom roku Uvođenje reda u plaćanje za isporučenu robu poljoprivrednih proizvođača, u smislu da se financijske obveze vjerovnika prema dobavljačima poljoprivrednih proizvoda izvršavaju u zakonskom roku. Hrvatska bi trebala slijediti europsku Direktivu za kašnjenje s plaćanjem koja govori da država mora platiti obveze u roku od 30 dana, a u suprotnom plaća zatezne kamate i posebnu jednokratnu kaznu. Rok plaćanja za poduzeća je 45 dana. Izvršitelji - gospodarski subjekti, državne institucije Mjera 5. Uskladiti i smanjiti komunalna davanja za podizanje novih i premještaj poljoprivrednih objekata. Prilikom izgradnje gospodarskih objekata (farme, skladišta za poljoprivredne proizvod i sl.) investitor je dužan platiti komunalni doprinos koji se obračunava prema obujmu, odnosno po m3, građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog gradnje nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.

Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi, određuje se za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave. U Međimurskoj županiji, sukladno odlukama o komunalnom doprinosu koji su donijele jedinice lokalne samouprave, vrijednost po m3 kreće se u rasponu od 0 do 20 kuna. Izvršitelji - Međimurska županija, jedinice lokalne samouprave Mjera 6. Poticati udruživanje proizvođača u zadruge i ostale oblike poslovnog povezivanja radi jeftinijih 11. lipnja 2010. Broj 12 - Stranica 997 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” pristupnih ulaznih troškova kod zajedničke nabave, ali i olakšane podaje i zajedničkog marketinga. Malobrojna obiteljska gospodarstva su u sustavu PDV-a (695 poljoprivrednih gospodarstava u Međimurskoj županiji), što znači da nabavljaju inpute uz PDV od 23%, a ne ostvaruju pravo na povrat uplaćenog poreza. Uz ostale čimbenike i ovo je jedan od elemenata koji znatno poskupljuje proizvodne troškove i smanjuje konkurentnost. Poslovno povezivanje poljoprivrednika u zadruge olakšalo bi uključivanje poljoprivrednika u ovaj sustav. Zadruga se osniva prvenstveno zbog toga da promiče i štiti interese svojih članova (zadrugara), pa se može tradicionalno shvatiti kao “produžena ruka” zadrugara. Poljoprivrednik dok dođe do tržišta i ostvari na njemu konkurentnost svoga proizvoda, mora utrošiti mnogo vremena i financijskih sredstava u istraživanje tržišta, te za ishođenje svih potrebnih dozvola, suglasnosti, certifikata, kontrole kvalitete, marketing - dizajn ambalaže i tržišno ime, praćenje potrebnih tehnoloških dostignuća, vođenje poslovnih knjiga i korištenje svih poreznih olakšica, a to u pravilu ne može, zasebno, uspješno organizirati svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Upravo to su razlozi zbog kojih se seljaci udružuju u zadrugu.

Zadruga kao oblik udruživanja mora zadrugaru kao proizvođaču ponuditi stabilnost i sigurnost, a ostvarujući svojim članovima maksimalnu dobit, direktno djeluje i kao razvojni gospodarski subjekt na području svoje jedinice lokalne samouprave. Tako indirektno zadruga svojim članovima i pratećim gospodarskim subjektima sa svojeg područja povećava prihode, otvara nova radna mjesta i povećava proračunske prihode jedinice lokalne samouprave. Izvršitelji - Međimurska županija, udruge poljoprivrednih proizvođača, jedinice lokalne samouprave, Poljoprivredna komora Mjera 7. Inicirati osnivanje krovne udruge poljoprivrednih proizvođača. Županija mora pružiti potporu poslovnom povezivanju udruga poljoprivrednih proizvođača kako bi se osiguralo njihovo izravnije djelovanje na kreiranje i nadzor ostvarenja mjera agrarne politike, zaštitu i zastupanje njihovih interesa kao proizvođača, poglavito u poslovnom povezivanju s povezanim djelatnostima, kao i u promicanju konkurentnih poljoprivrednih proizvoda na domaća i inozemna tržišta. Izvršitelji - Međimurska županija, udruge poljoprivrednih proizvođača, jedinice lokalne samouprave Mjera 8. Inicirati promjenu Zakona o porezu nekretninama (“Narodne novine”, broj 153/02 i 69/07) u dijelu koji se odnosi na dvostruko oporezivanje na pomet poljoprivrednim zemljištem prilikom zamjene (kao dvije kupoprodaje) u postupcima okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Izvršitelji - saborski zastupnici, Poljoprivredna komora, Županija Mjera 9. Horizontalni i vertikalo povezivanje poljoprivrednih gospodarstava Podupirati i jačati poslovne veze među malim poljoprivrednicima, velikim tvrtkama i trgovcima na malo.

Činjenica je da se danas i veći sustavi povezuju u još veće i konkurentnije sustave, budući da razvoj tehnologije, tržišta, potreba za financiranjem poslovanja te niz drugih gospodarskih razloga traži povezivanje gospodarskih subjekata na svim razinama. Naime, jedino se udruženim snagama može uspjeti i opstati u teškim tržišnim utakmicama. Izvršitelji - Međimurska županija, Poljoprivredna komora, poslovni subjekti, poljoprivredni proizvođači, udruge poljoprivrednih proizvođača Mjera 10. Podržati izgradnju distribucijskog centra koji će prihvaćati i otkupljivati proizvode od poljoprivrednih proizvođača s područja Međimurske županije i iste dalje distribuirati u prodaju. Izvršitelji - Međimurska županija, gradovi, općine, pravni i fizički subjekti, poljoprivredni proizvođači Mjera 11. Konstantno raditi na podizanju svijesti o važnosti kupnje proizvoda koji su proizvedeni na području Međimurske županije Izvršitelji - Međimurska županija, komore, udruge, poljoprivredna gospodarstva ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 302-01/10-02/4 URBROJ: 2109/1-01-10-1 Čakovec, 26. travnja 2010. ŽUPAN ivan Perhoč, v. r. GRAD PRELOG AKTi GRADSKOG ViJEĆA