Pravilnik o radu i plaćama zaposlenika Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije

4. Na temelju članka 35. Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije Upravno vijeće Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije na sjednici održanoj 19. rujna 2008. godine, donijelo je PRAViLNiK o radu i plaćama zaposlenika Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Pravilnikom o radu i plaćama zaposlenika (u nastavku: Pravilnik) utvrđuju se prava i obaveze iz rada i po osnovi rada za zaposlenike Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije (u daljnjem tekstu: Zavod).

Članak 2.

Članak 2. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na zaposlenike neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktima. II. PRIJAM NA RAD
Članak 3. Zaposlenici se primaju na rad na temelju natječaja sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Zavoda.
Članak 4. Za vrijeme vježbeničkog staža vježbeniku pripada osnovna plaća u visini 85% vrijednosti osnovne plaće poslova i zadataka radnog mjesta najniže složenosti njegove vrste zvanja. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 5.

Članak 5. Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana - od ponedjeljka do petka. Dnevno radno vrijeme ne može biti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Zaposlenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 6. Radni tjedan traje od ponedjeljka do petka, i to od ponedjeljka do četvrtka od 7,30 - 16 h, te u petak od 7,30 - 13,30 h. Iznimno od stavka 1. ovog članka ravnatelj može, zavisno o potrebama odrediti i drugačiji raspored tjednog i dnevnog radnog vremena.

Članak 7.

Članak 7. Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.
Članak 8. Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekinuto.
Članak 9. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna. Ako zaposlenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, može ga koristiti naknadno u dogovoru, odnosno prema odluci ravnatelja.

Članak 10.

Članak 10. Za svaku kalendarsku godinu zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Članak 11. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenika se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Članak 12. Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 13. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 14.

Članak 14. Zaposlenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe, odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekinutog rada. 30. rujna 2008. Broj 18 - Stranica 1189 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga, ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.
Članak 15. Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada: - ako u kalendarskoj godinu u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekinutog rada, - ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 16.

Članak 16. Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima: 1. s obzirom na uvjete rada: - rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana, - rad u smjenama, turnusu ili redovni rad subotom, nedjeljom blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan, 2. s obzirom na složenost poslova: - zaposlenicima (VSS) 5 dana - zaposlenicima (VŠS) 4 dana - zaposlenicima (SSS) 3 dana 3. s obzirom na dužinu radnog staža: - od 0 do 6 godina radnog staža 1 dan - od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana - od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana - od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana - od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana - od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana - od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana - od 35 i više godina radnog staža 8 dana 4. s obzirom na posebne socijalne uvjete: - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan - samohranom roditelju 3 dana - roditelju posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta - bez obzira na ostalu djecu 3 dana - osobi s invaliditetom 3 dana 5. s obzirom na ostvarene rezultate rada: - zaposleniku ocijenjenom ocjenom “naročito uspješan” 2 dana - zaposleniku ocijenjenom ocjenom “uspješan” 1 dan Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1 - 5 stavka 1. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.

Članak 17.

Članak 17. Slijepi zaposlenik, donator organa, kao i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na, najmanje, 30 dana godišnjeg odmora.
Članak 18. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi ravnatelj ili pomoćnik ravnatelja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja i pisane želje svakog pojedinog zaposlenika. Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovog članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja svibnja.

Članak 19.

Članak 19. Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora ravnatelj donosi za svakog zaposlenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 16. ovog Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije 30 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 20. Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna (12 radnih dana) neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora zaposlenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 21.

Članak 21. Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti, porodnog dopusta ili drugog opravdanog razloga, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće godine. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka određuje ravnatelj.
Članak 22. U slučaju prestanka službe, odnosno rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, zaposlenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u Zavodu u kojem mu prestaje služba, odnosno radni odnos.

Članak 23.

Članak 23. Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti ravnatelja, najmanje jedan dan prije.
Članak 24. Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Stranica 1190 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2008. Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti. Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenje godišnjeg odmora.

Članak 25.

Članak 25. Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u koje je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koju su nastali za zaposlenika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 26.

Članak 26. Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima: - zaključivanje braka 5 radnih dana - rođenje djeteta 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, posvojenika, roditelja, očuha, maćehe, posvojitelja i unuka 5 radnih dana - smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva 2 radna dana - selidbe 3 radna dana - kao dobrovoljni davatelj krvi 2 radna dana - teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana - polaganja državnog stručnog ispita 7 radnih dana - nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode koja je neposredno zadesila zaposlenika 5 radnih dana Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s čelnikom državnog tijela.

Članak 27.

Članak 27. Zaposlenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u slijedećim slučajevima: - za svaki ispit po predmetu 2 dana - za diplomski ispit ili rad 5 dana Zaposlenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju do 7 dana tijekom kalendarske godine.
Članak 28. Zaposleniku koji je upisan u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu poslodavac se obvezuje plaćati članarinu i troškove za sudjelovanje na predavanjima stalnog stručnog usavršavanja u organizaciji Komore.

Članak 29.

Članak 29. Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi. Ako okolnosti iz članka 27. ovog Pravilnika nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 30.

Članak 30. U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 31. Zaposleniku i namješteniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to: - za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu najmanje 5 dana - za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 10 dana - za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 dana Kad to okolnosti zahtijevaju, može se zaposleniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 32.

Članak 32. Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa. 30. rujna 2008. Broj 18 - Stranica 1191 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Iznimno iz stavka 1. ovog članka, za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana poslodavac je dužan za zaposlenika uplatiti obvezne doprinose i plaću. IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 33. Poslodavac je dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost zaposlenika. Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu, te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu. Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad osobama s invalidnošću, u skladu s posebnim propisima.

Članak 34.

Članak 34. Dužnost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada. Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. V. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE

Članak 35.

Članak 35. Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Stalni dodatak na osnovnu plaću iznosi 400,00 kuna mjesečno. Najniža bruto plaća iz ovog Pravilnika je ona plaća koja se isplaćuje za koeficijent 1.00 (osnovica x koeficijent 1,00) i iznosi 2.594,00 kn s danom osnivanja Zavoda.

Članak 36.

Članak 36. Osnovica za obračun plaće u tekućoj godini automatski će se usklađivati s porastom troškova života svaka 3 mjeseca ukoliko isti porastu više od 3% tromjesečno i ako su osigurana sredstva u Proračunu Međimurske županije.
Članak 37. Koeficijent složenosti poslova zaposlenika ovise o radnom mjestu na koje je radnik raspoređen: - ravnatelj .......................................................5,23 - pomoćnik ravnatelja.........................................4,2 - stručni savjetnik - voditelj projekta ..................4,2 - stručni suradnik .............................................3,88 - pravnik ..........................................................3,88 - administrator SSS/VŠS ............................2,72/3,4

Članak 38.

Članak 38. Visina koeficijenta pojedinog radnog mjesta povećava se za 8% onim zaposlenicima koji su u svojoj struci postigli znanstveno zvanje magistra, a za 15% ukoliko su postigli zvanje doktora znanosti.
Članak 39. Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijent iz članka 34. i 35. ovog Pravilnika pomnoži s 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak 40. Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec. Od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

Članak 41.

Članak 41. Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak 42. Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se: - za rad noću ................................................... 40% - za prekovremeni rad.......................................50% - za rad subotom...............................................25% - za rad nedjeljom ............................................35% Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju. Ako zaposlenik radi na blagdane i u neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 150%. Umjesto povećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rad u omjeru 1:2 (1 sat prekovremenog rada = 2 redovna sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 43.

Članak 43. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem. Naknada u 100% iznosu plaće pripada službeniku kada je na bolovanju zbog profesionalnih bolesti ili ozljede na radu. Stranica 1192 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2008.
Članak 44. Pojedinačna rješenja o utvrđivanju plaća, naknada i drugih primanja za ravnatelja donosi Upravno vijeće, a za ostale zaposlenike ravnatelj. VI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 45.

Članak 45. Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora (K15) u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna. Regres iz stavka 1. ovog članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora. Zaposlenik stječe pravo na puni iznos regresa iz prvog stavka ovog članka nakon što je proveo najmanje 6 mjeseci neprekinutog rada u Zavodu.
Članak 46. Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini šest najnižih bruto plaća iz ovog ugovora.

Članak 47.

Članak 47. Zaposlenik i njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju: - smrti zaposlenika 6 najnižih bruto plaća iz ovog Pravilnika - smrti supružnika, djeteta i roditelja 2 najniže bruto plaće iz ovog Pravilnika
Članak 48. Zaposlenik i njegova obitelj imaju pravo na pomoć jednom godišnje po svakoj osnovi u slučaju: - nastanka teške invalidnosti 2 najniže bruto plaće iz zaposlenika ovog Pravilnika 2 najniže bruto plaće iz - bolovanja dužeg od 90 dana ovog Pravilnika - nastanka teške invalidnosti 2 najniže bruto plaće iz djece i supružnika zaposleovog Pravilnika nika - radi nabave medicinskih pomagala i pokriće participacije 2 najniže bruto plaće iz pri liječenju, odnosno kupnji ovog Pravilnika prijeko potrebnih lijekova u inozemstvu Zaposlenici imaju pravo na naknadu troškova za službeno putovanje, naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i naknadu troškova prehrane.

Članak 49.

Članak 49. Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica u najmanjem iznosu na koji se prema propisima ne plaća porez i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu uređuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.
Članak 50. Za vrijeme rada izvan sjedišta Zavoda i izvan njegova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na dodatak za rad na terenu u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi najmanji iznos na koji se prema propisima ne plaća porez. Terenski se dodatak zaposleniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za slijedeći mjesec. Pored terenskog dodatka zaposlenik ima pravo i na dodatke iz članka 41. za svaki stvarno određeni sat rada. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 51.

Članak 51. Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta Zavoda, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Zavoda. Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.
Članak 52. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godišnje karte. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta zaposlenika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran u visini cijene godišnje karte. Naknada troškova prijevoza iz prethodnih stavaka ovoga članka isplaćuje se zaposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu, za idući mjesec.

Članak 53.

Članak 53. Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini od 30% cijene litre benzina (super-bezolovni 95) po prijeđenom kilometru. 30. rujna 2008. Broj 18 - Stranica 1193 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 54. Zaposlenici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada i u slobodnom vremenu, te za posljedice ozljede na radu i profesionalne bolesti, tijekom 24 sata na dan. Troškovi osiguranja zaposlenika padaju na teret poslodavca, a preslik police osiguranja prilog je ovom Pravilniku.

Članak 55.

Članak 55. Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u Zavodu, odnosno u njegovom pravnom prethodniku, i to za navršenih: - 5 godina 1 najniža bruto plaća iz ovog Pravilnika - 10 godina 1,25 najnižih bruto plaća iz ovog Pravilnika - 15 godina 1,50 najnižih bruto plaća iz ovog Pravilnika - 20 godina 1,75 najnižih bruto plaća iz ovog Pravilnika - 25 godina 2 najniže bruto plaće iz ovog Pravilnika - 30 godina 3 najniže bruto plaće iz ovog Pravilnika - 35 godina 4 najniže bruto plaće iz ovog Pravilnika Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana stjecanja prava na isplatu iste. Ako zaposleniku prestaje radni odnos, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti zaposleniku slijedećeg mjeseca po prestanku službe, odnosno rada.

Članak 56.

Članak 56. Povodom Dana Svetog Nikole zaposleniku će se isplatiti sredstva za poklon za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine ne navrši 15 godina starosti u najmanjem iznosu na koje se prema propisima ne plaća porez, ali ne nižem od 400,00 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se zaposleniku (roditelju) koji ostvaruje pravo na osobni odbitak uz uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.
Članak 57. Za božićne blagdane zaposleniku će se isplatiti godišnja nagrada (“božićnica”) u visini iznosa na koji se prema pozitivnim propisima ne plaća porez i doprinosi na dohodak, ali u najmanjem iznosu od 1.000,00 kuna. Zaposlenik stječe pravo na puni iznos godišnje nagrade iz 1. stavka ovog članka nakon pošto je proveo najmanje 6 mjeseci neprekinutog rada u Zavodu.