Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XIII. A N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2005. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 9 Čakovec, 2 1 . srpnja 2005. ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj ^^ss^smaustaseasasaBJ^sajssasi t i SADRŽAJ % OPĆINA r * f ] ' " T T đ ^ i - i- >i^*-^^-^:^zrjz«szz: DEKANOVEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 40. 1158 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec 1158 - Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec - Odredbe za provođenje ¢ ( / »5 Broj 9 Stranica 1158 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINA DEK AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 40. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/01. i 100/04.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350-01/05- 01/10, URBROJ: 2109-05-02-05-05, od 23. svibnja 2005.), članka 26. Statuta Općine Dekanovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/99.), Općinsko vijeće Općine Dekanovec na 3. sjednici, održanoj 14. 7. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec, KLASA: 021-05/05-01/33, URBROJ: 2109/20-05-01.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DEKANOVEC KLASA: 021-05/05-01/33 URBROJ: 2109/20-05-01 Dekanovec, 14. 7. 2005. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Ivan Hajdarović, v. r 40. * Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/100., 32/02. i 100/04.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350- 01/05-01/18, URBROJ: 2109-05-02-05-05, od 23. svibnja 2005.), članka 26. Statuta Općine Dekanovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ANOVEC ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/99.), Općinsko vijeće Općine Dekanovec na 3. sjednici, održanoj 14. 7. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec L OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec (u daljnjem tekstu PPUO), izrađen od V tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. i) PPUO Dekanovec sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja u. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora/mj 1:25 000/ 4. Građevinsko područje naselja Dekanovec i izdvojena područja u kontaktnom prostoru naselj a /mj 1:5 000/ Grafički prilozi kartogrami /mj 1:50 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije, 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda Stranica 1159 Broj 9 "SLUŽBENI GLASNIK" 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Dekanovec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselje, - izdvojena područja gospodarskih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Opčine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. » h 1) Naselje je prostorna struktura namijenjena izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti. 2) Dekanovec se definira kao prijelazni ili urbanizirani tip naselja, što određuje osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a karakterizira ga manja stambena gustoća (okvirno 450 700 m2/stanovniku stambene zone), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, * mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarskih, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom područj u, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene.zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja, javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.). 3) Naselje se od okolnog prostora razgraničava granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj.

Članak 6.

Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti ili građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojeno područje gospodarskih djelatnosti u Općini je poljoprivredno - gospodarska zona za uzgoj životinja locirana istočno od Dekanovca /oznaka PG/. 3) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja, i to: - izdvojeno područje za lociranje građevine za skupljanje, selektiranje i privremeno skladištenje komunalnog otpada /oznaka K3/ - površina za formiranje građevne čestice za lociranje vodotornja, kao dijela sustava vodoopskrbe I. vodoopskrbne zone Međimurja /oznaka IS/ površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje se unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje i površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba.

Članak 6.

Stranica 1160 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9 4) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područj a prema kartografskom prikazu br. 1 ili 4, odnosno granicama pojedinačne građevne čestice formirane u postupku utvrđivanja zahvata u prostoru. 5) Izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: - za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih odredbi, te - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5.2.1. i 7. 6) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, te rekreativne i sportske aktivnosti, a gradnja je moguća jedino ukoliko je u funkciji poljoprivrede, te pratećih funkcija izdvojenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i to - stanovanja, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnosti pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: poljoprivredno tlo isključivo osnovne X namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PS/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, a nalaze se sjeverno od obrambenog nasipa rijeke Mure, građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koj a se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 9 4 - 9 6 . mogu formirati unutar površina jednog dijela poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 97. mogu formirati unutar površina jednog dijela poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. i) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem ü korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: površine zaštitnih šuma /oznaka Š2/, i to: * . £ Broj 9 SLUŽBENI - površine zaštitne šume s funkcijom očuvanja staništa lovne divljači, na lokaciji Muharička, - površine zaštitnih šuma u odnosu na riječnu eroziju, unutar inundacije Mure, površine šume posebne namjene s obzirom na ambijentalni značaj u odnosu na naselje, na lokaciji Pašnik i Podrakitje /oznaka Š3/, vodene površine rijeke Mure i područje neposrednog utjecaja rijeke /oznaka V/ i vode drugih površinskih vodotoka, uključujući njihove vegetacijske pojaseve /linijska oznaka/. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. r L 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko j e to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja.

Članak 8.

6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinsko područje naselja i izdvojena područja, te prirodne i prirodi bliske predjele. GLASNIK " Stranica 1161 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRZA VUI ŽUPANIJU

Članak 10.

Članak 10. i) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine Dekanovec: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu održavanje i unapređenje postojećeg uređaja za transport nafte - dio sustava JANAF - dionica NT Virje - NT Lendava i održavanje iunapređenje postojećeg zaštitnog nasipa od poplava rijeke Mure. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju održavanje i unapređenje postojećih županijskih cesta s pripadajućim građevinama i uređajima: ZC 2003 GP Bukovje Sveti Martin na Muri - Mursko Središće - Miklavec - Turčišće - Hodošan (ZC 2032)i ŽC2018 Dekanovec Belica Čakovec (D20). planirana vodosprema Dekanovec, kao dio voodoopskrbnog sustava I. vodoopskrbne zone Međimurja.

Članak 11.

Članak 11. 1) Rekonstrukciju postojećih županijskih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 2) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja. Stranica 1162 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9 3) Točna površina i lokacija čestice vodotornja utvrđuje se idejnim rješenjem.

Članak 12.

Članak 12. i) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 2. "Infrastrukturni sustavi", u mjerilu 1:25 000. 2) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza u pravilu odvojeno od kolnika, mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

Članak 13.

Članak 13. i) Građevinsko područje naselja je površina unutar obuhvata granice građevinskog područja naselja određenog ovim PPUO-om, a razgraničava se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja. 2) Granice građevinskog područja naselja detaljno su određene na kartografskom prikazu 4. "Građevinsko područje naselja", na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskog područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. i) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja. 3) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 4) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacjevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarnofekalnih ili oborinskih voda naselja. -_r

Članak 15.

Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskom prikazu br. 4. "Građevinsko područje naselja", i ovih odredbi za provođenje i to u odnosu na: - m pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne N poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planom, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. Stranica 1163 Broj 9 "SLUŽBENI GLASNIK" 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju * izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja, mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne • mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. i) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: , - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2.„člancima 28. - 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselj a unutar koje se građevna čestica nalazi, određeno prema poglavlju 2.2.2._člancima 2 8 . - 3 5 . ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina ^_ koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. *r+. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice.
Članak 19. - i« 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih, a može biti: + • _. - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti. - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, * •_•- - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. - i 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i slično), 2 - kiosci do 12,0 m , za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, određeno prema posebnom propisu, obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si), skladištenje i/ili preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i si.), mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, 2 - mini pekare, površine do 150,0 m^, 2 - silaže stočne hrane do 100 m i - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: industrijsku ili obrtničku proizvodnju ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja fc hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično) tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), Stranica 1164 « . SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9 trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i si.) prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skuplj anj e i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), V * • ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m i za silažu stočne hrane, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 100 m .
Članak 20. i) Građevinom društvenih dielatnosti smatra građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: građevine društvene ma zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustaf u, kao građevine društvene nadogradnje, ima gospodare druge pravne ili fizičke <

Članak 21.

Članak 21. i) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu. 2) Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. i) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, 2 najviše jedan bazen površine do 60,0 m po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine; koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu ili izvan naselja,. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), 2 u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m , koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi podarskih ina su građevine koje se na građevnoj čestici mo osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

— L 2.2.2 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni L _ _
Članak 23. i) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja. f ? a Stranica 1165 Broj 9 SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 24.

Članak 24. r 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni V - ruci evnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); ima izgradnj a građevina visokogradnje (parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i si.); uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao rpolacij pojedinačnih građevnih čestica), ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup enim dnelovima 2) Područjima za razvoj naselja smatraj se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog po< rucj na ovim PPUO-om svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja osnovnom funken om 3) Razgraničenje rucj naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih om rucj

Članak 25.

Članak 25. & 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO- a ili temeljem odredbi važećih planova uređenja užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. L 2) Potreba, odnosno obveza izrade planova uređenja užih područja i njihov obuhvat utvrđuje se u poglavlju 9.1. ovih odredbi i to samo ukoliko se radi o izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.

Članak 26.

Članak 26. 1) Na područjima za razvoj stambenih zona naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana uređenja užeg područja (UPU ili DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5.ovih odredbi. r . 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj stambenih zona naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje na kartografskom prikazu 4. "Građevinsko područje naselja" označeno kao područje bez obveze izrade prostornog plana uređenja užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone, 3) Za područja predviđena za razvoj naselja u drugim funkcionalnim zonama (centralnih sadržaja i urbanog zelenila), uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju određuju se: - temeljem poglavlja 4.1. ovih odredbi, ukoliko se unutar područja namijenjenog za razvoj zone centralnih i društvenih djelatnosti, istočno od crkve, predviđaju zahvati gradnje građevina odgoj a ili obrazovanja - školsku zgrade, školske sportske dvorane ili dječjeg vrtića i zahvati na postojećim građevinama, dogradnja ili interpolacija na i » postojećim česticama u skladu s funkcijom zone - temeljem članka32., ukoliko je područje namijenjeno za uređenje zone urbanog Trn zelenila.

Članak 27.

Članak 27. i) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja ovim PPUO-om na om prikazu br. 4. "Građevinsko područj 2) Prema pretež razgraničuju na: - stambene zone centralnih i društvenih sadržaj a /crveno/, gospodarske zone /ljubičasto/, gospodarsku zonu namijenjenu isključivo uređenju poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje i ekstenzivnog stočarstva /smeđe/, zona sporta i rekreacije /tamno zeleno/, zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/ i a Stranica 1166 SLUŽBENI - groblje unutar naselja /oznaka groblja/, 3) Manj e promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom detaljnih planova uređenja užih područja (DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene. -*. i:

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i r gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene +• ^ graditi: jedna stambena građevina ili jedna stambeno poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini do 400,0 m po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), a unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice s dužinom građevne čestice iznad 110,0 m, može se formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, unutar kojeg se dodatno, kao prateće građevine mogu graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta od 8.500 kom, i jedino u tom slučaju površina pratećih građevina može prelaziti 400,0 m .