GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Strahoninec · KLASA 021-05/05-01/79 · URBROJ 2109/26-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1093

Članak 28.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi vilo pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i Broj 8 Stranica 1094 "SLUŽBENI GLASNIK" pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. i) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bara, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, r uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. i) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselj a određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva - ambulante V . • primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih i institucija ili djelovanja građanskih skupina, te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici.

Članak 30.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. Broj 8 "SLUŽBENI 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja u naselju Strahoninec su pretežito dovršene, uz izuzetak područja koje se rezervira za izgradnju školske sportske dvorane i crkve, te je za njihov dovršetak nije potrebno raditi planove uređenja užih područja, već se mogu dalje izgrađivati temeljem projekata izrađenih prema smjernicama iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.

Članak 31.

Članak 31. 1) Zona sporta i rekreacije je u naselju Strahoninec samo jedna - zona s nogometnim igralištem, koja je pretežito uređena, te je njeno uređenje potrebno dovršiti u smislu uređenja otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti, te izuzetno i gradnje sportskih građevina - prvenstveno sportske dvorane. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone sporta i rekreacije mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje - transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 32.

Članak 32. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, zelenih trgova, spomen obilježja, dječjih igrališta i školskih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu — namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: GLASNIK" Stranica 1095 postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m , te - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. 3) Zonama urbanog zelenila smatraju se i javne površine tradicijskih „seoskih ledina" i površine koje čine kontaktni prostor javnih sakralnih obilježja - kapela, poklonaca i raspela, koji su naseljima tradicionalno označavali raskrižje putova, a koji se u ovu zonu svrstavaju radi zaštite od gradnje. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja

Članak 33.

Članak 33. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno nasljeđe naselja, stoga se ne dozvoljava transformacija karakterističnih uzoraka izuzev transformacije ruralne stambene matrice naselja u urbanu kroz izradu plana užeg područja (UPU, DPU) funkcionalne cjeline prostora naselja i to samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja, odnosno uređenju zapuštenih poljoprivrednih zemljišta - podvrtnica.

Članak 34.

Članak 34. i) Na području Općine Strahoninec razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: — prostor središta između zgrade općinske uprave i kapele koji ujedno i obuhvaća i povijesnu jezgru naselja, Broj 8 Stranica 1096 "SLUŽBENI GLASNIK" - pojedinačne čestice društvenih i centralnih funkcija (osnovna škola i trgovački centar) formirani uz glavnu prometnicu u naselju, a čija izgradnja je planski usmjerena PUMN-om Strahoninca, - podcentar naselja uz dječji vrtić, koji osim vrtića obuhvaća poslovno - trgovački kompleks - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, te - sportski i rekreacijski park s nogometnim igralištem, pretežito stambena područja: - povijesna ruralna matrica naselja s podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima . naselja, te dijelom u središnjem prostoru naselja, prostori individualne stambene izgradnje ruralne matrice otvorene, poluugrađene strukture ili dvojne gradnje koje najčešće definira kraća građevna čestica nego kod povijesne ruralne matrice, još uvijek relativno male širine (10,0 - 12,0 m), te nedostatak podvrtnice, a koji su izgrađivani u drugoj polovini 20. stoljeća, i nastali pretežito planskom urbanizacijom temeljem PUMN-a Strahoninca iz 80-tih godina 20. st., planski formirana urbana matrica individualne stambene izgradnje otvorenog i poluotvorenog tipa noviji dijelovi naselja Strahoninec, nastali preparcelacijom poljoprivrednih površina u naselju.

Članak 35.

Članak 35. 1) Unutar područja središta Strahoninca uz općinsku upravu, označenih kao funkcionalna zona centralnih i društvenih sadržaja i prostora prenamjene stambenih u centralne i društvene sadržaje /crveno na kartografskom prikazu br. 4.1./, dozvoljava se oblikovna i funkcionalna transformacija izgrađenih čestica, uređenjem prostora ili gradnjom građevina (zamjena, dogradnja, nadogradnja ili interpolacija građevine), s ciljem dovršenja centra. 2) Dovršenje uređenja prostora treba sačuvati uzorak otvorene strukture gradnje, a najviša etažnost građevina može biti P+1+Pk, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim crkvenog tornja. 3) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se prema uvjetima uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Strahoninec iz poglavlja 4.1 ovih odredbi. 4) Kako je dio područja središta Strahoninca uz općinsku upravu istovremeno i povijesna jezgra naselja, uređenje dijela prostora - čestica crkve i kontaktno područje uz nju potrebno je uređivati u skladu s poglavljem 6. ovih odredbi. V

Članak 36.

Članak 36. 1) Pojedinačne čestice društvenih i centralnih funkcija (osnovna škola, trgovački centar, ljekarna i drugo) formirane uz glavnu prometnicu u naselju, i koja su građena uzorkom građevnih kompleksa na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja, potrebno je održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+1+Pk, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim sportskih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 10,0 metara. 3) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 37.

Članak 37. 1) Podcentar uz dječji vrtić koji je građen uzorkom samostojećih građevina ili građevnih kompleksa na pojedinačnim građevnim česticama unutar zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati interpolacijom nove čestice ili zahvatima na postojećim građevinama, na jednaki način. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+2, a najviša visina vijenca građevina 9,5 m. 3) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 38.

Članak 38. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Prostori uz građevine zaštićene prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na državnoj razini određuju se kao prostori kulturno - povijesnih vrijednosti, a ostale povijesne jezgre kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. Broj 8 "SLUŽBENI 3) Unutar takvih površina nije dozvoljena: gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspelo, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 4) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 5) , Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 39.

Članak 39. 1) Sportski i rekreacijski prostor treba se uređivati prema uvjetima uređenja zone sporta i rekreacije iz članka 31. ovih odredbi, te prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene, koje je potrebno predvidjeti kao prizemnice s mogućim uređenjem potkrovlja, do 4,80 m.
Članak 40. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, više nema očuvane građevinske strukture, a očekuje se značajnija transformacija uzorka u suvremeniji ruralni tip, bez podvrtnice ili u urbani tip individualne otvorene stambene strukture, dok se zadržavanie strukture očekuie u ulici Žrtava fašizma i inom dijelu ulice Marka Kovača. 2) Na prostorima na kojima se zadržava povijesna ruralna matrica naselja, građevnoj čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više > * GLASNIK Stranica 1097 postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 40.

3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno-poslo i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu im ie visina vnenca do 4.80 m ukoliko to ne onemo gradnju pomoćnih stambenoe ooiasa. jednim građevnim česticama i to: stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 4) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 5) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i a Stranica 1098 SLUŽBENI spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 6) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 5. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.

Članak 40.

7) Izuzetno od stavka 5 ovog članka, garaža površine do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.
Članak 4L i) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnj e ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske GLASNIK" Broj 8 radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina , te postavom na površinu podvrtnice plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama.

Članak 42.

Članak 42. i) Prostori individualne stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te u pravilu i nedostatak podvrtnice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili — - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 43.

Članak 43. i) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne stambene izgradnje otvorenog (samostojeće građevine) i poluotvorenog tipa (dvojne građevine), određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, Broj 8 "SLUŽBENI - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 44.

Članak 44. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti individualne stambene izgradnje, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju * čestice i gradnji građevina kojom se ne remeti osnovna matrica, odnosno ne povećava: - dubina čestice više od 100,0 m, - veličina građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, 2 iznad 1200,0 m , - izgrađenost građevne čestice određena s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određena s 1,0, - maksimalna visina vijenca, određena s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te maksimalna etažnost određena s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, o način izgradnje najmanja smna GLASNIK" Stranica 1099 potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 45.

Članak 45. i) U stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana), ukoliko se: njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, a uz višestambenu erađevinu f-1 jv1Q moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino garaže i spremišta u funkciji višestambene građevine. 2.2.4. Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 46.

Članak 46. i) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je slijedećim minimalnim uvjetima: najmanja površina dozvoljeni najmanja dubina osnovne građevine građevne -čestice /m/ građevne čestice koeficijent građevne čestice /m/ 2 slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent /m / izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 • 300,0 0,4 420,0 0,4 izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, V Broj 8 Stranica 1100 "SLUŽBENI GLASNIK" dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.

Članak 47.

Članak 47. 1) Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 5) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 48.

Članak 48. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 49.

Članak 49. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. .Članak 50. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

PDF stranica 139

Članak 49.

Broj 8 "SLUŽBENI 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.
Članak 51. 1) Visina vijenca mj se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od mjereno liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.

Članak 52.

Članak 52. 1) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 3) mogu prizemne, visine vijenca do 3,0 m krovnih ploha do 45 osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih la viienca može biti m

Članak 53.

Članak 53. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka F ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, GLASNIK" Stranica 1101 - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 54.

Članak 54. i i) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih graaevnin čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. 3) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.

Članak 55.

Članak 55. 1) Građevinama koje se grade u nizu smatraju se građevine koje se dvjema svojim stranama prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno na građevine susjednih građevnih čestica. 2) Na području općine u nizu se mogu graditi jedino pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava u stražnjim dijelovima čestica.
Članak 56. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.

Članak 57.

Članak 57. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, Broj 8 Stranica 1102 "SLUŽBENI GLASNIK" - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., čanka 177, stavka 2. ovih odredbi.

Članak 58.

Članak 58. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja M od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 59.

Članak 59. 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 60. 1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Ostali akti u ovom izdanju (177)