Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 955
Članak 30.
Članak 30. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. 5 te visinom vijenca u članku 15. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1 Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterij ima i dostignućima suvremene arhitekture, te u skladu sa projektiranom namjenom. Stranica 956 *J "SLUŽBENI GLASNIK Broj 7 Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
Članak 31.
Članak 31. Poslovne i proizvodne građevine s oznakom K i I mogu imate ravne i lučne krovove s adekvatnim pokrovom-
Članak 32. Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno - oblikovnu cjelinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 33. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje.
Članak 34.
Članak 34. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može (minimalno makadamski kolnik i niskonaponska el. mreža).
Članak 34a. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom * prikazu br. 5. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika. Kod stambenih građevina može se izuzetno dozvoliti dodatni kolni ulaz u garažu ako je ona unutar gabarita stambene građevina na građevnom pravcu.
Članak 35.
Članak 35. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu br. 5. - Uvjeti i način gradnje. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Najveća visina ograde prema ulici, za građevine oznake S, Ml može iznositi do 1,5 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica, max. visine 1,20 m) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati i' prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet - • na javnoj površini. je postavljanje ograde oštrih Zabranjeno završetaka, bodljikave žice i slično.
Članak 36.
Članak 36. Najveća visina ulične ograde za građevine poslovne i proizvodne namjene oznake K i I može iznositi 1,8 m izvedene kao prozračna ograda sa najvećim parapetom 70 cm. Izuzetno, ako se radi o takvoj djelatnosti gdje izgled dvorišta narušava prihvatljive estetske kriterije urednosti, dio ograde industrijskog dvorišta mora biti zaštićen trajnim gustim zelenim nasadom.
Članak 37. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina.
Članak 38.
Članak 38. Građevne čestice s oznakom namjene "I" i "K" moraju biti ozelenjene na min. 20 % površine s time da se u tu površinu ne računaju površine pod parkiralištima ni manipulativne površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM i INFRASTRUKTURNOM MREŽOM a 3.1 GRADNJA i OPREMANJE CESTOVNE i ULIČNE MREŽE
Članak 39. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. 3.1.1 KOLNI PRISTUPI
Članak 40. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 957 Minimalna širina kolnog ulaza za stambene građevine 3,00 m, a za gospodarske građevine s oznakom K, I min. 5,00 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta u zoni raskrižja. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 3.1.2 OBRADA POVRŠINA
Članak 41.
Članak 41. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati sprečavanje arhitektonsko urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba s kolicima. 3.1.3 PARKIRANJE
Članak 42. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu. U zoni obuhvata je planirano jedno javno parkiralište kapaciteta cea 20 PM.
Članak 43.
Članak 43. Za građevine proizvodne namjene treba osigurati min 0,45 PM/1 zaposleni unutar grad. čestice. Za građevine poslovne namjene treba osigurati 2 - 4 PM/ 100 m korisnog prostora unutar grad. čestice u skladu s odredbama PPUO čl. 102. 3.1.4 BICIKLISTIČKI PROMET
Članak 44. Uz glavni prometni koridor ove zone (županijska V cesta ZC 2005) predviđa se izgraditi odvojena pješačko -biciklistička staza širine 3,00 m. Ista staza predviđa se i s druge strane iako je to izvan obuhvata ovog plana. Zbog relativno male prometne opterećenosti ostalihZbo_? relativno male nrometne ooterećenosti ostalih novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijat će se kolnikom. 3.1.5 ULIČNI KORIDORI
Članak 45.
Članak 45. Ulični koridori definirani su u listu br. 3A - plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje. Ukupno ima 5 uličnih koridora novih ulica, jedan koridor postojeće županijske ceste ijedan koridor staze staza.
Članak 46. ULICA 1 u koridoru 13,00 m ima smješteno (profil A): / ' kolnik širine 6,00 m pješačku stazu širine 1,80 m uzdignuto od . kolnika zeleni pojas širine cea 1,7 m zeleni pojas sa cestovnim jarkom za odvodnju širine 3,5 m
Članak 47. ULICA 2 u koridoru širine 12,50 m ima smješteno (profil B i BI): kolnik širine 5,50 m r jednostranu pješačku stazu širine 1,80 m zeleni pojas širine 2,20 m - 3,30 m u dijelu BI uz sjevernu stranu izvodi se okomito parkiralište širine 5,00 m zeleni pojas s cestovnim jarkom za odvodnju širine 3,0 m
Članak 48.
Članak 48. ULICA 3 u koridoru širine 13,00 m ima smješteno (profil C): kolnik širine 5,75 m jednostranu pješačku stazu širine 1,80 m zeleni pojas širine 1,45 m zeleni pojas s cestovnim jarkom za odvodnju širine 4,0 m
Članak 49. l ULICA 4 u koridoru širine 12,0 m ima smješteno (profil D): kolnik širine 5,50 m jednostranu pješačku stazu širine 1,80 m m, a u sjevernom dijelu prošireni zaštitni zeleni pojas od 5 do 11,00 morosiečno l i m (orofil Dl) zeleni pojas s cestovnim jarkom za odvodnju širine 3,50 - 3,70 m Stranica 958 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7
Članak 50.
Članak 50. ULICA 5 u koridoru širine 12,50 m ima smješteno (profil E): kolnik širine 5,75 m * zeleni pojas širine 3,50 m jednostranu pješačku stazu širine 1,80 m zeleni pojas sa cestovnim jarkom za odvodnju širine 1,45 m
Članak 51. STAZA 1 u koridoru širine 3,00 m ima smješteno (profil F): nogostup širine 2,0 m obostrani zeleni pojas širine 0,50 m
Članak 52. ZC 2005 - ŽUPANUSKA CESTA u koridoru promjenjive širine cea 13,5 m ima smješteno (profil G): kolnik širine 6 do 9,5 m obostrano zeleni pojas širine 1-1,5 m obostrano pješačko-biciklističku stazu širine 3,00 m
Članak 53.
Članak 53. ODVODNJA: U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica bit će riješena u plitkim cestovnim jarcima trapeznog presjeka uz prometnice s odvođenjem u postojeće cestovne jarke. Javno parkiralište mora imati izveden separator ulja i masti nakon kojeg se pročišćene vode mogu upuštati u oborinski jarak. U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica bit će riješena izgradnjom cestovnih slivnika s taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 54.
Članak 54. Telekomunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br. 3B plan komunalne infrastrukture elektroopskrba i telekomunikacije. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 55. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata pojedinih objekata. 3.3 UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE i VODOVA UNUTAR PROMETNIH i DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.3.1 ELEKTROOPSKRBA i JAVNA RASVJETA
Članak 56.
Članak 56. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je kartografskim prikazom 3B i u tekstualnom obrazloženju. Priključenje novih potrošača bit će iz postojeće ili novoplanirane 10(20 KV trafostanice. Zbog formiranja novih parcela potrebno je izmijestiti postojeći nadzemni SN vod prema ucrtanim novim trasama, a sve prema posebnim uvjetima datim od strane HEPa. L Ovim Planom dat je koridor novog SN kabelskog voda, NN podzemna mreža i koridor javne rasvjete (JR). NN mreža s javnom rasvjetom alternativno se može izvoditi kao nadzemna (zračna). Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. V
Članak 57.
Članak 57. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP "Elektra" Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključak mjerni ormarić KPO 1A ili KPMO 1A ČK, uz pridržavanje sljedećih uvjeta: KPMO 1A ČK treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod u KPMO 1A ČK nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik glavne osigurače priključka u KMPO 1A ČK dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda Broj 7 ¢ ( Stranica 959 SLUŽBENI GLASNIK" alternativno NN mreža može se izvoditi zračno (nadzemno), a priključak je KPMO IB ČK (KPO IB) ostale navedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP "Elektre" Čakovec 3.3.2 VODOOPSKRBA
Članak 58.
Članak 58. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3D. Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu, tj. magistralni vodovod uz županijsku cestu. Približan položaj instalacija prikazan je u kartografskim prikazima na uličnim profilima.
Članak 59. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante.
Članak 60.
Članak 60. Vodovodne kućne priključke u pravilu treba u pravilu projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu. *? •*?•*?• ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Članak 61. Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.E. Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kućne priključke za odvodnju sanitär, fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne. Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon r pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćavanja predviđenog posebnim propisima. Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodjelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 62.
Članak 62. Idejno rješenje odvodnje oborinske vode prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.E. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti plitkim cestovnim jarcima ili ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici. Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirnih mjesta mogu se ispuštati u cestovne jarke ili upojne bunare samo preko slivnika sa taložnicom i separatora ulja i masti. Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u kanalizaciju mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin te na istu ishoditi suglasnost.
Članak 63.
Članak 63. kanalizacije za odvodnju otpadnih • kolnika, tj. prema kartografskom prikazu 3 E i aiu vodova danom na ooDriečnom presjeku ulica. 3.3.4 PLINOOPSKRBA
Članak 64. Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074, moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara za srednjetlačni plinovod odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
Članak 65.
Članak 65. Minimalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija mora biti 0,7 m horizontalno, odnosno 0,3 m vertikalno kod križanja instalacija. Položajno se plinovod postavlja u koridoru zelenog pojasa ih pješačkih staza, a ispod kolnika iznimno radi prijelaza. Stranica 960 U SLUŽBENI Polaganje plinske mreže predviđeno je: A - u pješačkoj stazi na južnoj strani Ulice 1, na udaljenosti 0,5 m od ruba prometnice, BI- u pješačkoj stazi uz sjevernu stranu Ulice 2, na udaljenosti cea 0,25 m od ruba pješačke staze, B - ispod parkirališta uz sjevernu stranu Ulice 2, na udaljenosti cea 3,45 m od ruba pješačke staze prema parkingu, C - u pješačkoj stazi uz sjevernu stranu Ulice 3, na udaljenosti 0,25 m od ruba pješačke staze, D 1- u zelenoj površini na južnoj strani Ulice 4, na udaljenosti 1,0 m od ruba prometnice, E u pješačkoj sjevernoj m od ruba
Članak 66.
Članak 66. Prijelaze ispod prometnica i križanja sa drugim instalacijama potrebno je dodatno zaštititi zbog opterećenja ili nenamjernog oštećenja kod radova, a cjelokupnu trasu potrebno je obilježiti trakama za detekciju. Predviđaju se ukupno 2 prijelaza preko županijske 'oda ispod prometnica moraju se izvesti na dubini od 1,5 m uz ugradnj enim krajevima. 4. UVJETI UREĐENJA i OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 67. Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina. Predviđene su sljedeće zelene površine: zaštitna zelena površina koja odvaja pojas stambene gradnje od poslovne zone javne zelene površine za dječje igralište zelene površine u pojasu ceste zaštitna zelena površina uz županijsku cestu
Članak 68, Sve zelene površine u koridoru ceste treba projektirati i urediti istovremeno s ulicama i pješačkim stazama tako da čine cjelinu. Veće javne zaštitne zelene površine moraju se oblikovati isključivo autohtonim vrstama drveća (jasen, javor, lipa, pitomi kesten i si.), a uređenje površina treba biti prema hortikulturnim projektima. 5. UVJETI i NAČIN GRADNJE
Članak 69.
Članak 69. Uvjeti i način gradnje prikazani su na kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje. GLASNIK" Broj 7
Članak 70. Građenje je dozvoljeno unutar površine predviđene za razvoj tlocrta i u skladu s predviđenim koeficijentom izgrađenosti.
Članak 71. Građevine namjenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonske barijere sukladno posebnim propisima.
Članak 72. Za gradnju svake pojedine poslovne ili industrijske v građevine na ovom području, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin odnosno postupiti prema čl. 61 i 62. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULT.- POVUESNIH CJELINA AMBUENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 73.
Članak 73. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značenja treba obustaviti radove i obavijestiti o tome najbliži odjel za zaštitu spomenika kulture (Varaždin). 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 74. Namjena građevina treba biti u skladu sa ovim planom i predviđenim mjerama zaštite kako je određeno za pojedine građevne čestice, prema važećim zakonima i pravilnicima te odlukama lokalne samouprave. Proizvodne i poslovne građevine koje u tehnološkom procesu razvijaju ili koriste agresivne i štetne plinove ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije moraju predvidjeti mjere zaštite, odnosno izraditi studiju utjecaja na okoliš u skladu sa Prostornim planom Općine i Županije. w _
Članak 75.
Članak 75. Svaka građevinska čestica unutar granica čestice treba imati osigurana mjesta za skupljanje komunalnog otpada na higijenski način u skladu s općinskim odlukama. Sekundarne sirovine moraju se odvojeno skupljati u posebnim kontejnerima uspostavom "zelenih otoka" na javnom parkiralištu ili većim zelenim površinama. Za skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada obvezuju se pravne osobe kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa a putem ovlaštenog skupljača. Broj 7 "SLUŽBENI V
Članak 76.
Članak 76. Sanitarno fekalne otpadne vode moraju se nakon izgradnje kanalizacije ispuštati u kanalizacijski sustav, a do njegove izgradnje u vodonepropusne trodjelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati samo nakon propisanog predtretmana u kanalizacijski sustav nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje, a do tada u sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Predtretmanom otpadne se vode moraju pročistiti do stupnja propisanog "Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama" (NN 40/99. i 6/01.). 7oA OSIGURANJE UVJETA GLEDE ZAŠTITE OD POŽARA (PREMA ČL. 3 ST. 2 Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti od požara NN 33/05.)
Članak 77.
Članak 77. Za sve stambeno-poslovne, poslovne i proizvodne građevine /oznake M, I, K/ unutar obuhvata DPU potrebno j e izraditi elaborat zaštite od požara u glavnom projektu, prema posebnom zakonu i važećim pravilnicima te ishoditi suglasnost na elaborat od nadležne policijske uprave u sklopu postupka za izdavanje građevinske dozvole. Sve građevine moraju imati osigurane vatrogasne pristupe prema važećem Pravilniku za vatrogasne pristupe naročito glede širine, dužine, broja, radijusa i slobodnog profila vatrogasnog prilaza. Osim sustava zaštite od požara koji se predviđaju u glavnom projektu za navedene građevine, planom se predviđa javna hidrantska mreža u sklopu rješenja vodoopskrbe. Za građevine s isključivo stambenom namjenom (obiteljske kuće) nije potrebno izrađivati elaborat zaštite od požara ali treba osigurati pristup vatrogasnim vozilima. 55 GLASNIK Stranica 961 8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 78.
Članak 78. Izvornik Detaljnog plana uređenja "GOSPODARSKA ZONA SV. MARTIN NA MURI" ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik se izrađuje u 6 primjeraka te 2 CD.
Članak 79. Istovjetnost preslike s izvornikom ovjerava županijsko upravno tijelo nadležno za prostorno uređenje.
Članak 80. Akt na temelju kojega se može pristupiti gradnji građevina u skladu s odredbama ovoga plana, nadležno upravno tijelo može izdati nakon ispunjenja uvjeta iz članka 33. i 34. ovih odredbi, tj. nakon što građevinska čestica na koju se građevinska dozvola odnosi ima osiguran neposredni pristup na j avno-prometnu V * površinu
Članak 81.
Članak 81. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja nadležna urbanistička inspekcija u skladu s odgovarajućim propisima.
Članak 82. Za tumačenje ovih odredbi ovlašćuje se OPĆINSKO VIJEĆE SV. MARTIN NA MURI.
Članak 83. Odluka o donošenju DPU "GOSPODARSKA ZONA SV. MARTIN NA MURI" stupa na snagu 8. dana nakon dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VDECE OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 350-01/05-01/27 , URBROJ: 2109-17/05-01/16 Sveti Martin na Muri, 14. 6. 2005. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Franjo Makovec, v. r Stranica 962 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7 V Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 963 CS»- * I Stranica 964 "SLUŽBENI GLASNIK" LOO.O Omeđimurska S:000402 :* r -rät: r u IZDAJE: Međimurska žuDaniia. 40000 Čakovec. R. Boškovića 2. tel. 040 374-201 - Odgovorna Kovačević, diol. iur. - PriDrema INFA Senkovec. tel. 343-870 - Oslobođeno promet, na temelju mišljenja Ministarstva 532 (.(. WEB stranici Međimurske medjimurska.hr