Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 19
Članak 78.
Članak 78. Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000m , s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: UDALJENOST (U METRIMA) od građevinskog od županijske i od državne ceste područj a lokalne ceste 100 100 50 200 100 50 300 200 100 Za gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) kapaciteta preko 500 uvjetnih grla obavezna je izrada studije o utjecaju na okoliš.
Članak 79.
Članak 79. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. mlj služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. * J Broj 15 Stranica 1684 "SLUŽBENI GLASNIK SEOSKI TURIZAM
Članak 80. U sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športskorekreativnim sadržajima. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 24 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/blagovaonici. Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. PLASTENICI I STAKLENICI
Članak 81.
Članak 81. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od l,0m. SPREMIŠTA U VOĆNJACIMA
Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od l,0ha. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od l,0ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 40m kada se gradi na čestici najmanje površine od l,0ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20m za svakih 2 daljnjih 400 m voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LOVAČKE REMIZE
Članak 83.
Članak 83. Na kultiviranim predjelima Općine Sveta Marija mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI
Članak 84.
Članak 84. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,Om od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća 2 od 40m , od kojih prostor spremišta ne može biti veći 2 od 12m . Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. RIBNJACI
Članak 85. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 86.
Članak 86. Na području Općine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju šljunka i pijeska. yj Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK Stranica 1685 2.3,3. Sportsko-rekreacijske i prateće ugostiteljsko-turističke građevine
Članak 87. Ovim Planom definirana je na području Općine jedna zona sa športsko-rekreacijskom namjenom, koja će se realizirati na širem prostoru južno od naselja Donji Mihaljevec. Zona je prikazana na kartografskom prikazu br. U Korištenje i namjena vpovršina.
Članak 88. Ovim Planom su određene lokacije namijenjene za razvoj lovnog turizma i športskog ribolova, prikazane na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, koje su već dijelom zaposjednute, tj. koje koristi lovačko društvo i športsko-ribičke udruge, a mogu se dopunjavati potrebnim pratećim sadržajima i širiti u skladu s potrebama.
Članak 89.
Članak 89. Unutar zona navedenih u člancima 87. i 88., za potrebe športsko-rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je gradnja pratećih građevina koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma. Namjena tih građevina može biti ugostiteljska, športska ili pomoćna (spremišta/sanitarije), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje).
Članak 90. Gradnja športsko-rekreacijskih i pratećih ugostiteljsko-turističkih građevina, koje se u skladu s ovim Planom mogu graditi izvan građevinskog područja, može se vršiti samo na temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za izdavanje potrebnih dozvola, odnosno na temelju detaljnog plana uređenja za kompleksnu gradnju na površini većoj od l,5ha. Urbanističko-arhitektonskim rješenjem ili detaljnim planom uređenja treba odrediti osnovne programske parametre, prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnom infrastrukturom. Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacija se ne smiju smanjivati. Maksimalna izgrađenost čestica u ovakvim zonama ne smije priječi 15%.
Članak 91.
Članak 91. Građevine koje se grade u zoni i na lokacijama iz članka 90. mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine vijenca 3,8m, maksimalne bruto razvijene površine prizemne 2 etaže 600m . Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju. Građevine unutar zona zelenila, športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade. Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 92.
Članak 92. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i sL mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 93. Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968.g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. "Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 94.
Članak 94. Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja (u smislu izgrađenih struktura) i to u građevinskim područjima i izvan njih. Stranica 1686 "SLUŽBENI Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. "Izgrađene strukture izvan građevinskog područja" ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme.
Članak 95. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih). Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1.
Članak 96.
Članak 96. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirana je ovim Planom "rezervirana" gospodarska zona kao izgrađena struktura izvan građevinskog područja naselja, prikazana na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikaz br. 4a). Unutar "rezervirane" gospodarske zone mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i si., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskoj zoni se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veliki trgovački kompleksi. Unutar gospodarske zone nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovoj zoni dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i si.).
Članak 97.
Članak 97. Kod osnivanja zone gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima izvan građevinskog područja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 192. u poglavlju 9.1. "Obveza izrade prostornih planova" ovih Odredbi.
Članak 98. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: GLASNIK" Broj 15 - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0m, - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,Om, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 2 30x40m, površine 1200m , - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše l,2m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 99.
Članak 99. Iznimno se za postojeću industrijsku gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 40% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu. 4
Članak 100. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 101.
Članak 101. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5m. Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1687 Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. L L U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 102. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 66. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.
Članak 103.
Članak 103. Cestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0m, ako su providne, odnosno 2,0m, ako su neprovidne. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 104. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i si.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 105.
Članak 105. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smjestavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje. U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i uređivati i višestambene građevine, te trgovački, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.
Članak 106. Postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti. Ne dozvoljava se formiranje novih čestica i gradnja novih građevina individualnog stanovanja u zonama centralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i poslovni prostor predviđen za djelatnost koja je u skladu s namjenom zone.
Članak 107.
Članak 107. Sadržaji djelatnosti iz članka 104. smjestavaju se u prostoru na slijedeći način: - za odgoj i obrazovanje smjestavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, premda se u ovom trenutku ne planiraju nove. M - za zdravstvo i socijalnu skrb - smjestavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima. - kulturni i društveni sadržaji - smjestavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i si.) - smjestavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - za šport i rekreaciju - smjestavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja. - za vjerske građevine - smjestavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i si. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 108.
Članak 108. Za gradnju građevina iz čl. 104. koriste se slijedeći orijentacijski normativi: * Stranica 1688 Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu 2 (dom za starije osobe) 0,10m /stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih 2 organizacija 0,20m /stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i si.) 2 0,10m /stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. 2 Navedeni normativi m /stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.
Članak 109.
Članak 109. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 104. ne može biti veća od 40%.
Članak 110. Visina građevina iz članka 104. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P+2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni centralnih sadržaja. Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem daje obilježje prostoru centra, formira sliku naselja, sliku središta, definira i javne prostore, prostore komunikacije. Iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).
Članak 111.
Članak 111. Udaljenost građevina iz članka 104. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0m. Udaljenost građevina iz članka 104. od suijedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 112. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama centralnih sadržaja ne može biti manja od visine veće građevine. Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine nove građevine. Ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine.
Članak 113.
Članak 113. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 114. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 104. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,Om. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s člankom 132. ovih Odredbi).
Članak 115.
Članak 115. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajolikom.
Članak 116. Kod projektiranja građevina iz članka 104., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 117. Dj čestici društvenih sadržaja može privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcii om društvene djelatnosti, odnosne centralnim značajem na koju se postavlja. Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1689 Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, je niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno-montažnih građevina - kioska - se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja-DPU. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/ TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SU STAVA
Članak 118.
Članak 118. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima br.: 2a/Promet, 2b/Pošta i telekomunikacije, 2c/Energetski sustav - plin i nafta, 2d/Energetski sustav - elektroopskrba, 2e/Vodnogospodarski sustav; u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 119.
Članak 119. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, tele komunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 120. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, detaljnim planom uređenja i si.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet
Članak 121.
Članak 121. Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, odnosno željeznička pruga, čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i br. 2a/ Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000. Ovim Planom osiguravaju se slijedeće najmanje širine koridora planiranih prometnica i to za: - planiranu cestu Kotoriba-D. Kraljevec- Goričan- 100m.
Članak 122. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 123.
Članak 123. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i im najmanje l,5m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne i veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3/ u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika. Stranica 1690 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 15
Članak 124. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajolika, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članka 163., 164. i 165. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja i centralnih sadržaja, te športa i rekreacije na način: 2 ukupne površine panoa do 2m i maksimalne visine do 3,Om od uređenog terena da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama da su od linije regulacije udaljeni najmanje l,5m da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0m. Unutar granica područja gospodarskih zona, uz prometnice se mogu postavljati reklamni panoi s 2 2 reklamnom površinom iznad 2,0m do najviše 6,0m i do visine 4,0m od uređenog terena i pod uvjetom:
Članak 124.
da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica, preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama da su od osi kolnika minimalno udaljeni 7,Om od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5m."
Članak 125. Uz državnu cestu br. D-20 ovim Planom, a prema kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000 i kartografskom prikazu br. 4a/ Građevinsko područje naselja Svete Marije planirana je izgradnja kamionskog parkirališta i benzinske postaje. Za potrebe opskrbe vozila gorivom i smještaja većeg broja teretnih vozila u mirovanju rezervirana je površina za gradnju benzinske postaje i terminala teretnih vozila. Unutar ove infrastrukturne zone nije dozvoljeno stanovanje, ali su u sklopu benzinske postaje dozvoljeni manji sadržaji i druge namjene u smislu pratećih sadržaja (ugostiteljstvo, trgovina, auto praonica, vulkanizer, sanitarni čvor, manja automehaničarska radionica). Koeficijent izgrađenosti može biti najviše 0,4, s time da 20% ukupne površine mora sadržavati zelene površine. Uvjete zaštite okoliša vezane uz navedene djelatnosti propisuju relevantni Pravilnici i Zakoni.
Članak 126.
Članak 126. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog staza, a križanjima osigura izvedbu minim »,0m, a u slučaiu teretnoe i/ili autobi prometa Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i si.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna razrada, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 127.
Članak 127. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 128. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područj a i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka l.ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100m na preglednom dijelu ili 50,0m na nepreglednom. Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1691
Članak 129.
Članak 129. Pri izdavanju potrebnih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Varaždin-Cakovec-Kotoriba obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160km/sat).
Članak 130. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75m. Namjena građevine 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina 4. banka i pošta - usluge 5. ugostiteljstvo 6. višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. športske građevine 8. višestambene građevine * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, Školske, socijalne, zdravstvene i si. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.