Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1676
Članak 34.
Članak 34. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, GLASNIK" Broj 15 - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice), - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. y Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca
Članak 35.
Članak 35. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.
Članak 36. Stambena, poslovna, odnosno stambenoi » poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice seoskog naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,Om. Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1677 Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m.
Članak 37.
Članak 37. Pojas gradnje za stambene i stambenoposlovne građevine koji nije definiran DPU-om prostire se u dubinu čestice 25,Om od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90m od regulacijskog pravca. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se 37,0m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0m od ruba zone stambene, odnosno stambenoposlovne gradnje. Pojas gradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničenog kapaciteta iz članka 78. koje prelaze propisane površine iz članka 21. ovih Odredbi, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70m od pojasa stambene, stambeno-poslovne gradnje, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.
Članak 38.
Članak 38. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i si. moraju se locirati na udaljenosti najmanje l,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. Međusobna udaljenost građevina
Članak 39. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.
Članak 40.
Članak 40. Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0m od građevina osnovne namjene. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 37. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu iz članka 21. ovih Odredbi, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka 37. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 12,0m.
Članak 41.
Članak 41. Minimalne udaljenosti stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti" člancima 111. i 112. ovih Odredbi. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih člancima 111. i 112. ovih Odredbi, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje * nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Visina građevina
Članak 42.
Članak 42. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine A vijenca iste građevine.
Članak 43. Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 6,6m za katne građevine, a 5,0m za prizemne građevine. Stranica 1678 "SLUŽBENI Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,Om.
Članak 44.
Članak 44. U najstarijim dijelovima naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina do maksimalne visine krovnog vijenca 5,6m (visoka prizemnica, odnosno katnica bez mogućnosti uređenja potkrovlja). Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. Prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina.
Članak 45.
Članak 45. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0m. Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,Om (a silos za stočnu hranu i više). Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje prelaze površine propisane člankom 21. ovih Odredbi može iznositi najviše 5,Om.
Članak 46. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.
Članak 47.
Članak 47. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog članka. GLASNIK" Broj 15 Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
Članak 48.
Članak 48. > Podrumom se smatra najniža etaža ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od l,2m od kote konačno uređenog terena. Oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 49. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim.
Članak 50. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene \ građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
Članak 51.
Članak 51. U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1679 - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.
Članak 52.
Članak 52. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. Kod izdavanja potrebnih dozvola za građevine iz stavka 1. ovog članka mora se u istom postupku idejno riješiti i ulično pročelje susjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti joj osnovne gabarite i konture. Ograde i parterno uređenje
Članak 53. Pravac regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 metara, - kod županijske ceste 8,0 metara, - kod lokalne 5,0 metara. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi \ ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m.
Članak 54.
Članak 54. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine l,5m. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj ^ * površini.
Članak 55.
Članak 55. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 56.
Članak 56. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok.
Članak 57. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i si. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od l,0m.
Članak 58.
Članak 58. Uređenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i si.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,Om. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 59. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. U SLUŽBENI Stranica 1680 U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga.
Članak 60.
Članak 60. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja.
Članak 61. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,Om, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. Komunalno opremanje građevne čestice
Članak 62. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak 63.
Članak 63. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Članak 64. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači daje formirana građevna čestica, te daje do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.
Članak 65.
Članak 65. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju JJ Broj 15 GLASNIK priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.
Članak 66. Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje, sanitarno-fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u ame održavati. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih službi, a nakon izgradnje uređaja V * V f za pročišćavanje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnimpropisima. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge štetne tvari. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine za ispuštanje u recipijent u. kategorije. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 67.
Članak 67. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji ce biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu.
Članak 68. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Svete Marije. a Broj 15 SLUŽBENI 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije
Članak 69.
Članak 69. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (kartografski prikazi 4a-b) zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti: - športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, - urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i si.), - križevi i kapelice, - zaštitno zelenilo i si. Unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15%. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, trgovine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i si. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 207. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.
Članak 70.
Članak 70. ■ Unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina "zelenih trgova" najčešće prostori između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). • "Zeleni trgovi" moraju se hortikulturno urediti ozelenjivanjem autohtonim biljem. Kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt. Postavljanje reklamnih panoa i kioska, te uređenje parkirališta na zelenim površinama "trgova" nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila. GLASNIK" Stranica 1681 Preporuča se Općini za svaki "zeleni trg" u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja. 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja
Članak 71.
Članak 71. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - na javnim zelenim površinama (trgovima), - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 30m od osi korita ili 50m od nasipa rijeke Drave, i u pojasu 50m od ruba šume, iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i si. u radijusu 30m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100m. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja
Članak 72.
Članak 72. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. Izvan građevinskog područja, na području Opčine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: - građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: - ratarske i si. farme (stambenogospodarski sklopovi), - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme), - ribnjaci, - plastenici i staklenici, - pčelinjaci, - površine i građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, Stranica 1682 Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" - površine i građevine za športsko-rekreacijsku namjenu s pratećim ugostiteljskoturističkim sadržajima, infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), - manje vjerske građevine (kapelice i raspela), - građevine posebne namjene. 2.3.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti RATARSKE I SL. FARME (STAMBENO- GOSPODARSKI SKLOPOVI)
Članak 73.
Članak 73. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem - poljodjelsko gospodarstvo. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda zä pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od l,0ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.
Članak 74.
Članak 74. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: - stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), - gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), - poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada, - druge prateće građevine prema potrebi. h Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Članak 75.
Članak 75. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100m, kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 m od lokalne ceste. Sklop građevina farme iz prethodnog članka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ¼ površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. 5,0m do visine vijenca. V * Maksimalna tlocrtna površina stambene 9 9 građevine je 200m, a po 600m za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja. w
Članak 76.
Članak 76. Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 73. i 74. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, Broj 15 "SLUŽBENI - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročisćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i si-)» - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZ GOJ ŽIVOTINJA (TOVILIŠTA, STOČNE FARME)
Članak 77.
Članak 77. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme) ovim Planom prikazane su postojeće lokacije, namjena, te načelno i KAPACITET TOVILIŠTA goveda kom. svinje kom. perad kom. 100 - 350 100 - 750 5000 -12500 350 - 1000 750 - 2000 12500 - 25000 r preko 1000 preko 2000 preko 25000 U situaciji kada se na užem području ili na susjednim česticama pojavi povećanje kapaciteta tovilišta od strane jednog korisnika ili više njih, kapaciteti se zbrajaju pa se prema ukupnom kapacitetu postojećeg i planiranog tovilišta primjenjuju udaljenosti zadane u tabeli. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja i zone športa i rekreacije. Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi 4,0m. Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja čiji je kapacitet manji od navedenog u tablici ovog članka, a dimenzije izgrađene tlocrtne površine gospodarske građevine prelaze 90,0m , udaljenost od pojasa gradnje stambenih građevina ne može biti manja od 70,0m. JJ GLASNIK Stranica 1683 površina izdvojenih područja prikazanih na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000. Izdvojena područja gospodarskih zona za uzgoj životinja određuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja životinja, na područjima najmanjeg mogućeg negativnog utjecaja na naselja i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoliš. Gospodarske zone za uzgoj životinja prvenstveno su namijenjena intenzivnom uzgoju krupne stoke, krznaša divljači).