Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 25
Članak 134.
Članak 134. Sustav obrane od voda na području Općine Vratišinec uspostavljen je izgradnjom mikroakumulacija na području Bakuca i sustava lateralnih kanala. Ovim Planom predviđa se održavanje i daljnji razvoj sustava u smislu očuvanja vodenih ekosustava i kontaktnih prostora koji se smatraju prirodnim ili prirodi bliskim predjelima, primjenom mjera zaštite prirodnih vrijednosti iz poglavlja 6. ovih Odredbi. Stranica 1654 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 14 Vodoopskrba
Članak 135. Predviđeno proširenje postojeće vodovodne mreže treba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe ("Studija vodoopskrbe Međimurske županije"). Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 136.
Članak 136. Planirana gradnja u gospodarskim zonama obavezno se priključuje na sustav javnog vodovoda.
Članak 137. Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Odvodnja
Članak 138.
Članak 138. Rješenje odvodnje otpadnih voda naselja u Općini Vratišinec temelji se na gradnji javne kanalizacije u skladu s odrednicama koje su definirane "Studijom odvodnje Međimurja", a do realizacije iste s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na dobro izvedenim nepropusnim septičkim jamama i sabirnim jamama koje treba redovno održavati prema posebnim propisima. Odvodnja oborinskih voda u javnu kanalizaciju mora se provoditi preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 139.
Članak 139. Na temelju "Studije odvodnje Međimurja" za naselja Vratišinec i G. Kraljevec potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije za zbrinjavanje otpadnih voda i oborinskih voda. Realizaciji odvodnje otpadnih voda za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti prema projektnoj dokumentaciji - gradnji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda.
Članak 140.
Članak 140. Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se auklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih * voda mora biti takav da osigura zadržavanje vodotokarecipijenta Brodeca na razini zahtijevane u. kategorije.
Članak 141. može se locirati izvan područja, a planirani da oored tehnoloških prostorne smije smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, sum; raka), te ne može biti smješten na vizurama istaknutim mjestima
Članak 142.
Članak 142. Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva moraju imati osigurano pročišćavanje tehnoloških voda do razine propisane posebnim propisima prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda. Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima. Preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja sa usklađivanjem sa "Studijom odvodnje u Međimurja". Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode se moraju zbrinjavati prema odredbama iz članka 67. ovih Odredbi. GROBLJE
Članak 143.
Članak 143 Ovim Planom nije predviđeno proširenje postojećeg groblja u Vratišincu. Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su važećim zakonskim propisima. U Broj 14 SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1655 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KUL- TURNO-POVUESNIH CJELINA se 6.1 Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 144. Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju "Polazišta" ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju "Polazišta" ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.
Članak 145.
Članak 145. Ovim Planom definiran je osobito vrijedan predio kultivirani krajobraz, označen u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Prirodni krajobraz obuhvaća šumski i livadni predio uz potoke Jalšovniču i Brodec (Dubrava, Berek, Projnice, Brodec). Osobito vrijednim predjelima smatraju se i vodni predjeli potoka i pripadajuća vodna staništa (širi vegetacijski pojas). Navedeni predjeli su područja s posebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao prostor koji pripada prirodnoj baštini. Zahvate u tim predjelima potrebno je izvoditi na način da se očuva biološka raznolikost, ekološki potencijal, krajobrazne vrijednosti i postojeće stanje eko-sustava. 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti o
Članak 146.
Članak 146. Poteze značajne za panoramske vrijednosti krajobraza i pojedinačne panoramske točke označene u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, potrebno je očuvati od neprimjerene gradnje (stupova raznih stanica, koridora infrastrukture i dr.) kako bi se zadržala postojeća fizionomija krajolika i vizualno vrijedne i eksponirane lokacije. Identitet ruralnog krajolika u ejelini (na području cijele Općine) potrebno je očuvati na način da zadrži prepoznatljiva slika prijelaznog blago nagnutog terena, te naselja čije se izgrađene strukture prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom.
Članak 147.
Članak 147. Kod namjeravanih hidrotehničkih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
Članak 148. Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore.
Članak 149.
Članak 149. Kao mjeru zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore. 6.3. Kulturna baština
Članak 150. Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 151. Na području Općine Vratišinec prema Zakonu zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN69/99) zaštićena je zgrada stare škole u Vratišincu. Danas je u njoj smješten dječji vrtić, mjesni ured i pošta. Nakon provedenog postupka koji je u tijeku, ova će zgrada biti upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. , Zbog utvrđenih svojstava kulturnog dobra za župnu crkvu sv. Križa u Vratišincu u tijeku je postupak donošenja Rješenja o zaštiti ove građevine, a nakon toga i upis u Registar kulturnih dobara. Stranica 1656 ? * Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK
Članak 152.
Članak 152. Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine nalaze se: - na području naselja Vratišinec - kapela sv. Križa, - kurija župnog dvora, - poklonac sv. Florijana, - stara grobna kuća, - kameno raspelo, - na području naselja G. Kraljevec - kapelica sv. Florijana, - kameno raspelo (blizu željezničke pruge u polju), - javno raspelo (na pola puta prema Vratišincu), - javno raspelo (na zapadnom ulazu u G. Kraljevec), - javno raspelo (uz cestu za Remis).
Članak 153. Ovim Planom predlaže se za kapelu sv. Križa u Vratišincu, provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara {NN69/99).
Članak 154.
Članak 154. Sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN69/99), moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim Planom predlaže se na lokalnoj razini v„ • zaštititi: u Vratišincu - kuriju župnog dvora, - staru grobnu kuću, - u G. Kraljevcu - kapelicu sv. Florijana, - kameno raspelo smješteno u polju na raskrižju poljskih putova, blizu željezničke pruge (navedeno pod 2. u Polazištima), - dvije tradicijske kuće na susjednim česticama koje se nalaze na slijepom odvojku u jugozapadnom dijelu G. Kraljevca, na kbr. 24 i 26 (zajedno s okućnicama, gospodarskim zgradama i uličnim ogradama kao tradicijski stambeno-gospodarski sklop).
Članak 155.
Članak 155. Od evidentiranih arheoloških lokaliteta na području Općine nalaze se: - područje naselja Brodec, - kapela sv. Križa.
Članak 156. Za sve iskope i zemlj ane radove unutar arheoloških lokaliteta i nalazišta navedenih u članku 155., a koji se izvode na dubini većoj od 40cm, potrebno je osigurati nadzor arheologa.
Članak 157. i Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu). 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 158.
Članak 158. Općina je dužna osigurati kontinuitet provođenja mjera za postupanje s komunalnim otpadom na postojeći način - organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada. Organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog otpada Općina je dužna osigurati u svim naseljima, a povremeno i prikupljanje glomaznog otpada. h Na području Općine se ne planira lokacija odlagališta komunalnog otpada, a nakon usvajanja opredjeljenja o zbrinjavanju komunalnog otpada na razini Županije, rješavanje zbrinjavanja komunalnog otpada na području Općine, prema potrebi će trebati uskladiti sa spomenutim opredjeljenjem.
Članak 159.
Članak 159. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s to poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj. / potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor. Za smještaj kontejnera i posuda uz veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila, ogradom ili si. Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istrošene baterije, plastika, biološki otpad i si.), tj. treba osigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada. Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1657 Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biološkog otpada na vlastitom zemljištu, te njegovo vraćanje u proizvodni ciklus što je moguće s obzirom na pretežito ruralnu strukturu Općine, veći udio poljoprivrednog stanovništva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe.
Članak 160.
Članak 160. Nelegalna odlagališta komunalnog otpada na području Općine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, u potpunosti sanirati. U ovom Planu u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeno je da se u gospodarskoj zoni (malog i srednjeg poduzetništva) uspostavi reciklažno dvorište (mjesto za skupljanje i privremeno skladištenje otpada - sekundarne sirovine).
Članak 161. Proizveden tehnološki (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš.
Članak 162.
Članak 162. Zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda definirano je člancima 67., 96., 138.-142. ovih Odredbi za provođenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda izvrši predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Upravno tijelo Općine dužno je voditi očevidnik sakupljenog i odloženog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine izvješća dostavljati u Katastar emisija u okoliš kojeg vodi županijska služba nadležna za zaštitu okoliša. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 163.
Članak 163. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajolika kao osobito vrijednih resursa Općine.
Članak 164. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 165. Unutar građevinskog područj a naselj a, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Građevine i vanjski prostori u kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i si.) svelo na dozvoljenu mjeru. VODE
Članak 166.
Članak 166 Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: - u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i si., - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke r treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, - sve onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraćem mogućem roku sanirati ili ukloniti izvore onečišćenja.
Članak 167.
Članak 167. Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: a/ kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, Stranica 1658 T> Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" b/ otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a u svemu prema posebnim propisima, c/ do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke i sabirne jame koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, d/ izričito se zabranjuje upuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a upuštanje u sustav za odvodnju otpadnih voda biti će moguće tek kada v * v r uređaj za pročišćavanje bude u funkciji.
Članak 168.
Članak 168. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena mora biti izveden od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
Članak 169.
Članak 169. v Uvažavajući preporuke iz PPMZ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološkoekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i si.
Članak 170.
Članak 170. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 171. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: - količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u 4 pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo.
Članak 172.
Članak 172. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u kvalitetna tla (vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 173. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i si., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. SUME
Članak 174.
Članak 174. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: c? - šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, - šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, - u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama. Stranica 1659 Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 175.
Članak 175. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i si. U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 176 Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu.
Članak 177.
Članak 177. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajolik, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine).
Članak 178.
Članak 178. U skladu s propisom o zaštiti okoliša i Planom intervencija u zaštiti okoliša, Općina je dužna izraditi svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, naftom i naftnim derivatima (količine koje premašuju propisane granične vrijednosti) u obvezi su izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i dostaviti ga županijskoj službi nadležnoj za poslove zaštite okoliša. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova Obaveza izrade DPU-a
Članak 179.
Članak 179. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi detaljne planove (DPU) ruci katastarske čestice veće od 1,0ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta, a prema kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područj a naselj a, površina kojih je veća od 2,0ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i gradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno područje.