Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1646
Članak 81.
Članak 81. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba čestice ne može biti manja od 3,Om. SPREMIŠTA U VOĆNJACIMA
Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od l,0ha. i Broj 14 Stranica 1647 "SLUŽBENI GLASNIK" Poljoprivredno zemljište najmanje površine od l,0ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti 2 veća od 40m kada se gradi na čestici najmanje površine od l,0ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20m za svakih 2 daljnjih 400m voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,Om od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LOVAČKE REMIZE
Članak 83.
Članak 83. Na kultiviranim predjelima Općine Vratišinec mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI
Članak 84.
Članak 84. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,Om od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća 2 od 40m , od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 12m'. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,Om od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,Om ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 85. Rudarski radovi kojima se istražuje mogućnost postojanja nalazišta nafte i plina na području Općine su mogući, a isti su u nadležnosti Države, sukladno Zakonu o rudarstvu. 2.3.3. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 86.
Članak 86. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i si. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.4. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 87. Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968.g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. "Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 88.
Članak 88. Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja (u smislu izgrađenih struktura) i to u građevinskim područjima i izvan njih. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. "Izgrađene strukture izvan građevinskog područja" ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme.
Članak 89. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i unutar "rezervirane" gospodarske zone (zona industrije, malog i srednjeg poduzetništva). Stranica 1648 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 14 Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1.
Članak 90.
Članak 90. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirana je ovim Planom "rezervirana" gospodarska zona unutar građevinskog područja, prikazano na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000 (kartografski prikaz br. 4a). Unutar "rezervirane" gospodarske zone mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i si., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskoj zoni se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i trgovački kompleksi (veleprodaja, trgovine i si.). Unutar gospodarske zone nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovoj zoni dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sL).
Članak 91.
Članak 91. Kod osnivanja zone gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 179. u poglavlju 9.1. "Obveza izrade prostornih planova" ovih Odredbi.
Članak 92. U sklopu zone gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0m, - međusobna udaljenost građevina ne može manja ■ * vijenca, odnosno slj< mena okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,Om, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, najmanja veličina građevne čestice može biti 2 30x40m, površine 1200m , - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše l,2m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 93.
Članak 93. Iznimno se za postojeću industrijsku gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 40% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu (kranske staze, vanjski dijelovi).
Članak 94. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 95.
Članak 95. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu V prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja. 4
Članak 96. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja. Nakon izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje, gospodarske zone se mogu priključiti na sustav odvodnje naselja uz propisani predtretman. Stranica 1649 Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 67. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.
Članak 97.
Članak 97. V Cestice u ovoj zoni se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,Om, ako su providne, odnosno 2,0m, ako su neprovidne. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 98. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i si.)» - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 99.
Članak 99. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje. U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i r uređivati i višestambene građevine, te trgovački, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.
Članak 100. Postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti. Ne dozvoljava se formiranje novih čestica i gradnja novih građevina individualnog stanovanja u zonama centralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i poslovni prostor predviđen za djelatnost koja je u skladu s namjenom zone.
Članak 101.
Članak 101. Sadržaji djelatnosti iz članka 98. smještavaju se u prostoru na slijedeći način: • V - za odgoj i obrazovanje -- smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na * • nacm da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz pretpostavljeni r obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, premda se u ovom trenutku ne planiraju nove. - za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju se unutar građevinskog područja naselj a u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima. - kulturni i društveni sadržaji - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i si.) - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - za šport i rekreaciju - smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područj a naselja. - za vjerske građevine - smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i si. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 102.
Članak 102. r Za gradnju građevina iz članka 98. koriste se slijedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 2 0,10m /stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih • • 2 organizacija 0,20m /stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i si.) 2 0,10m /stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. Navedeni normativi m /stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.
Članak 103.
Članak 103. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 98. može biti iznimno veća od 40% ako se odnosi na potrebnu rekonstrukciji dogradnju i sadržaja postojećeg društvenog doma
Članak 104. Visina građevina iz članka 98. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P+l, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 6,6 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni centralnih sadržaja. Stranica 1650 Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem trebala bi davati obilježje prostoru centra, formirati sliku naselja, sliku središta, definirati i javne prostore, prostore komunikacije. Iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).
Članak 105.
Članak 105. Udaljenost građevina iz čl. 98. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0m. Udaljenost građevina iz čl. 98. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 106. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 107.
Članak 107. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 98. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,Om. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s čl. 123. ovih Odredbi).
Članak 108. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajolikom.
Članak 109.
Članak 109. Kod projektiranja građevina iz čl. 98., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o prostornim standardima, urbanističkotehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 110. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne 2 površine do 12m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA /TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 111.
Članak 111. i Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima br.: 2a/Promet, 2b/Posta i telekomunikacije, 2c/Energetski sustav - plin i nafta, 2d/Energetski sustav - elektroopskrba, 2e/Vodnogospodarski sustav; u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 112.
Članak 112. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava i odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 113. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, detaljnim planom uređenja i si.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1651 Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet i
Članak 114.
Članak 114. Područjem Općine prolazi mreža županijskih i lokalnih prometnica čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i br. 2a/ Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000.
Članak 115. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste. Uz postojeće kategorizirane prometnice, a izvan pojasa ceste, izgradnja kamionskog parkirališta moguća je na prilazu naselju G. Kraljevec, a prema kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000.
Članak 116.
Članak 116. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje l,5m za jedan smjer. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom,
Članak 117. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajolika, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, kapelice, crkve).
Članak 118.
Članak 118. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i si.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna razrada, komunalne instalacije se polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 119.
Članak 119. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 120. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka l.ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100m na preglednom dijelu ili 50,0m na nepreglednom.
Članak 121.
Članak 121. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 54. ovih Odredbi. Stranica 1652 J* Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj • s * razini. Ovim Planom uz mjesne ulice predviđa L za kretanje pješaka u širini koja o >m broju korisnika, ali ne manjoj 75m Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.
Članak 122.
Članak 122. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na Namjena građevine 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina 4. banka i pošta - usluge 5. ugostiteljstvo višenamjenske dvorane i sakralne 6. građevine 7. športske građevine 8. višestambene građevine * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i si. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. mora prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 124.
Članak 124. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 125. r Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 123, Idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. $ Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice: broj mjesta na potreban broj mjesta 1 zaposlenik 0,45 PGM 2 1000 m * 20 PGM 2 1000 m * 40 PGM 2 1000 m * 40 PGM 2 1000 m * 40 PGM 1 gledatelj 0,15 PGM 1 gledatelj 0,2 PGM 1 stan 1,5 PGM odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne sa zastakljenim bočnim i stražnjim stranama. Stajališta se ne smiju formirati kod pilova, spomenika kulture i na malim zelenim javnim površinama. V. Pošta i javne telekomunikacije
Članak 126.
Članak 126. -■ Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Broj 14 "SLUŽBENI
Članak 127. Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom/postavom visokih stupova/građevina (za potrebe HTCRONET ili VIPNET GSM-a ili si.), iste se mogu locirati isključivo izvan građevinskog područja, na područjima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, što znači da se ne smije graditi na vizualno eksponiranim područjima i točkama, potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajolika, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, arheološki lokaliteti). Radi zaštite tih vrijednosti, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rješenja o postavljanju predmetnih stupova. Građevine iz stavka 1. ovog članka moraju se načinom gradnje i hortikulturnim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. Prilikom gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zaštite okoliša i prirode.
Članak 128.
Članak 128. Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se vežu na antenske stupove moraju se, gdje god je to moguće, grupirati na jedan antenski stup. ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba
Članak 129. Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja pojedinih naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje širenje 10(20)kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže. Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. Pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti. Postojeće zračne lOkV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriranju nove lOkV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora. Postojeću trafostanicu u blizini kapele Sv. Križa u Vratišincu nije dozvoljeno proširivati, ?> Stranica 1653 GLASNIK povećavati joj visinu ili modernizirati, već ju treba održavati u zatečenim gabaritima. Kada će se stvoriti povoljni uvjeti za njeno izmještanje, potrebno ju je izmjestiti na veću udaljenost od ovog kulturnog dobra, a za eventualnu novu lokaciju u najstarijem dijelu Vratišinca, konzultirati stručnu službu nadležnog Konzervatorskog odjela. Plinoopskrba
Članak 130.
Članak 130. Plinifikacija naselja Vratišinca, G. Kraljevca i Remisa gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđaju se povećanja broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 131. Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 132.
Članak 132. Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda.
Članak 133. Trafostanice, telefonske centrale i plinske ske stanice kada se ne grade u sklopu druge otrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Zaštitne građevine