Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

\ / u N MEĐIMURSKE Godina XII. j Čakovec, A N V ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 12 1 5. studenoga 2004. ISSN 1 3 3 2 -- 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-180*0020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj ... , . . :. :. ^ < . ^ ^ ^ - n ' W T H r t B i t i W J m i t t r o » * ' , , j . : :fc:sL;> : : i , i , * - • Q*li*ti!^rt;?4t!Jrt««' - ' I I .S- i # h *-J, M itl 8 fj\ ti ti • * r * »» i b h S _ f . s * , W I . * . ' • * * " ..^., *-. * SADRŽAJ ! . ! • •+ ^ • • , * . * • • * . " • « * * * » * ' OPĆINA l inv. i; 2o3 1: ,_1 i- , . , , _ ; . . . ^ n . i L a r j ^ » ä ä W Ä W a i U ö ö K W ' * « : ; ; * . ' * - * " V DOMASINEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 15. Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Domašinec 1426 - Prostorni plan uređenja Općine Domašinec 1426 Stranica 1426 ti Broj 12 SLUŽBENI GLASNIK" OPĆINA N/ DOMASINEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 15. Na temelju Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98., 61/01., 32/02. i 100/04), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova ("Narodne novine" br. 101/98.) i članka 15. Statuta Općine Domašinec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94., 7/94., 2/97., 3/98., 2/0L i 3/01.), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 34. sjednici, održanoj 20. 10. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Domašinec

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Domašinec, klasa: 021-05/2004-01/ 225, ur. broj: 2109/4-2004-02.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMASINEC Klasa: 021-05/2004-01/225 Ur. broj: 2109/4-2004-01 Domašinec, 20. 10.2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Lisjak, v. r Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa: 350-01/04-01/18, ur. broj: 2109-05-02-04-05 od 5. 5. 2004.), članka 15. Statuta Općine Domašinec ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 3/94., 7/94., 2/97., 3/98., 2/01. i 3/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 1/03.), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 34. sjednici, održanoj 20. 10. 2004. godine, donijelo je Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Domašinec. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. •t Donosi se Prostorni plan uređenja Općine * Domašinec (u daljnjem tekstu - Plan), izrađen od tvrtke "Arhitekt - ATELJE" d.o.o. Čakovec.
Članak 2. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 3.

Članak 3. Plan predstavlja elaborat "Prostorni plan uređenja Općine Domašinec", koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom Plana i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom Plana.
Članak 4. Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela Plana kako slijedi: V A/ tekstualni dio; B/ grafički dio. 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
Članak 5. Uvjeti za odredivanje namjena površina koj i određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: te Broj 12 SLUŽBENI principi održivog razvoja; principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.

Članak 6.

Članak 6. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Domašinec) određene su sljedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Zona mješovite pretežito stambene namjene Zona centralnih sadržaja Zone gospodarske namjene Zone zelenila, športa i rekreacije b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 1. Gospodarska namjena površine za iskorištavanje mineralnih sirovina 2. Građevine ufunkciji obavlj anj a poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilišta V 3. Sportsko-rekreacijska namjena 4. Groblje 5. Manje vjerske građevine 6. Infrastrukturni sustavi 7. Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla Šume isključivo osnovne namjene: - šume gospodarske namjene - zaštitne šume Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - druga i peta podtočka. Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u kartografskim prikazima br. 4a~b/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. GLASNIK " Stranica 1427 Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi.

Članak 6.

Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite. V
Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima br. 4.a-b/ "Građevinska područja naselja", na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prilozima 4. a-b ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje općine Domašinec ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja niti jednog naselja, ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskim prikazima br. 4a-b) "rezervirane zone": zone centralnih sadržaja, gospodarske zone - zone malog i srednjeg poduzetništva, zone zelenila, športa i rekreacije, ostali prostor mješovite, pretežito stambene namjene, prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta može se obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne i dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 25. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3 m. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i v Županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Stranica 1428 "SLUŽBENI Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom županije. Ovim Planom utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 10.

Članak 10. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE Državna autocesta D-3 Rijeka-Zagreb- Varaždin-Goričan, s pripadajućim građevinama i uređaj ima Dalekovod Zerjavinec-Mađar ska 2x400 kV Jadranski naftovod JANAF Građevine za obranu od poplava na Muri, a prema Državnom planu obrane od poplave i to - glavni murski nasip b/ PLANIRANE GRAĐEVINE V Čvor "Turčišće" na autocesti D-3 Rijeka- Zagreb- Varaždin-Goričan 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju
Članak 11. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima V V V - županijske ceste Z-2003, Z-2023, Z-2018 - lokalne ceste L-20030, L-20031 Eksploatacijsko polje šljunka i pijeska 'Turčišće I" Dalekovodi napona 35 kV i 10/20 kV Važniji vodoopskrbni ej evovodi - dio vodoopskrbnog sustava Županije - magistralni vod. Srednjotlačni plinovod (prsten) - dio prstena V Županije b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE Eksploatacijsko polje šljunka i pijeska "Turčišće II" Sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda naselja Domašinec i Turčišće Odašiljači operatera GSM sustava Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. GLASNIK" Broj 12 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. V Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim Planom.

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, rezervirane zone. > Ovim Planom definirane su sljedeće rezervirane zone: gospodarske zone (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), zone centralnih sadržaja, zone zelenila, športa i rekreacije, a prikazane su na kartografskim prikazima 4a-b/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone "rezervirane" za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih Odredbi. U poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih \ djelatnosti" ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih Odredbi.

Članak 13.

Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1429 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambe ne namjene
Članak 14. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE Stambenih (obiteljskih i višestambenih) Poslovnih Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA Pomoćnih Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu) Društvenih djelatnosti Sportsko-rekreacijskih sadržaja Prometne i komunalne infrastrukture Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće odgovarajuće uređenje površina čestica, .. _,_ javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: stambena ili poslovna; stambena i poslovna; stambeno-poslovna i poslovna građevina; poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 20. i 23. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše dva stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m , a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i si.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 3 i više stana. 4

Članak 17.

Članak 17. U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i si.), ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i si.), građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma), montažne privremene građevine. Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i si. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine) i Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj.

Članak 17.

građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Stranica 1430 "SLUŽBENI Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 25. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 19. Poslovnim građevinama smatraju se i kiosci. Kiosci su tipske ili posebno projektirane manje montažne ili pokretne građevine, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća, povrća i drugih proizvoda, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Kiosci se mogu postavljati kao samostalne građevine ili kao funkcionalna cjelina od nekoliko povezanih kioska.

Članak 20.

Članak 20. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i si. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci).
Članak 21. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: odraslih goveda do 8 komada, tovne teladi i junadi do 10 komada, ovaca i koza do 20 komada, konja do 4 komada, GLASNIK" Broj 12 odraslih svinja krmača do 5 komada, tov svinja do 10 komada, peradi do 100 komada, sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 22.

Članak 22. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 20 m, odnosno 45 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti 2 veličinu od 90 m tlocrtne površine i visine vijenca do 3,8 m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja mogu biti maksimalno 2 50 m tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30 % njene površine.

Članak 23.

Članak 23. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 24. Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: kolnih i pješačkih putova; biciklističkih staza; parkirališta; športsko^rekreacijskih površina i igrališta. \ i Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 210. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi! OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 25.

Članak 25. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar stambenih zona na područjima za razvoj naselja Broj 12 "SLUŽBENI i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za mini Najmanja Način gradnje građevina širina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način - slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m - katne 18m b/ za gradnju na poluotvoreni način - dvojne građevine - prizemne 12m - katne 14 m Kig - maksimalna bruto izgrađenost čestice + U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 2 60 cm iznad razine terena površine do 12 m , vanjska stubišta s naiviše 4 stube, kao i sentičke iame tlocrtne 2 m bruto čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30 % njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli, nova se građevina može graditi pod uvjetom daje veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planovima užeg područja (DPU) mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina.

Članak 25.

Iznimno se u prostornim planovima užeg područja (DPU) dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je odrednicama Plana.
Članak 26. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne 2 stambeno- poslovne građevine je 64 m . Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom 2 građevinom je 30 m . GLASNIK" Stranica 1431 malne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice Kig* 2 25 m 400 m 0,3 2 30 m 540 m 0,3 ... ^ — ^ . , - - 2 25 m 300 m 0,4 2 30 m 420 m 0,4 Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 400 m , a poslovne ili stambeno-poslovne 600 m , if ovim Pod pojmom "tlocrtna površina u Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenu gradnju, kao ni na društvene djelatnosti kao prateće namjene koji se grade u ovoj zoni.

Članak 27.

Članak 27. Na području Općine Domašinec građevine povremenog stanovanja ("vikendice") mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 28. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40 %. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 3 i više stana i visinom gradnje minimalno P+l, a mogu sadržavati i poslovne prostore. Broj 12 Stranica 1432 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 29.

Članak 29. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 30. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija gradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke gradnje. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA CESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 31.

Članak 31. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na*tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0 m između građevina. Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6 m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6.m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 25 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 32.

Članak 32. Dvojne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 33. Gradnja građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.
Članak 34. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne i građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 32. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0 m. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0 m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 34.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.

Članak 35.

Članak 35. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od sljedećih načina: Broj 12 " SLUŽBENI prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice), unutar stambene, stambeno ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6 m. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 36.

Članak 36. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.
Članak 37. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m. GLASNIK " Stranica 1433

Članak 38.

Članak 38. Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran DPU-om prostire se u dubinu čestice 25,0 m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90 m od regulacijskog pravca. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se 45,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 20,0m od ruba zone stambene, odnosno stambenoposlovne gradnje.
Članak 39. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i si. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0 m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. Međusobna udaljenost građevina

Članak 40.

Članak 40. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m za prizemne građevine, a 6,0 m za katne građevine. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.
Članak 41. Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0 m od građevina osnovne namjene. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 38. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 25,0 m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnika najmanje 20,0 m. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu iz članka 22. ovih Odredbi, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka 38. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 20,0 m. \ Stranica 1434 " SLUŽBENI