Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1278
Članak 10.
Članak 10. 1) Ulični koridor /oznaka UK1/ formira se radi: - izgradnje prilaza građevnoj čestici br. 3, a koji se predviđa i u funkciji sekundarnog prilaza za ulaz i izlaz na građevnu česticu br. 2, Broj 10 ' SLUŽBENI - uređenja pješačke staze, - izgradnju komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina, a na njima se izuzetno mogu postavljati plinske redukcijske stanice. 3) Unutar zelenih površina mogu se smještavati otvoreni jarci za odvodnju oborinskih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 11.
Članak 11. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 12. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6 - ' Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
Članak 13.
Članak 13. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parče lacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. GLASNIK " S t r a n i c a 1279 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 14. r 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 15.
Članak 15. 1) Susjedne građevne čestice koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Na tako objedinjenoj građevnoj čestici spajaju se površine za razvoj građevina, a na njoj se mogu graditi dvije građevine ili jedinstveni građevni kompleks s dvije osnovne namjene, ovisno o namjeni građevnih čestica koje se objedinjuju. 3) Objedinjena građevna čestica ne može se nakon izgradnje građevina cijepati na dvije zasebne čestice suprotno parcelaciji danoj ovim DPU-om i ukoliko izgrađene građevine nisu pozicionirane unutar područja za razvoj građevina određenih za pojedinačnu građevnu česticu. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16.
Članak 16. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/: koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
Članak 17. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na rađevnoj čestici i površine građevne čestice. Stranica 1280 "SLUŽBENI 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice za sve građevne čestice unutar područja obuhvata DPU-a kig <=0,40. 4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama prema odredbama članka 28. ovih odredbi, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25 % površine čestice i one se ne mogu locirati izvan područja za razvoj građevina određenog u kartografskom prikazu br. 7. "Uvjeti gradnje građevina".
Članak 18.
Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ iznosi: za građevne čestice br. 1 i br. 2 - kis <=l,00i za građevnu česticu br. 3 - kis 1,20.
Članak 19. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina građevina za pojedinu građevnu česticu iznosi maksimalno: - za građevne čestice br. 1 i br. 2 - 100 % površine građevne čestice, - za građevnu česticu br. 3 - 120 % površine građevne čestice.
Članak 20.
Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini, određuje se kao visina najvišeg vijenca građevnog kompleksa i iznosi: za građevne čestice br. 1 i br. 2 Vosn=8,0 m, a za građevnu česticu br. 3 - Vosn=6,6 m.
Članak 21. 1) Pomoćne građevine, koje se mogu graditi na građevnim česticama, mogu imati visinu najviše GLASNIK " Broj 10 4,0 m, osim ukoliko iz tehničkih razloga obavljanja funkcije pomoćne građevine ta visina (vijenca) nije uvjetovana kao viša (nadstrešnica za kamione i slično).
Članak 22.
Članak 22. i) Na građevnim česticama br. 1 i br. 2 osnovna građevina može imati najviše tri etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT. 2) Na građevnoj čestici br. 3 osnovna građevina može imati četiri etaže, i to PODRUM + PRI ZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE.
Članak 23. i) Etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 24.
Članak 24. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina". 2) Prateće građevine nisu predviđene unutar obuhvata DPU-a, ali su mogući prateći sadržaji unutar osnovne građevine, ovisno o definiciji pratećih sadržaja u člancima 6. - 8. ovih odredbi. 3) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6. - 8. ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 25.
Članak 25. i) Smještaj građevina na građevnim česticama <.<. određen je kartografskim prikazom br. 7 Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica određena: površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i Broj 10 "SLUŽBENI - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 26.
Članak 26. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 27.
Članak 27. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Osnovna građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 28. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 2) Nadstrešnice koje se grade za natkrivanje parkirališnih površina i kolnih prilaza mogu se graditi i izvan utvrđene površine za gradnju građevina, pod uvjetom da: - im ukupna visina nije viša od 4,0 m, - nisu locirana između granice utvrđene površine za gradnju građevina i linije regulacije, - ostalim međama čestice nisu bliže od 4,0 m * i - nisu locirana unutar zelenih zaštitnih pojasa, odnosno drugih zaštiznih koridora unutar GLASNIK" Stranica 1281 kojih, prema kartografskom prikazu br. 7 "Uvjeti gradnje građevina", nije dozvoljena gradnja građevina.
Članak 29.
Članak 29. i) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 30. 1) Sukladno planiranoj kategorizaciji državne ceste D 209 Čakovec - Mursko Središće, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2) Primjereno značaju državne prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 31.
Članak 31. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata iopremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 32. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područj a asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih i oborinskih voda, plinoopskrbe, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, uređenje zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.
Članak 33.
Članak 33. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na (.<. grafičkom prikazu br. 6 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina". 2) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. Stranica 1282 * Broj 10 "SLUŽBENI GLASNIK" 3) Česticu je moguće formirati ukoliko je osiguran najmanje jedan od planom predviđenih prilaza na nju.
Članak 34.
Članak 34. 1) Ograđivanje građevnih čestica moguće je jedino prozračnim, zaštitnim ogradama. 2) Visina ulične ograde građevnih čestica ne može biti veća od 1,8 metara. 3) Iz oblikovnih razloga preporuča se izvođenje samo zaštitnih ograda, na način da se one lociraju namjena građevine koeficijent 1 SKLADIŠTA 0,45 2 UREDSKI PROSTORI 20 3 TRGOVINA, USLUGE, 40 UGOSTITELJSTVO 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 4) Kamionska parkirališta i sva parkirališta osobnih vozila sa brojem mjesta većim od 10, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz otpadnih voda, koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, prema posebnim vodoprivrednim uvjetima.
Članak 36.
Članak 36. 1) Na svim građevnim česticama, najmanje 20 % ukupne površine čestice treba biti ozelenjeno. 2) U površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i ozelenjena, nenatkrivena parkirališta sa zasađenim drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta.
Članak 37. 1) Za površine javnog režima korištenja građevne čestice ili dijelove građevnih čestica i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM dublje unutar čestice, ovisno o funkcionalnoj organizaciji čestice, a ne na liniji regulacije.
Članak 35.
Članak 35. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na i i 1 zaposlenika 2 1000 m korisnog prostora 1000 m" korisnog prostora 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.
Članak 39. i) Za novoplaniranu prilaznu cestu, označenu kao UK1, određuje se širina asfaltnog kolnika 4,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 40.
Članak 40. 1) Presjecima kroz prometnicu u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih staza u koridoru cestovne prometnice. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,6 m za UK1, a 2,5 m za D 209. 3) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 41. 1) Na mjestu priključenja uličnog koridora UK1 na državnu cestu D 209 potrebno je predvidjeti raskrižje sa skretačima za spoj državne prometnice na planiranu prilaznu cestu UK1, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. 2) Planirane prilaze - ulaz i izlaz sa građevnih čestica br. 1 i 2, koje je moguće direktno prometno priključiti na državnu cestu D 209 potrebno je Broj 10 "SLUŽBENI izvesti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. 3) Formiranjem direktnog prometnog priključka čestice br. 2 na državnu cestu D 209 moguće je graditi građevine na navedenoj građevnoj čestici i prije uređenja prilazne prometnice UK1. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRA- STRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 42.
Članak 42. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 43. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
Članak 44.
Članak 44. 1) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje, odnosno treba ga projektirati kao PE HD. 3) Poželjno je premještanje trase postojećeg dolaznog voda vodovoda 0100, položenog unutar planiranih čestica br. 1 i 4, uz rub navedenih čestica, a ovisno o stanju vodova preporuča se kompletnu rekonstrukcija voda vodovoda od ulice kralja Zvonimira do planiranog područja u koridoru D 209 i priključenje postojećeg glavnog voda vodovoda za Sitnice na taj vod unutar koridora D 209. 4) U slučaju zadržavanja dolaznog voda vodovoda unutar navedenih čestica 1. i 4. posebne uvjete izvođenja zahvata na trasi voda vodovoda daje nadležni distributer. GLASNIK" S t r a n i c a 1283 5) Za česticu br. 1 vodovodni priključak je postojeći, a zbog bolje organizacije čestice moguće gaje i premjestiti bliže regulacijskoj liniji. 6) Česticu br. 2 moguće je na vodovodnu mrežu priključiti direktno s glavnog voda vodovoda, koji je izveden za područje Sitnice, preko pojedinačnog vodomjernog okna. 7) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.
Članak 45.
Članak 45. 1) Planiranu poslovnu zonu moguće je izvedbom ulične kanalizacije spojiti na postojeću kanalizacijsku mrežu odvodnje u ulici J. Broza Tita, tek nakon što se osigura funkcioniranje cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Murskog Središća. 2) Mrežu odvodnje treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnimpropisima i pravilima struke. 3) Sve vode, koje bi zbog obavljanja djelatnosti - npr. pranje automobila ili slično mogle u sebi sadržavati tvari koje bi bitno narušile kvalitetu vode u mreži javne odvodnje naselja, trebaju se prije upuštanja u sustav pročistiti do kvalitete prema posebnim uvjetima, koje u postupku projektiranja priključka daje nadležni distributer.
Članak 46.
Članak 46. 1) Do izgradnje ulične sanitarno-fekalne kanalizacijske mreže i njeno pripajanje na sustav odvodnje naselja, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda s područja obuhvata obavezno je riješiti izvedbom trodjelnih septičkih taložnica, koje se mogu pročišćavati metodom autopurifikacije. 2) Do izgradnje ulične sanitarno-fekalne kanalizacijske mreže i njeno pripajanje na sustav odvodnje naselja, zbrinjavanje tehnoloških voda potrebno je riješiti izvedbom nepropusnih taložnica i zbrinjavati prema posebnom propisu.
Članak 47.
Članak 47. 1) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: 3,0 m od linije regulacije, - 3,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 2) Nakon izvedbe sustava javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije. Stranica 1284 £t SLUŽBENI
Članak 48. 1) Oborinsku vodu s površine građevnih čestica potrebno je predvidjeti upuštanjem u sustav mješovite kanalizacije ili u septičke taložnice, uz prethodno pročišćavanje voda koje se slijevaju ispiranjem površina kod kojih je moguće zagađenje (parkirališne površine, otvorene površine za držanje strojeva, te sve druge površine čijim ispiranjem je moguća pojava tvari kao što su čestice ulja, masti, pijeska i mulja, te kemijskih primjesa) specijalnim uređajima. 2) Nije dozvoljeno oborinske vode s čestica ispuštati na površinu javnih prometnica, niti na okolne obradive površine.
Članak 49.
Članak 49. 1) Unutar područja obuhvata DPU-a predviđa se izvedba otvorenog ili zatvorenog jarka oborinske odvodnje unutar koridora UK1 sa spojem na postojeći otvoreni kanal oborinske odvodnje s javnih površina unutar koridora D 209.
Članak 50. 1) Plinofikacija područja se rješava produženjem postojeće srednjetlačne mreže PE 80, koja je izvedena u Ulici kralja Zvonimira. 2) Produžena mreža planira se u koridoru prometnica D 209 i UK1 dovesti do područja, te izvesti priključci na pojedinačne građevinske čestice. 3) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
Članak 51.
Članak 51. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe i javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se smještava na međi ili na pročelju osnovne građevine. 3.2.2 Elektroopskrba ijavna rasvjeta
Članak 52. i) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. GLASNIK " Broj 10
Članak 53.
Članak 53. l) Postojeći zračni srednjenaponski dalekovod napona 10 kV, koji prolazi južnim dijelom područja obuhvata, potrebno je izmjestiti uklanjanjem i izmicanjem graničnog stupa dalekovoda prema grafičkom prikazu, na način da se dio zračnih vodova zamjeni podzemnim srednjonaponskim kablom od izmještenog stupa do postojeće trafostanice u južnom dijelu naselja. 2) Postojeći zračni srednjenaponski dalekovod napona 10 kV, koji prolazi sjeverozapadnim dijelom područja obuhvata, ne predviđa se premještati, ali se u pojasu 10,0 m obostrano od osi zračnog kabla ne dozvoljava gradnja građevina, već je pojas, prema kartografskom prikazu br. 6 i 7 potrebno urediti sadnjom niskog zaštitnog zelenila.
Članak 54.
Članak 54. 1) Niskonaponska ulična mreža dugoročno se planira izvesti kao podzemna, kabelska kanalizacija unutar uličnih koridora D 209 i UK1, uz uvjet da za proširenje niskonaponske mreže elektroopskrbe na područje obuhvata DPU-a, postoje tehničke mogućnosti koje definira distributer el. energije, posebnim uvjetima. 2) Za izvedbu javne rasvjete potrebno je izvesti vlastiti podzemni kabelski vod unutar uličnih koridora D 209 i UK1, uz uvjet da za proširenje mreže javne rasvjete na područje obuhvata DPU-a, postoje tehničke mogućnosti koje definira distributer el. energije, posebnim uvjetima. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. Clanak.55. i) Obzirom na ograničene tehničke mogućnosti postojeće niskonaponske mreže južnog dijela Murskog Središća, novoformirane čestice mogu se opskrbiti električnom energijom snage do cea 6,6 kW, izvedbom pojedinačnih podzemnih niskonaponskih priključaka i njihovim spojem na postojeću niskonaponsku mrežu na tehnički najprikladinjem mjestu, prema uvjetima, pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Broj 10 " SLUŽBENI 2) Svako povećanje potrebne snage pojedinačnog korisnika, iznad snage određene prethodnim člankom, iziskuje postupak izgradnje nove elektroenergetske građevine (trafostanice) za potrebe pojedinačnog korisnika na vlastitoj građevnoj čestici ili više korisnika unutar obuhvata DPU-a5 pri čemu se lokacija i tip navedene građevine unutar čestice korisnika, usklađuje prema uvjetima, pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
Članak 54.
3) Nakon izgradnje nove elektroenergetske građevine, sukladno prethodnom stavku, pojedinačne korisnike moguće je el. energijom opskrbiti izvedbom pojedinačnih podzemnih niskonaponskih priključaka i spojem na navedenu energetsku građevinu. 4) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 56. i) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5. - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano vođenu unutar koridora ulica. 4) Na području obuhvata ne mogu se postavljati stupovi baznih postaja mobilnih telekomunikacija.
Članak 57.
Članak 57. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokaciju postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 58. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici ili koridoru prometnice. GLASNIK" Stranica 1285 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Unutar koridora prometnica planirana je obostrana izvedba zelenih pojasa.