Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 990
Članak 26.
8) Uz glavni ulaz potrebno je oblikovati pristupni trg, dimenzioniran prema kapacitetu stadiona. 9) Pri oblikovanju gledališta obavezno je izvesti sjeverno gledalište, s kojeg je po mogućnosti, ovisno o visinskoj koti dijela gledališta potrebno osigurati vizualni kontakt s površinom akumulacijskog jezera HE Dubrava. 10) Okvirni broj gledatelja za dimenzioniranje gledalištaje 15.000. i i ) Ako se planira izgradnja na drugim stranama staze, gledalište se prioritetno treba predvidjeti na zapadnoj strani. 12) Unutar područja na građevnoj čestici oznake P2 potrebno je osigurati parkiralište za potrebe korisnika čestice, koje se dimenzionira prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. GLASNIK " Broj 8 13) Unutar područja na građevnoj čestici, oznake Z3 potrebno je urediti površinu javnog parka, koju je visinski i pješačkom komunikacijom potrebno povezati s česticom javnog parka br. 3, a na kojoj nije moguće graditi građevine niti uređivati parkirališne površine. 14) Područje parka može se u dijelu urediti oblikovanjem poligona za vatrogasne vježbe. 15) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice br. 11 određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice s kis=l,0, kod čijeg izračunavanja se uzima u obzir čitava površina čestice, bez obzira na unutarnju podjelu po namjenama. 16) Broj etaža građevine određuje se s najviše 3 etaže, i to prizemlje + 2 kata, a najveća visina vijenca s 10,0 m. 17) Dijelovi stadiona iz tehničkih razloga mogu biti i veće visine. 18) Kolni prilaz za parkirališta i servisne prostore stadiona potrebno je predvidjeti s ceste uz drenažni kanal HE Dubrava.
Članak 27.
Članak 27. 1) Na građevnoj čestici br. 12, unutar površine za razvoj građevina moguće je urediti sadržaje tenis kluba koji uključuju: - prilazne pješačke i kolne površine, te parkirališne površine za korisnike tenis kluba dimenzionirane prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, - otvorene tenis terene, dimenzionirane do 8 tenis terena + jedan centralni tenis teren s otvorenim gledalištem, - tenis dvoranu dimenzioniranu na najviše 3 tenis igrališta, - u sklopu tenis dvorane moguće je urediti prateće ugosteljske sadržaje - caffe bar s otvorenom terasom, servisne prostore svlačionice sa sanitarijama u sklopu kojih je moguće organizirati priručni ugostiteljski prostor 2 neto površine do 100 m . 2) Tenis dvoranu potrebno je locirati na način da osigura dodatnu zvučnu barijeru stambenom naselju od sportskih sadržaja i predvidjeti kao samostojeću građevinu suvremenog oblikovanja. 3) Najveća bruto tlocrtna površina svih građevina može biti 1.500,0 m . 4) Najveća visina vijenca dvorane određuje se s 10,0 m, a izdvojene građevine za svlačionice s pratećim sadržajima 3,0 m. 5) Unutar građevne čestice nije dozvoljeno postavljati kioske. Broj 8 " SLUŽBENI 6) Kolni i pješački prilaz građevnoj čestici potrebno je osigurati s planirane ulice UK1, a prilaze kompleksu je potrebno urediti kao javne površine. 7) Sportske terene je moguće ograditi prozračnom žičanom ogradom.
Članak 28.
Članak 28. 1) Na građevnoj čestici br. 13, unutar površine za razvoj građevina moguće je locirati jednu ili više građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ za potrebe infrastrukturnog opremanja naselja. 2) Prioritetno se površina namjenjuje za lociranje prepumpne stanice sustava javne odvodnje Preloga.
Članak 29. 1) Na građevnim česticama br. 14, 15 i 16, nam IJ enj en i m za mjeso vit u, pretežito stambenu namjenu /oznaka M2/9 unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu višestambenu građevinu. 2) Građevne čestice nije moguće objedinjavati u jednu veću. 3) Višestambene građevine potrebno je jednim pročeljem locirati na obavezni građevni pravac 8 m udaljen od regulacijske linije ulice UK1. 4) Međusobna udaljenost višestambenih građevina ne može biti manja od 12,0 m. 5) U jednoj višestambenoj građevini moguće je predvidjeti najviše 12 stambenih jedinica + najviše 2 poslovna prostora za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, pedikerske, manikerske i slične radnje), te specijaliziranih trgovina. 6) Dijelovi višestambenih građevina mogu se namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti iz prethodnog stavka ukoliko: - su funkcionalno cjeloviti, - su integrirani u osnovni korpus građevine, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te ukupnom neto korisnom površinom svih komercijalnih sadržaja ne premašuju 20 % ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
Članak 29.
7) Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=l,6. 8) Broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže, i to podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje, a najveća visina vijenca s 8,0 m. 9) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se građevina planira kao građevina ravnog krova ili skrivenog kosog krova nagiba do 10°, moguće ju je GLASNIK " S t r a n i c a 991 predvidjeti s 4 etaže, i to podrum + prizemlje + 2 kata, a najveću visinu vijenca s 10,0 m. 10) Ravni krov ili skriveni kosi krov nije moguće rekonstruirati naknadnom izvedbom kosog krova, čiji nagib bi prelazio 10°. ii) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 12) Površina za razvoj garaža za stanare određena je prema kartografskom prikazu br. 7, a dimenzionira se sa po 1 garaža / 1 stan. 13) Garaže treba predvidjeti kao garažni niz jednoobraznog oblikovanja, a po potrebi se mogu protezati kao ugrađene od jedne do druge bočne međe čestica. 14) Uvjet za gradnju garaža kao ugrađenih je: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - se kod u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 29.
15) Broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 16) Unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske. 17) Pojedinačne građevne čestice moguće je ograditi zelenom ili niskom prozračnom gradom visine do 1,20 m.
Članak 30. 1) Na građevnim česticama br. od 17 do 84, namijenjenim za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu građevinu osnovne namjene, i to: - individualnu stambenu građevinu, - stambeno-poslovnu građevinu ili - poslovnu građevinu. 2) Najviše dvije susjedne građevne čestice /oznake Ml/ moguće je spojiti u jednu veću, uz uvjet da se zadovolje uvjeti broja i vrste dozvoljenih građevina na jednoj (objedinjenoj) građevnoj čestici iz stavka 1. ovog članka. 3) Stambena ili stambeno poslovna građevina trebaju se dimenzionirati kao građevine individualnog stanovanja, odnosno sadržavati najviše dvije stambene jedinice. Stranica 992 u SLUŽBENI 4) OSNOVNA GRAĐEVINA treba se locirati na građevnom pravcu određenom u kartografskom prikazu br. 7. 5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=l,2. 6) Broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže, i to podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje. 7) Visina vijenca osnovne građevine može biti najmanje 4,00 a najviše 6,60 m, a ako se garaža gradi kao dio stambenog kompleksa povezanih krovnih ploha, vijenac dijela građevine u kojem je garaža može biti i niži.
Članak 30.
8) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 9) Na građevnim česticama od broja 17 do broja 66 i od broja 78 do broja 84 nije moguće graditi PRATEĆE GRAĐEVINE uz osnovnu, a na građevnim česticama od broja 67 do broja 70 i od broja 71 do broja 77 moguće je uz osnovnu stambenu graditi jednu prateću poslovnu građevinu. 10) Djelatnosti koje se na česticama od broja 17 do broja 66 i od broja 78 do broja 84 mogu obavljati u poslovnim ili stambeno-poslovnim građevinama osnovne namjene su djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, optičarske, fotografske i slične radionice), - specijalizirane manje trgovine (ljekarne, trgovine kućnim ljubimcima koje uključuju ambulante za male životinje, kladionice, videoteke i slično), - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i restorani) i - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite i skrbi za starije osobe). 11) Djelatnosti koje se na česticama od broja 67 do broja 77 mogu obavljati u pratećim građevinama poslovne namjene su djelatnosti iz alineja od 1 - 4 , stavka 10. ovog članka. 12) Prateću građevinu treba locirati iza osnovne građevine, na istoj strani kao i osnovnu, a može se protezati i izvan područja gradnje osnovne građevine određenom prema kartografskom prikazu br. 7.
Članak 30.
13) Međusobna udaljenost osnovne i prateće građevine ne može biti manja od 4,0 m. 14) Visina vijenca prateće građevine može biti GLASNIK " Broj 8 najmanje 3,00 a najviše 4,80 m. 15) Uz osnovnu građevinu na čestici je moguće graditi jednu ili više POMOĆNIH GRAĐEVINA za redovnu upotrebu stambene građevine i to garaže za osobna vozila, spremišta, vrtne paviljone, vrtne fontane i slične građevine. 16) Pomoćne građevine je potrebno locirati unutar područja za razvoj tlocrta osnovne ili pomoćnih građevina, odvojeno od građevine osnovne (ili prateće) namjene ili tukompleksu s njom. 17) Ako se pomoćne građevine lociraju unutar područja za razvoj tlocrta osnovne građevine obavezno se trebaju graditi iza osnovne građevine, a na građevnim česticama od broja 67 do broja 77 iza osnovne ili iza prateće građevine. 18) Izuzetno od prethodnog stavka: - garažu je moguće integrirati u volumen osnovne građevine, u skladu sa stavkom 7. ovog članka, a 2 - fontane i vrtne paviljone površine do 4,0 m i visine sljemena do 2,5 m mogu se locirati i ispred građevne linije osnovne građevine, ali najmanje 3,0 m udaljeno od svih međa građevne čestice. 19) Kada se pomoćna građevina locira unutar površine za razvoj pomoćnih građevina koja se proteže do stražnje međe građevne čestice, moguće ju je graditi kao dvojnu na međi, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - se kod u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 30.
20) Ako je udaljenost građevina koje se grade na čestici manja od 3,0 m od susjedne međe, građevine na tu stranu ne mogu imati orijentirane otvore. 21) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Broj 8 "SLUŽBENI 22) Uređenje okućnice izgradnjom bazena 2 površine do 40,0 m po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom) moguće je samo na građevnim česticama dužim od 30,0 m, pod uvjetom da se bazen predviđa najmanje: - 20,0 m udaljeno od linije regulacije, - 2,0 m od stražnje i jedne bočne međe građevne čestice, te - 4,0 m od druge bočne međe građevne čestice. 23) Uređenje okućnice izgradnjom jednog tenis igrališta moguće je jedino na građevnim česticama od broja 67 do broja 77y na način da budu najmanje 35,0 m udaljena od linije regulacije ulice UK4 i najmanje 12,0 m od osnovnih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, te najmanje 0,5 m od međa čestice. 24) Na građevnim česticama nije moguće graditi pomoćne građevine za držanje životinja, osim za držanje kućnih ljubimaca, niti druge građevine poljoprivrednog gospodarstva (sjenike, kolnice, spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva i slično).
Članak 30.
25) Svi istaci na građevinama - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 26) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 27) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 28) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 29) Broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 30) Unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske. 31) Građevne čestice moguće je ograđivati ogradama, ukupne visine najviše 1,2 m i to izvedenim kao zelene ograde - živice ili prozračne ograde od drveta ili metala, a čvrsto podnožje ograda može se dodatno oblikovati kao betonsko ili kameno visine do 50,0 cm. 32) Međe prema susjednim građevnim česticama moguće je ograđivati prozračnim ili punim ogradama najveće visine do 1,5 m. GLASNIK" Stranica 993
Članak 31.
Članak 31. i) Na građevnim česticama br. 85 i 86, unutar površine za razvoj građevina moguće je locirati jednu ili više građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ - transformatorskih stanica za potrebe infrastrukturnog opremanja naselja. 2) Transformatorske stanice predviđene su kao TS 10/0,4 kV i snage do 630 (1000,0 kVA), a trebaju se izvesti kao tipske samostojeće građevine, maksimalne visine vijenca 4,0 m. 3) Čestice za postavu trafostanica ne trebaju se ograđivati, ali se na njima treba urediti površina za pristup servisnog vozila. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 3.1.1 Ulični koridori
Članak 32.
Članak 32. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora br. 1-11/ formiraju se radi izgradnje cesta, pješačkih i biciklističkih staza, javnih zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih voda, te sustava odvodnje oborinskih voda.
Članak 33. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.
Članak 34.
Članak 34. 1) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 7,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. 4) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. Stranica 994 "SLUŽBENI
Članak 35.
Članak 35. 1) Projektom rekonstrukcije lokalne ceste uz drenažni kanal HE Dubrava potrebno je osigurati proširenje njenog koridora u smjeru sjevera na minimalno 16,0 m. 2) Unutar koridora potrebno je predvidjeti vođenje pješačko - biciklističke staze od kolnika odvojene zelenim pojasom zasađenim drvoredom i lociranje kanalizacijskog voda sustava javne odvodnje Grada. 3) Na mjestu priključenja uličnih koridora UK1 i Ulice Zrinski na lokalnu cestu uz drenažni kanal HE Dubrava potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: - predvidjeti raskrižje s lijevim i desnim skretačima za skretanje s lokalne ceste prometnice na ceste u zoni obuhvata DPU-a (UK1 i Ulice Zrinski) - voda s uličnih koridora UK1 i Ulice Zrinski ne smije se izlijevati na lokalnu cestu, - potrebno je prilagoditi radijuse priključenja prema potrebama korištenja ceste, te - obilježiti raskrižje prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 34/2003.). 3.1.2 Promet u mirovanju
Članak 36.
Članak 36. 1) Građevne čestice i površine namijenjene javnom parkiranju ili parkiranju za potrebe pojedinačnih namjena određene su u kartografskom prikazu br. 2 55 - "Detaljna namjena površina . 2) Način uređenja pojedine građevne čestice ili dijela čestice u svrhu parkiranja vozila određen je u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj koefi parkirališnih namjena građevine cijent ili garažnih mjesta na 1 1 SKLADIŠTA 0,45 zaposlenika 7 100 m 2 UREDSKI PROSTORI 2 korisnog prostora 7 100 m TRGOVINA,USLUGE, 3 4 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora v VIŠENAMJENSKE 1 4 DVORANE I SAKRALNE 0,15 posjetitelja GRAĐEVINE 1 5 SPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 gledatelja 6 STAMBENE GRAĐEVINE 1 1 stan GLASNIK" Broj 8 4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili unutar koridora javne prometnice, ukoliko se posebnom komunalnom gradskom odlukom osigura mogućnost korištenja javnih površina unutar uličnih koridora za potrebe parkiranja vozila. 3.1.3 Pješačke i biciklističke staze
Članak 37.
Članak 37. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,60 m. 3) Širina pješačko-biciklističkih staza predviđena je najmanje širine 2,5 m, na način da se je od kolnika odvoji zaštitnom zelenom površinom, širine najmanje 2,0 m. 4) Za pješačke, biciklističke površine i površine javnog parkirališta, unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 38.
Članak 38. 1) Pješačke staze za koje su formirane vlastite čestice izvan uličnih koridora /oznaka PS u kartografskom prikazu br.2/ trebaju imati najmanju širinu čestice od 3,0 m, osim čestice staze koja povezuje UK1 i UK3, koja treba imati širinu najmanje 4,0 m 2) Sa pješačke staze koja povezuje U Kl (nastavak ulice Jug III) i UK3 (nastavak ulice Jug II) potrebno je omogućiti kolni prilaz postojećim stambenim česticama k.č. 8108/199 i 8108/170, te planiranim stambenim česticama br. 14. i 23. 3) Ostale pješačke staze mogu se koristiti za pristup interventnih vozila, ali ne i za kolni promet. 3.2 GRADNJE, REKONSTRUKCIJE OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NA CIN i ČIVAN JA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 39.
Članak 39. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom t£ Broj 8 SLUŽBENI upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 40. i) Planirane trase mreža voodopskrbe i plinoopskrbe, te postojećeg kolektora odvodnje sanitarno-fekalnih voda i planirane trase glavnog kolektora odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe i plinoopskrbe, te dijelom odvodnje otpadnih voda", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.
Članak 41.
Članak 41. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova vodovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.
Članak 42.
Članak 42. I) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom niskotlačnog uličnog voda i priključenjem na postojeću niskotlačnu mrežu naselja, prema kartografskom prikazu. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. GLASNIK " S t r a n i c a 995 3) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito stambenog dijela obuhvata, potrebno je locirati unutar javne površine građevne čestice parka - br. 4, i locirati je u zapadnom dijelu čestice. 4) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito trgovačke namjene, potrebno je locirati unutar jedne od građevnih čestica br. 8 ili 9 i locirati je na način da ne smeta prometu. 5) Alternativno je moguće redukcijske plinske stanice za potrebe pojedinačnih čestica poslovne namjene, kao i za potrebe speedway stadiona, definirati glavnim projektom građevine, unutar pojedinačnih građevnih čestica br. 1 - 8 i br. 11.
Članak 43.
Članak 43. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice mješovite, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na međi.
Članak 44. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada. 2) Tehnološke vode se unutar područja obuhvata, sukladno namjeni površine ne bi trebale pojaviti, a ukoliko se pojavi potreba za njihovom odvodnjom obavezno ih prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
Članak 45.
Članak 45. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti sistemom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica, kojima će se sanitarno - fekalne vode pročišćavati metodom autopurifikacije. 2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 3) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije. j Stranica 996 "SLUŽBENI
Članak 46.
Članak 46. 1) Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnog koridora, u pravilu zatvorenim, a iznimno otvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti sa postojećom mrežom odvodnih kanala. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze sinne najmanje 1,60 m. 3) Odvodnju oborinskih voda s javnih površina područja obuhvata, alternativno je moguće riješiti upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje naselja, te konačnim tretiranjem uređajem za pročišćavanje otpadnih voda planiranim na razini naselja. 4) Projektom odvodnje oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba definirati mogućnost način prihvata oborinskih voda s građevnih čestica poslovne i društvene namjene.
Članak 47.
Članak 47. 1) Oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene trebaju se odvoditi zasebnim sustavom odvodnje oborinskih voda, koji može biti oblikovan kao zatvoreni (oborinska kanalizacija) ili otvoreni, kao ulični jarak. 2) Alternativno je oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene moguće upuštati u mješovitu kanalizaciju, ukoliko je na takav način dimenzionirana, a ako sastav tla to omogućava i ukoliko oborinske vode nisu zagađene primjesama štetnim za tlo i podzemne vode izlijevati na površinu čestice. 3) Odvodnja oborinskih voda s pojedine čestice ne smije se riješiti na način da se vode izlijevaju na susjednu građevnu česticu.
Članak 48.
Članak 48. 1) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s brojem parkirališnih mjesta većim od 6, te površina servisa vozila, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni ili mješoviti) uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 2) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim uvjetima održavatelja sustava. GLASNIK" Broj 8
Članak 49.
Članak 49. i) Kao rješenje sustava odvodnje otpadnih voda moguće je predvidjeti iskorištenje postojeće mješovite kanalizacije za uspostavu sustava oborinske odvodnje, te izvedbu novog cjevovoda za sanitarno-fekalnu kanalizaciju. 3.2.2 Elektroopskrba ijavna rasvjeta i
Članak 50. i) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. i
Članak 51.
Članak 51. I) Za područje obuhvata predviđa se izvedba dvije nove transformatorske stanice, na građevnim česticama br. 85 i 86. 2) Za cjelokupno funkcioniranje sustava elektroopskrbe juga naselja Prelog, dvije nove transformatorske stanice potrebno je umrežiti srednjenaponskim podzemnim kablima, s postojećim transformatorskim stanicama u ulicama J. Bedekovića, D. Domjanića i jednom novom planiranom u Ulici V. Nazora.
Članak 52. i Niskonaponska mreža predviđena je kao 1) podzemna kabelska kanalizacija, obostrano vođena unutar uličnih kondora u ulicama u kojima se predviđa gradnja s obje strane ulice, a jednostrano vođena u ulicama gdje se građevinske čestice predviđaju sjedne strane ulice. 2) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna kabelska kanalizacija jednostrano vođena unutar uličnih koridora. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvjetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. Broj 8 "SLUŽBENI
Članak 53.
Članak 53. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti * « izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 54.
Članak 54. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 55. 1) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanal izacij u, spojem na postojeću TK mrežu, i to kao obostrano ili jednostrano vođenu unutar koridora ulica.
Članak 56.
Članak 56. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 57. 1) U poglavlju 2.2. ovih odredbi određeni su uvjeti izgradnje javnih telefonskih govornica, koje se vežu uz prostore muzej a /oznaka D2/ i prostore trgovačke namjene /oznaka Kl/. GLASNIK" Stranica 997 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 58.
Članak 58. i) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili uređenju zasebne čestice javnog parka. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina. 4) Gradnja na drugim zelenim površinama moguća je u slučajevima određenim poglavljem 2.2. ovih odredbi.
Članak 59. 1) Zelene površine u sastavu uličnih koridora UK2 obavezno je, zasaditi drvoredom listopadnih autohtonih stabala, a preporuča se na takav način riješiti uređenje i drugih ulica i to prvenstveno UK1, UK8 i dio Ulice Zrinskih.