Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 79
Članak 29.
Članak 29. i) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni građevine uz koju se grade i definirane su u člancima 6 - 8 ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 30. i) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 GLASNIK " Stranica 1057 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice i - površina unutar koje se mogu gradit prateće, odnosno pomoćne građevine udaljenost te površine od linije regulacije ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 4) Novoplaniranim građevnim česticama, brojeva 1 - 19 u kartografskom prikazu br. 7 prikazan je i obavezni građevni pravac, koji određuje obvezu lociranja građevine ili dijela građevine osnovne namjene na tom pravcu.
Članak 31.
Članak 31. i) Pojas izgradnje građevine osnovne namjene za postojeće građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /Ml/, odnosno čestice brojeva od p l - p l l određuje se s 25,0 m od linije regulacije Ulice m. Tita u Senkovcu, u dubinu čestice. 2) Ukoliko se osnovna građevina gradi kao zamjenska, građevna linija na česticama iz prethodnog stavka određuje se prema postojećoj osnovnoj građevini ili prema građevnoj liniji susjednih čestica.
Članak 32. l) Pojasevi izgradnje građevina osnovne namjene za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2 i M3/ određuju se prema u kartografskom prikazu br. 7 Uvjeti gradnje građevina". 2) Unutar tog pojasa lociraju se osnovne građevine i to od građevnog pravca u dubinu čestice. 3) Na građevnim česticama oznake M3, odnosno brojeva od 1 - 9, unutar pojasa građevina osnovne namjene mogu se locirati prateće građevine, pod uvjetom da su smještene iza građevine osnovne namjene.
Članak 33.
Članak 33. i) Iza pojasa izgradnje građevine osnovne namjene proteže se pojas izgradnje pratećih, odnosno pomoćnih građevina. 2) Unutar tog pojasa, na građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M l / i na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M3/ mogu se locirati prateće građevine ukoliko se radi o građevinama namijenjenim stanovanju ili poslovnim djelatnostima. Stranica 1058 "SLUŽBENI 3) Prostore gospodarskih djelatnosti koje se smatraju bučnim, a koje je prema stavku 10 članka 6. ovih odredbi, moguće locirati u pratećim građevinama na česticama mješovite, stambene i /ili poslovne namjene /oznaka M l / potrebno je od linije regulacije ulice udaljiti najmanje 25,0 m, a od stražnjih međa građevnih čestica najmanje 10,0 m. 4) Najveća dubina izgradnje stambene građevine ili stambenog dijela stambeno-poslovne građevine, ako se gradi kao prateća na česticama stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M l / (brojeva pl p l l ) iznosi 45,0 m od linije regulacije Ulice m. Tita u Senkovcu, u dubinu čestice. 5) Najveća dubina izgradnje stambene građevine ili stambenog dijela stambeno-poslovne građevine, ako se gradi kao prateća na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M3/ (brojeva 1 - 9) iznosi 45,0 m od građevne linije određene kartografskim prikazom br. 7, u dubinu čestice, odnosno stambeni prostori mogu najviše 10,0 m zadirati u područje gradnje pratećih i pomoćnih građevina. 6) Stambene građevine ili stambeni dijelovi stambeno-poslovne građevine koja se može graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2/ (brojeva 10 - 19) ne mogu se protezati izvan područja izgradnje građevina osnovne namjene.
Članak 34.
Članak 34. i) Pomoćne građevine lociraju se iza građevine za čiju upotrebu služe, a obavezno iza građevine osnovne namjene. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, garaža za osobna vozila može biti funkcionalno i oblikovno integrirana u građevinu osnovne namjene, i u tom slučaju se je smatra dijelom građevine osnovne namjene. 3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, samostojeće fontane i vrtni paviljoni, površine do 3,0 m" i ukupne visine do 3,0 m mogu se locirati u prednjem dijelu građevne čestice, pod uvjetom da su najmanje 4,0 m udaljeni od linije regulacije i bočnih međa građevne čestice, te da ne sprečavaju kolni prilaz najmanje širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice. 4) Pojedinačno tenis igralište može se graditi na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M3/, pod uvjetom d a j e najmanje 12,0 m udaljeno od pojasa izgradnje osnovne građevine. 5) Na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M3/, može se graditi 2 otvoreni bazen površine do 60,0 m , u pojasu izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, a zatvoreni bazen integriran u korpus osnovne građevine može se locirati i unutar pojasa gradnje GLASNIK" Broj 8 osnovne građevine. 6) Pomoćne građevine za držanje peradi i kunića, potrebno ih je locirati najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 35.
Članak 35. i) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukoliko se građevine na istoj čestici grade u kompleksu, kao poluotvorene ili ugrađene građevine, potrebno je između pojedinih građevina (funkcionalnih cjelina kompleksa) predvidjeti izvedbu protupožarnih zidova, odnosno druge posebne mjere zaštite od prijenosa požara. 3) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 4) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.
Članak 36.
Članak 36. i) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M l / ne može biti manja od visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, odnosno u situacijama gdje su postojeće građevine izgrađene na manjoj udaljenosti može se zadržati postojeća udaljenost, ukoliko je veća od 4,0 m. 2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M2 i M3/ određena je udaljenošću područja za razvoj građevina, prema kartografskom prikazu br. 7.
Članak 37.
Članak 37. i) Pomoćne građevine mogu se graditi kao dvojne na stražnjim međama građevnih čestica i u tim slučajevima potrebno ih je oblikovati na način da: se prema susjednoj građevnoj čestici izvede protupožarni zid, se prema susjednoj čestici ne izvode istaci, je nagib krovnih ploha orijentiran na vlastitu građevnu česticu i Broj 8 "SLUŽBENI se odvodnja krovne vode i snijega riješi na pripadajućoj čestici. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 38. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 39.
Članak 39. i) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 40. i) Krovne plohe građevina moguće je izvoditi kao ravne, lučne ili kose krovove. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 41.
Članak 41. i) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. GLASNIK " S t r a n i c a 1059
Članak 42.
Članak 42. i) Sukladno planiranoj kategorizaciji državne ceste D .209, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2) Primjereno značaju državne prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 43. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. 3) Minimalna uređenost prostora za formiranje pojedinačne građevne čestice je formiranje čestice prilazne prometnice, izvedba pristupne prometnice do razine makadamskog puta, izvedba mreže odvodnje sanitarno-fekalnih voda - kolektora u koridoru ulice UK1 i mogućnost priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom.
Članak 44.
Članak 44. i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, uređenje javnog parka, zaštitnih zelenih površina, za prometnu vezu mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, telekomunikacija i odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.
Članak 45.
Članak 45. i) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na u grafičkom prikazu br. 6 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 46. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. Stranica 1060 "SLUŽBENI 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 1,8 m.
Članak 47.
Članak 47. i) Građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake Ml/ moguće je ne ograđivati s ulične strane, već se površina može urediti kao javna i koristiti kao parkirališni prostor, namjena građevine GLASNIK" Broj 8 pristupni trg ili reprezentativni park.
Članak 48. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na koeficijent 1 PROIZVODNJA I SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI TRGOVINE, USLUGE I 3 UGOSTITELJSTVO VIŠENAMJENSKE DVORANE I 4 SAKRALNE GRAĐEVINE 6 STAMBENE GRAĐEVINE 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici na kojoj se gradi građevina poslovne namjene uredi, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više 2 sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine i na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 49.
Članak 49. i) Sve građevne čestice imaju predviđen jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 50. i) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ne ubrajaju se parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima.
Članak 51. i) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica mješovite, stambene ili poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 0,15 1 posjetitelja 1,00 1 stan
Članak 52.
Članak 52. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.
Članak 53. i) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 6,0 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 54. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko-biciklistickih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 2,0 m, a pješačko-biciklistickih s 2,5 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog * i . rješenja.
Članak 55.
Članak 55. i) Projektom uličnog koridora UKl treba riješiti spajanje na državnu prometnicu D209 u južnom dijelu područja obuhvata DPU-a i izvedbom okretišta južno od lateralnog kanala. 2) Na mjestu priključenja uličnog koridora UKl na državnu cestu D209 potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: Broj 8 "SLUŽBENI - raskrižje treba riješiti na istoj točci spoja s D 209, gdje je predviđen i spoj županijske prometnice Senkovec - Slakovec, te - raskrižje treba riješiti izvedbom traka za skretanje. 3) Posebne uvjete projektiranja raskrižja D 209 i planirane UK1 potrebno je zatražiti od nadležne institucije - održavatelja ceste D 209. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 56.
Članak 56. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 57. i) Planirane trase mreža voodopskrbe plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.
Članak 58.
Članak 58. i) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Senkovec. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. GLASNIK" Stranica 1061 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.
Članak 59.
Članak 59. i) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu opskrbe plinom naselja Senkovec. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica.
Članak 60. i) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na međi.
Članak 61.
Članak 61. i) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata i oborinskih voda s javno-prometnih površina, potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Senkovec. 2) Postojeće vodove odvodnje potrebno je rekonstruirati prema kartografskom prikazu br. 4 Plan komunalne infrastrukture mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje. 3) Za postojeće građevne čestice br. pl - pn potrebno je rekonstruirati postojeću mrežu odvodnje, u stražnjim dijelovima čestica i vod spojiti na planirani vod paralelan s Lateralnim kanalom, te preko njega na kolektor planiran u koridoru UK1. 4) Na rekonstruirani vod odvodnje koji se predviđa u stražnjem dijelu čestica pl - pl 1 potrebno je vezati sve postojeće građevine čestica p l - p l l , a postojeće vodove odvodnje ukinuti ili integrirati u rekonstruirani vod odvodnje, pri čemu je na navedenim stražnjim dijelovima čestica potrebno omogućiti pristup održavatelju kanalizacijskog sustava u svrhu održavanja voda odvodnje. 5) Izuzetno od prethodnog, građevnu česticu br. 11 moguće je alternativno priključiti na kolektor odvodnje položen u koridoru UK1 spojem preko čestice br. 23 /oznake Z3). Stranica 1062 "SLUŽBENI 6) Građevne čestice br. 1 - 19 potrebno je spojiti na kolektor mješovite kanalizacije planiran za skupljanje otpadnih sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških voda i oborinskih voda s javnih površina - poslovne zone Šenkovec, locirane zapadno od D 209.
Članak 61.
7) Kolektor iz prethodnog stavka treba položiti unutar koridora UK1, prema kartografskom prikazu, do lateralnog kanala, te ga je dalje potrebno voditi južno uz lateralni kanal do vodne stepenice, gdje se predviđa izvedba kišnog preljeva i prijelaz kolektora na sjevernu stranu lateralnog kanala, te njegovo daljnje vođenje paralelno uz lateralni kanal do spoja na kolektor IV sustava javne odvodnje Grada Čakovca. 8) Na kolektor predviđen u koridoru ulice UK1 potrebno je vezati sve građevine benzinske postaje u Mobenz" i pratećih sadržaja.
Članak 62.
Članak 62. i) Tehnološke vode koje se mogu pojaviti unutar područja obuhvata potrebno je ispuštati u mješoviti sustav javne odvodnje, a prije ispuštanja treba ih pročistiti do razine određene posebnimpropisima.
Članak 63. i) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina i zelenih površina s područja obuhvata treba riješiti upuštanjem u kolektor mješovite kanalizacije smješteni unutar zelenih površina javnog parka uz ulični koridor UK1 /oznaka Zl/.
Članak 64. i) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta i servisa vozila, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 2) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim uvjetima održavatelja hidromelioracijskog sustava. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 65.
Članak 65. i) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. GLASNIK" Broj 8 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 66. i) Područjem obuhvata DPU-a prolazi dalekovod 110 kV, te je definiran zaštitni koridor od 18,0 m s obje strane dalekovoda, unutar kojeg nije dozvoljena nikakva gradnja.
Članak 67.
Članak 67. 2) Niskonaponska mreža područja obuhvata predviđa se kao proširenje postojeće mreže koja se napaja s TS 10/4 kV kod mosta kojim D 209 prelazi preko lateralnog kanala. 3) Niskonaponska mreža planira se izvesti kao podzemna kabelska kanalizacija obostrano postavljena unutar koridora UK1, s mogućnošću veze preko planiranog pješačko-biciklističkog mosta na Vrtnu ulicu.
Članak 68. i) Za napajanje javne rasvjete predviđa se izvesti zasebni podzemni kabelski niskonaponski vod, lociran sa zapadne strane UK1. 2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 69.
Članak 69. i) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz najbliže trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 70.
Članak 70. i) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na Broj 8 U SLUŽBENI kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i 55 telekomunikacijska mreža , a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 71. i) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu u koridoru D 209 i to kao obostrano vođenu unutar koridora ulice UK1
Članak 72.
Članak 72. i) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 73. i) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određenje karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 74.
Članak 74. i) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 Uvjeti gradnje građevina. 2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2 - 2.5. 3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevne cjeline, na toj * • • * • uniji.
Članak 75, i) Za gradnju građevina mješovite, stambene ili GLASNIK " S t r a n i c a 1063 poslovne namjene /oznaka M l / i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M3/ je određen mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, gdje se tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu. 2) Za gradnju građevina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2/ određen je samostojeći način gradnje /oznaka SS/.
Članak 76.
Članak 76. i) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 77. i) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 78. i) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 79.
Članak 79. i) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava: - II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) na području građevnih čestica uz prometnicu D 209 i čestica brojeva 10 - 19. - I. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno onečišćen zrak) na području građevnih čestica br. 1 9.
Članak 80. i) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se direktno ispuštanje voda u lateralni kanal. Stranica 1064 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 8 3) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz otpadnih voda, prema posebnim vodoprivrednim uvjetima. 4) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.