GLASNIK

Arhiva › 2004. › SGGČ 6

SGGČGrad Čakovec

BIORAZNOLIKOST· Iako postoje na području grada staništa i vrste koje zaslužuju zaštitu zbog svoje vrijednosti nedostaju stvarni podaci o njima kaoi planovi što bismo točno i kako željeli očuvati. Stoga je jedna od odrednica ovog dokumenta povećanje stvarne brige za prirodne vrijednosti na upravnom području Grada. Od do sada zaštićenih objekata treba se prisjetiti da· se. u samom središtu grada nalazi Perivoj Zrinskih, koji je aktom Medimurske županije stvarno zaštićena cjelina. O ovom parku , vodi se stalna briga i nadzor, pa takvu dobru praksu treba i nastaviti. Postoji. i mogućnost dodatnog obilježavanja različitih vrsta drveća, kako bi šetnja parkom bila i edukativna. Zatim je tu i glicinija uz Visoku učiteljsku školu u Čakovcu, park šuma u Balogovcu i pitomi kesten u N ovom Selu Rok. Osim navedenih objekata postoji i niz onih na čijoj bismo zaštiti trebali poraditi. To područje, koje gradani nazivaju "plućima grada" osim Čakovca obuhvaća i područje dviju. susjednih općina: Nedelišće i Šenkovec (takoder uključene u proces izrade Zelene Agende). Svaka strategija održivog korištenja ove zone mora biti uskladena sa stavovima Zelene Agende tih dviju općina. U svojem urbanističkom planu, Grad Čakovec je Globetku označio kao zelenu zonu.· Uredenje i korištenje ovog područja mora se nametnuti kao prioritet svakom budućem gradskom čelništvu, radi podizanja kvalitete življenja gradana Čakovca, ali i drugih korisnika Globetke. Ovo područje obuhvaća niz raznolikih staništa s nizom vrsta koje su navedene i u Crvenoj knjizi Hrvatske (ali nisu označene na području Međimurja, jer nedostaje podataka o tome), što· znači da spadaju u ugrožene ili zaštićene vrste. Zbog toga bi jedan od prvih koraka u zaštiti ovih ekosustava trebala biti inventarizacija, kako bismo točno znali što imamo i što . moramo štititi. Nažalost, u prilog očuvanju bioraznolikosti nikako ne ide ponašanje dijela gradana, koji svaki svoj izlazak u prirodu pretvaraju u sakupljanje različitih biljaka i životinja za svoju kuću i dvorište. Time značajno pridonose ugroženosti niza vrsta, posebno proljetnica .i drugih cvatućih biljaka. Zbog toga je važno educirati stanovništvo o važnosti bioraznolikosti. Grad je u svom urbanističkom planu, Globetku označio kao zelenu zonu, no jedan od sljedećih koraka bio bi barem minimalno uredenje staza i šetnica kroz tu zelenu zonu. Nekoliko zanimljivih šumskih sastojina, o čijoj bi zaštiti trebalo povesti računa, nalaze se u ostalim mjesnim odborima. Posebno se ističu: šuma u Mačkovcu (Balogovec), šume kod Žiškovca, šume u pojasu uz bivše korito rijeke Drave. Uz zaštitu važno je razmisliti kako te prirodne cjeline obraditi i inventarizirati te približiti gradanima na korištenje: Uz primarne ekološke sustave koji su nastali bez djelovanja čovjeka (što su u Hrvatskoj uglavnom šume), postoje i tzv. sekundarni ili antropogeni ekološki sustavi. Tu spadaju poljoprivredne površine (oranice, travnjaci, voćnjaci i dr.), urbani (naselja i gradovi), umjetni vodeni (akumulacije, ribnjaci), šumske kulture i drugi. Za očuvanje bioraznolikosti važni su dakle i urbani ekosustavi. Dio njih su i populacije koje. su se u takvim ekosustavima razvile (vrana gačak, štakori, gradski golubovi i sl.) i čiju brojnost čovjek mora kontrolirati. Na području grada postoji niz zelenih površina koje bi trebalo adekvatnije urediti. To je jedna od specifičnosti MO Ivanovec, što čini njegovu važnu prednost pred nekim drugim urbanim sredinama. U uredenje ovih površina mogu se uključiti i različite .udruge, koje djeluju na tim područjima. Kod planiranja uredenja ovih zelenih površina bilo bi dobro voditi računa o sadnji, prije svega, autohtonih vrsta. Važan dio očuvanja bioraznolikosti su i živice i šumarci izmedu površina poljoprivrednih monokultura. Nažalost, dio gradana takve površine ne vidi kao prilog očuvanju bioraznolikosti, već kao idealno mjesto za besplatan smještaj svog smeća. Tako, ove površine vrlo često postaju problematični divlji deponiji. Pri održavanju razine i kvalitete bioraznolikosti ne smiju se zaobići ribičke i lovačke udruge. Zone uz ribnjake i jezera, te lovačke remize koje ureduju ove udruge, važna su mjesta na kojima je koncentrirana biološka raznolikost. Primjerice, lovačke remize izmedu Mihovljana i N ovog Sela Rok (LD Zec) ili remiza Dolte (LD Trčka) danas bi bile divlji deponiji da ih vrijedni članovi ovih udruga nisu pretvorili u oaze prirodnog svijeta. Stoga u budućnosti treba poticati akcije i projekte ovakvih udruga, a to su: pošumljavanje, ogradivanje ugroženih područja, postavljanje .hranilišta za .divljač, nadzor· i kontrola izlova, prevencija krivolova, uredenje protupožarnih staza i prosjeka, uredenje šetnica i ostalih tehničkih objekata u otvorenoj prirodi. Takva područja takoder' mogu poslužiti za edukaciju ciljanih skupina: vrtića, škola, organiziranih grupa. Potrebno je sastaviti aktualnu listu udruga koje su aktivne u bilo kojem segmentu zaštite prirode i okoliša, posebno očuvanja bioraznolikosti, kako bi se lakše odredilo TKO su partneri uprovodenju budućih projekata. Podržavanjem njihovih projekata direktno se doprinosi očuvanju bioraznolikosti na upravnom području Čakovca. Koliko god bili otudeni od prirode i okruženi "civilizacijom" vrijeme je da se prisjetimo da smo ipak samo dio prirode o kojoj i te kako ovisimo. Strana

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Nema izdvojenog teksta za ovaj akt.

Ostali akti u ovom izdanju (17)