GLASNIK

Arhiva › 2004. › SGMŽ 4

SGMŽMeđimurska županija

Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 660

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u sjeveroistočnom dijelu naselja Belica, između županijske ceste 2018 Belica - Gardinovec i Ulice braće Radić. 1) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima. 2) Površina obuhvata iznosi cea 10,70 ha.
Članak 3. i) 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina * * Broj 4 GLASNIK 3 Plan prometa 4 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5 Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7 Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. uDetaljna namjena površina", kojime je definirana namjena površina za: površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina pretežito poslovne namjene /oznake Kl/ površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/; površina postojeće građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/, površine za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava trafostanice /oznaka IS/, zaštitne zelene površine /oznaka Z/, ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ i zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/,

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevne čestice namijenjene su: V * • izgradnj i građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina" i izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6. - 11., ovih odredbi. Broj 4 U SLUŽBENI
Članak 6. 1) Na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznake Kl/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - poslovnih građevina - uslužnih, trgovačkih ili komunalno servisnih, te - proizvodnih građevina, osim za primarnu poljoprivrednu stočarsku proizvodnju. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 3) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatra se građevina za: - sajmište, osim stočnog sajma, - kamionska i ostala parkirališta, parkirališne i garažne građevine, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 6.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za industrijsku ili obrtničku: - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, te žbuke - preradu drveta, - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mesa, ribe, rakova i si., - proizvodnju tekstila, - proizvodnju hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. 6) Uz građevine osnovne namjene u kompleksu ili kao samostojeće moguće je graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, 59 Stranica 661 GLASNIK - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovamo - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformataorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica pretežito poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju metala, kože, stakla, - proizvodnju kemijskih proizvoda koji ne spadaju u grupu prehrambenih, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene, niti - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 7.

Članak 7. l) Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevnu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim u Stranica 662 SLUŽBENI trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično) ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka.

Članak 7.

3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu ili poslovnu trgovačku građevinu prema stavku 2, alineji 2, podalineji 4 ovog stavka: jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 i 4 ovog članka, - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, koje je potrebno locirati u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja, a namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), 5) - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu 1) preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakir- 2) nice, vinarije, uljare), 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene 3) namjene, graditi višepomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom 55 GLASNIK Broj 4 stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja lociraju se:

Članak 7.

- najviše jedan bazen površine do y 60,0 m (sve vodene površine" 2 veće od 4,0 m se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica 2 do 90,0 m po čestici i - građevine za silažu stočne hrane neto površine do 2 100,0 m . Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu 2 svrhu, premašivala 90,0 m po čestici.

Članak 8.

Članak 8. Mješovita, pretežito poslovna namjena /Ml/ odnosi se na građevnu česticu na kojoj je izgrađena uprava i proizvodni prostori tvrtke Betex. Građevnu česticu potrebno je preoblikovati u njenom sjevernom dijelu, na način da se može uspostaviti koridor prometnice UK1. Građevna čestica se smatra izgrađenom, a postojeće građevine mogu se dograđivati u smislu poboljšanja uvjeta boravka i obavljanja poslovnih djelatnosti u građevinama. Broj 4 (£ SLUŽBENI 4) Osnovna građevina na čestici je poslovna - upravna zgrada, a locirana je na dubini od 30,0 m od linije regulacije, može se rekonstruirati ili adaptirati unutar navedene dubine čestice, pod uvjetom da: - najviša visina vijenca građevine ne bude veća od 6,60 m, te - ukoliko se u građevini vrši prenamjena, čitava građevina ili dio građevine može se namijeniti za stanovanje, po uvjetom da stambeni prostor funkcionira kao izdvojena cjelina i da se u stražnjem dijelu čestice osigura dovoljan broj parkirališnih ili garažnih mjesta za potrebe ukupne namjene građevine. 5) Prateća građevina je poslovno proizvodni kompleks, namijenjen proizvodnoj tekstilnoj djelatnosti (uprava, trgovina i proizvodnja s pratećim skladišnim i servisnim prostorima), izgrađen kao kompleks građevina sa zasebnim izlazom na planiranu prometnicu UK1. 6) Postojeći poslovno - proizvodni kompleks može se rekonstruirati, adaptirati i dograđivati ukoliko se ukupna izgrađenost građevne čestice ne povećava iznad 0,4. 7) Visina vijenca pratećeg poslovno-proizvodnog kompleksa ne može biti viša od 4,80 m, osim na dijelovima postojećih građevina gdje se može zadržati i veća postojeća visina.

Članak 8.

8) Prenamjena i dogradnja prateće građevine (kompleksa) može se vršiti jedina na način da se u navedenoj građevini mogu vršiti tihe i čiste djelatnosti i to: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, te - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično).

Članak 9.

Članak 9. 1) Površine za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/, namijenjene su formiranju građevne čestice i gradnji transformatorskih stanica.
Članak 10. 1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ formiraju GLASNIK" Stranica 663 se radi zaštite tla od klizanja, preglednosti prometnih površina i zaštite drugih funkcionalnih zona naselja, od negativnih utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti, unutar područja obuhvata. 2) Zaštitne zelene površine nisu namijenjene gradnji građevina, osim što se na njima dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet i na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 6,0 m.

Članak 11.

Članak 11. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitamo-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina, osim što se na zelenoj površini unutar uličnog koridora UK1, na spoju s županijskom prometnicom ŽC 2018 predviđa lociranje sakralnog obilježja - raspeća, na način da se ne spriječi preglednost raskrižja. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. 1) Detaljnim uvjetima uređenjai korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 13. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. tt 3) U kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: Stranica 664 "SLUŽBENI način uređenja površine čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7. "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 14.

Članak 14. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8 % planirane površine.
Članak 15. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 16.

Članak 16. 1) Susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ili pretežito poslovne namjene /oznaka K1 /, koj e nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Kod čestica pretežito poslovne namjene ograničenje su jedino planirane prometnice, a u stambenom dijelu područja, moguće je spojiti do najviše dvije susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. r 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: GLASNIK" Broj 4 koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina NI maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 18. i) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u Cw kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina" i iznosi - za pretežito poslovnu namjenu /oznaka Kl/ kig <=0,40 - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <=0,40 - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M2/ kig <=0,40 - za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ kig <=0,40. 4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznaka Kl/, prema odredbama članka 44. ovih odredbi, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25 % površine čestice.

Članak 19.

Članak 19. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: - za pretežito poslovnu namjenu /oznaka Kl/ kis<=l,00; - za mješovitu , pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/kis 1,20; za mješovitu , pretežito poslovnu namjenu /oznaka M2/ kis 1,20; za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ kis <=0,40. Broj 4 u SLUŽBENI

Članak 20.

Članak 20. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za pretežito poslovnu namjenu /oznaka Kl/ 100 % površine građevne čestice za mješovitu namjenu, pretežito stambenu /oznaka Ml/ 120 % površine građevne čestice, za mješovitu namjenu, pretežito poslovnu /oznaka M2/ 120 % površine građevne čestice, a za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ 40 % površine građevne čestice.

Članak 21.

Članak 21. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za pretežito poslovnu namjenu /oznaka K l / , građevne čestice broj 1 i 2, Vosn=l 1,0 m - za pretežito poslovnu namjenu /oznaka Kl/ čestice br. 3, 4, 5, 6, 7 i 8, Vosn=7,0 m, - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/, Vosn=6,60 m, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M2/, Vosn=6,60 m, - za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/, Vosn=4,00 m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama poslovne namjenu /oznaka Kl/, dijelovi građevina mogu imati i veću visinu vijenca od utvrđenih 11,0, odnosno 7,0 m, ali ne više od 50 % površine osnovne građevine.

Članak 22.

Članak 22. i) Prateće građevine, koje se mogu graditi na česticama za pretežito poslovnu namjenu /oznaka Kl/, mogu imati visinu (vijenca) kao i građevine GLASNIK J5 Stranica 665 osnovne namjene. 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 4,80 m. 3) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se rekonstruiraju, adaptiraju ili dograđuju na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ ne može biti viša od 4,80 m, osim za legalno izgrađene postojeće dijelove građevina koji već imaju veću visinu vijenca, a koji se mogu zadržati u postojećoj visini.

Članak 23.

Članak 23. 1) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene i pretežito poslovne namjene /oznaka Ml i M2/, ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva na česticama oznake Ml, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m.
Članak 24. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi: 2) Na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznaka Kl/ 3 osnovne i prateće građevine mogu imati najviše tri etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ILI UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene i pretežito poslovne namjene /oznaka Ml iM2/: - unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene mogu se graditi najviše 4 etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a - izvan pojasa gradnje građevina osnovne namjene, prateće građevine mogu imati najviše 3 etaže, i to PODRUM + PRI ZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, a pomoćne građevine mogu imati najviše 2 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE. 4) Na građevnim česticama za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ građevine mogu imati samo jednu etažu, i to PRIZEMLJE.

Članak 25.

Članak 25. 5) ana uređenja, etažom natkriveni potkro u Stranica 666 SLUŽBENI 6) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 7) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 8) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili i - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 26. i l) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina".

Članak 27.

Članak 27. i) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6. - 11. ovih odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene ne može za više od 50 % premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici.
Članak 28. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6 . - 1 1 . ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 29.

Članak 29. 1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7. - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. GLASNIK " Broj 4

Članak 30.

Članak 30. i) Za čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina. 2) Pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina dodatno je razdijeljen linijom koja određuje pojas izgradnje građevina s izvorom zagađenja, odnosno definira minimalnu udaljenost građevina koje mogu imati: utjecaja na stanovanje, a određene su bilo kao - prateće građevine, u članku 7., stavku 3, alineji 1 i podalineji 2 ovih odredbi, ili kao - pomoćne građevine u članku 7., stavku 4, alineji 3 ovih odredbi.

Članak 31.

Članak 31. i) Za čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, određenje pojas izgradnje: 2) osnovne građevine do najviše 30,0 m od linije regulacije Ulice braće Radić, 3) pratećeg poslovnog kompleksa od završetka osnovne građevine do najviše 155,0 m u dubinu čestice, mjereno od linije regulacije Ulice braće Radić, a 4) pomoćne građevine - porte, utovarne rampe i nadstrešnice za vozila mogu se graditi u pojasu između osnovne građevine do najviše 4,0 m do linije regulacije planirane ulice UK1.

Članak 32.

Članak 32. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 33. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice.

Članak 34.

Članak 34. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i Broj 4 te SLUŽBENI - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVAN JE GRAĐEVINA

Članak 35.

Članak 35. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 36. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 37.

Članak 37. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 38. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovog članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, GLASNIK" Stranica 667 dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 39.

Članak 39. 2) Sukladno planiranoj kategorizaciji županijske ceste ŽC 2018, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 3) Primjereno značaju županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 40. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.