Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 652
Članak 160.
Članak 160. Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području općine za koju se predlaže zaštita (upis u registar) je sljedeća: Belica - Bijeg u Egipat, grupa skulptura, kasnobarokna plastika, druga pol. 18. st. smještena na stambenoj čestici u zapadnom dijelu Ulice kralja Tomislava - Poklonac Sv. Florijana iz 1811. godine, na uglu Ul. braće Radić Gardinovec Poklonac Sv Florijana sa zvonikom, 1871. g. - Poklonac Sv. Roka i Antuna, sa skulpturama iz 1810. Za evidentiranu graditeljsku baštinu i javna plastika iz stavka 1. ovog članka, nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine provest će postupak utvrđivanja svojstava, temeljem kojeg se može donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti, a zatim i upis u registar kulturnih dobara. Do dovršetka postupka iz prethodnog stavka, sve građevinske zahvate na građevinama i javnoj plastici iz stavka 1. ovog članka treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvrđenim u postupku utvrđivanja uvjeta gradnje.
Članak 161.
Članak 161. Ostala evidentirana sakralna graditeljska baština i javna plastika na području općine je sljedeća: Belica kapelica Majke Božje od sedam žalosti, iz 1872. godine, smještena u središtu naselja, kod pošte kapelica Srca Isusova, iz 1942., smještena u sjevernom dijelu naselja (na Štuku), zamijenjena novom građevinom, a s izvornom skulpturom kameno raspelo iz 1929., na ulazu u gospodarsku zonu na sjeveru Belice kameno raspelo iz 1939., smješteno izvan naselja, uz cestu prema Gardinovcu (ZC 2028) Broj 4 U SLUŽBENI kameno raspelo na groblju, kraj 19. st Gardinovec kameno raspelo s reljefom Sv. Obitelji, početak 20. st, u središtu naselja (preko puta nove kapele Srca Isusova i Marijina) pil Tužnog Krista iz 1909., u središtu naselja, ispred k. br. 83 raspelo iz 1903., na istočnom izlazu iz Gardinovca prema Dekanovcu raspelo uz cestu Belica Gardinovec, s Marij inim likom u podnožju, okruženo s dvama crnogoričnim stablima (topograf sko područje Topolovec) raspelo na groblju, s Marijinim likom u podnožju, iz 1810. 2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih sakralnih građevina i javne plastike iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog nasljeđa - oblikovanjem ambijentalno značajnih prostora unutar naselja ili krajobraznih elemenata izvan naselja. 3) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 1. ovog članka, obavezno j e tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Članak 161.
4) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.
Članak 162. 1) Evidentirana tradicijska arhitektura - pojedinačne stambene građevine ili stambenogospodarski sklopovi na području općine su sljedeći: Belica tradicijska prizemnica u Ulici k. Tomislava 122, sa svetačkim kipom na zabatu, građevina izlazi iz utvrđene linije regulacije ulice na cestu tradicijska prizemnica u Ulici k. Tomislava 108 s očuvanim gospodarskim sklopom u dvorištu tradicijska visoka katnica u Ulici braće Radić 13, s očuvanim sklopom gospodarskih građevina u dvorištu, stambena kuća u Ulici braće Radić 125, * } GLASNIK Stranica 653 gostiona u Ulici braće Radić 126, visoka prizemnica Gardinovec stambena kuća k. br. 58, s kipom Srca Isusova kvalitetno obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom na k. br. 67 visoka prizemnica k. br. 156, s očuvanim gospodarskim sklopom u dvorištu tradicijska prizemnica na k. br. 83 ispred koje je pil Tužnog Krista 2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz alineja 2, 3, 6, 7 i 8, stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja Općine Belica. 3) U postupku prezentacije očuvanih stambenogospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.
Članak 162.
4) Očuvanje prizemnice u Ulici k. Tomislava k. br. 122 u Belici uvjetovano je prometnim rješenjem županijske prometnice, u smislu pnmj ene prioritetne mjere zaštite županijske razine, osiguranja sigurnosti svih sudionika u prometu izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza odvojeno od kolnika. 5) Očuvanje pročelja stambene kuće u Ulici braće Radić 125 i ugostiteljske građevine u Ulici braće Radić 126 značajno je radi održanja (uređenja) ambijentalne cjeline prostora trga iz župne crkve u Belici, prema stavku 3, članku 164., ovih odredbi. 6) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 7) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine i to prvenstveno uličnog pročelja ili očuvanog stambeno-gospodarskog sklopa.
Članak 163.
Članak 163. 1) Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, odredivanj a njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine, javne plastike i tradicijske arhitekture iz članaka 161. i 162. ovih odredbi. •> Stranica 654 "SLUŽBENI 2) Temeljem izvršene stručne valorizacije, kvalitetno očuvane i za zajednicu kulturno značajne evidentirane građevine, javnu plastiku i građevinske sklopove tradicijske arhitekture, predstavničko tijelo Općine može, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, proglasiti zaštićenim dobrom od lokalnog značaja. 3) Do valorizacije, prema stavku 1. ovog članka, građevine se ne mogu nadograđivati niti rušiti, a za druge zahvate u postupku ishođenja uvjeta uređenja prostora primjenjuju se odredbe stavaka 3. i 4. članka 161. i stavaka 6. i 7. članka 162. 4) Stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima građevinskih zahvata na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru 50,0 m od zaštićene, te evidentirane graditeljske baštine predložene za zaštitu temeljem članka 160. ovih odredbi, radi mogućeg negativnog vizualnog utjecaj a na spomenik graditeljske baštine, u slučajevima promjene odnosa volumena u mikroambijentalnoj cjelini. 5) Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Članak 164.
Članak 164. i) Građevine i sklopovi iz članaka 159. i 160. određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od kulturno-povijesnog V • značaj a. 2) Građevine i sklopovi iz članaka 161. i 162. određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od ambijentalnih vrijednosti. 3) Očuvanje i prezentaciju ambijentalne cjeline trga iza župne crkve u Belici potrebno je zasnivati na očuvanju odnosa veličine trga, te volumena župne crkve i uličnog niza k. br. 125 - 128 ulice Braće Radić, pri čemu građevine navedenog uličnog niza ne smiju povećavati volumen ni visinu vijenca, a pročelja k. br. 125 i 126 treba restaurirati. 4) Povijesna valorizacija prostora treba prethoditi uređenju (parterno i hortikulturno uređenjei postava urbane opreme) svih povijesnih središta naselja, a posebno javnih zelenih površina, trgova i kontaktnih prostora crkava i kapela. ?5 Broj 4 GLASNIK
Članak 165.
Članak 165. i) Spomenik NOB-u u središtu Gardinovca potrebno je restaurirati i projektom uređenja parkovnog prostora kojem se nalazi uklopiti u javnu parkovnu površinu središta naselja.
Članak 166. l) U postupku utvrđivanja lokacije za infrastrukturne građevine većih visina, kao što su stupovi za bazne radio ili telekomuniklacij ske postaje i slične visoke građevine, potrebno je tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, u odnosu na očuvanje tradicijskih vizura naselja, a posebno vizure na toranj župne crkve. 7 POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 167.
Članak 167. i) Na području opčine Belica potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada. 2) Otpad je s područja općine potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu, odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja općine. 3) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, koja i Zakona važećim okoliša.
Članak 168. l) Lokacija za gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada - sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika, auto gume i drugo), za područje općine, je definirana kao izdvojeno područje komunalnih servisa /oznake K3/, na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina . 2) Područje je potrebno od prometnica odijeliti zaštitnim pojasom visokog raslinja u širini najmanje 20,0 m, a samu građevinu za privremeno skupljanje otpada, od navedenog pojasa udaljiti na način da se osigura zaštita od požara, prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu od požara. 3) Ostali posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada - sekundarne sirovine, kao i mjera zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem Zakona o otpadu i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje i selektiranje komunalnog otpada. u Broj 4 SLUŽBENI
Članak 169.
Članak 169. 1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. 2) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je urediti zajedničko kompostište unutar poljoprivredno-gospodarskih zona ili na građevnim česticama izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, prema uvjetima posebnih propisa. 3) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.
Članak 170.
Članak 170. 1) Opasni otpad koji je moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu, može se skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim uz društvene domove ili trgovine dnevne opskrbe (stare baterije i si.). 2) Opasni otpad od ostataka životinjskih lešina (životinjske kože, perje i slično) potrebno je zbrinjavati prema zakonskim propisima, a privremeno skupljanje moguće je urediti unutar izdvojene poljoprivredno - gospodarske zone za uzgoj životinja, jugoistočno od Belice. 8 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 171.
Članak 171. i) Općina Belica u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području općine, te Programom mjera zaštite okoliša, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. 2) Ovisno o odabranom sustavu praćenja stanja okoliša na razini županije, Općina Belica je obvezna uključiti se u navedeni sustav. 8.1 Vode
Članak 172. i) Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova, ne dozvoljava se direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke, bez njihova prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanjem otpadnih voda. 2) Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda, potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu. 5> Stranica 655 GLASNIK 3) Odvodnju oborinskih voda potrebno je projektirati prema posebnim uvjetima održavatelja sustava u koj i se predviđa njihovo upuštanje. 4) Kvaliteta voda u otvorenim kanalima i vodotocima općine, koju je minimalno potrebno postići primjenom mjera zaštite voda treba biti II. kategorije.
Članak 173.
Članak 173. 1) Na svim područjima predviđenim za razvoj naselja, te izdvojenim područjima gospodarskih djelatnosti treba predvidjeti izgradnju mreže odvodnje kao dio cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. 2) Poljoprivredno - gospodarske zone i izdvojena poljoprivredna gospodarstva, mogu otpadne vode ispuštati u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tek nakon njihova propuštanja kroz uređaj za predtretman otpadnih voda, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 3) Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova, ne dozvoljava se upuštanje otpadnih voda u vodotoke, bez njihova prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 174.
Članak 174. 1) Na svim javnim parkirališnim površinama i svim drugim parkiralištima, s brojem parkirališnih mjesta većim od 10, potrebno je predvidjeti mjeru zaštite podzemnih voda i površinskih vodotoka od zagađenja, ugradnjom separatora pijeska, ulja i masti, odnosno drugih štetnih tvari, prema posebnim uvjetima održavatelj a hidromelioracijskog sustava.
Članak 175. 1) Radi zaštite kvalitete voda krearijskih v • v r ribnjaka, potrebno je izvesti sustavi prirodnim načinima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode kroz i drugim postupcima ma se podiže razina kisika i korisnog ozona u vodi jezera. 8.2 Tlo
Članak 176.
Članak 176 i) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. 2) Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje. u Stranica 656 SLUŽBENI 3) Površine obradivog tla nije dozvoljeno ograđivati, ukoliko nisu uređene kao trajni nasadi poljoprivredno-gospodarske zone ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva, prema uvjetima iz i) poglavlja 3.2.1 i 3.2.2. ovih odredbi. 4) Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda.
Članak 177.
Članak 177. i) Radi podizanja kvalitete obradivog tla namijenjenog intenzivnoj biljnoj proizvodnji, potrebno j e izgraditi sustav navodnjavanja obradivih površina, koji bi trebao regulirati 2) podzemne vode, posebno na sjevernom području r • općine. 2) Sustav je potrebno realizirati temeljem studije natapanja, koja može biti izrađena na županijskoj i) razini ili općinskoj razini, a usklađena sa studijom natapanja šireg područja.
Članak 178. i) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, uređena ili ilegalna, potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša. i) 8.3 Sume
Članak 179.
Članak 179. l) Sume posebne namjene uz naselja, ambijentalno 2) su značajni prostori koje treba čuvati u svrhu stvaranja identiteta ruralnog krajolika. 2) ' Sume posebne namjene na lokaciji Danci prostori su očuvanja lovne i ostale divljači. 3) Šumske površine posebne namjene potrebno je i) čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo.
Članak 180. i) Preostale šumske površine na području općine 2) gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima - šumskim gospodarskim osnovama, uz uvjet da se time na području općine ne smanji ukupna površina pod šumama. 3)
Članak 181.
Članak 181. i) Na poljoprivrednim površinama u južnom dijelu općine, odnosno na prostorima gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog 4) gospodarenja, potrebno je čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja. GLASNIK" Broj 4 8.4 Zrak
Članak 182. Emisije u zrak unutar građevinskih područja naselja, dozvoljene su u mjeri koja osigurava: - II. kategoriju kvalitete zraka (umjererio onečišćen zrak) na području gospodarskih zona, zona stambeno-mješovite namjene, prostorima stambenih zona ruralne matrice i unutar čestice karting staze, te - I. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) unutar stambenih zona individualnih stambenih naselj a urbane matrice i sportsko - rekreacijskih prostora, osim područja karting staze. Unutar građevinskog područja naselja može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.
Članak 183.
Članak 183. Sadnjom visokog raslinja uz glavnu prometnicu u Belici, na prostoru postojeće javne zelene površine, moguće je utjecati na smanjenje štetnih utjecaja ispušnih plinova na ukupnu kvalitetu zraka u naselju. 8.5 Buka
Članak 184. Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku. Razina buke na prostorima gospodarskih zona, može se kretati do najviše 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću.
Članak 185.
Članak 185. Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaj a ustanove odgoj a iobrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku. Razina buke unutar stambenih dijelova naselja trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. Ako se građevine ili dijelovi građevina, u kojima se locira izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je od pojasa izgradnje osnovnih građevina udaljiti najmanje 20,0 m. Sadržaj kartodroma nije moguće proširivati izvan postojeće čestice navedene namjene, a koja je uređena u jugozapadnom dijelu naselja Belica. Broj 4 tt SLUŽBENI 8.6 Upravljanje rizicima
Članak 186.
Članak 186. i) Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti Plan zaštite i spašavanja za područje općine, kojim je potrebno propisati sve posebne mjere V* * zaštite. 2) Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem navedenog Plana. 3) Zaštitu od požara potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.
Članak 187. 1) U slučaju kada se kod građevina gospodarske namjene bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili dogradnju, odnosno izmjenu postojećeg tehnološkog procesa u postojećim građevinama (ukoliko im sadržaj odgovara uvjetima gradnje osnovnih ili pratećih djelatnosti funkcionalne zone naselja), a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate će biti potrebno dokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštite od industrijskih nesreća, u skladu s posebnim propisima. 2) Nove građevine iz prethodnog stavka obavezno se lociraju: - unutar gospodarskih zona, najmanje 20,0 m udaljeno od međa u drugim funkcionalnim zonama naselja ili - ukoliko je njihova izgradnj a, prema odredbama poglavlja 2.2.2. ovih odredbi, moguća unutar drugih funkcionalnihih zona naselja, minimalno 20,0 m udaljeno od pojasa izgradnje građevina osnovne namjene. 8.7 Krajobrazne, kulturne iprirodne vrijednosti područja općine
Članak 188.
Članak 188. i) Mjere zaštite krajobraznih ejelina, prirodnih vrijednosti i kulturno povijesne graditeljske baštine određene su u poglavlju 6 ovih odredbi. 9 MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 Obveza izrade prostornih planova i način primjene
Članak 189. i) Na području općine obavezna je izrada: P « Stranica 657 GLASNIK detaljnih planova uređenja (DPU) za sva neizgrađena građevinska područja oba naselja, ovim PPUO-om označena kao prostor za razvoj naselja, osim za zahvate u prostoru određene u članku 26., stavak 2. i detaljnog plana uređenja (DPU) ili urbanističkog plana uređenja (UPU) za sva nova izdvojena područja gospodarske namjene poljoprivredno-gospodarske zone, detaljnog plana uređenja (DPU) za proširenje postojeće poljoprivrednogospodarske zone južno od Belice. 2) Izuzetno se prostorni planovi užih područj a gospodarskih zona na područjima za razvoj naselja, odnosno prostorni planovi središta naselja mogu donositi kao urbanistički, ukoliko je to povoljnije za realizaciju područja ili je to određeno posebnim propisima iz zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa.
Članak 190.
Članak 190. 1) Fazna izrada prostornih planova užih područja propisuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 2) Obuhvat pojedinih prostornih planova užih područja, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, na način da obuhvaćen prostor čini funkcionalnu cjelinu određenu kao područje za razvoj naselja iz kartografskih prikaza "Građevinska područja naselja" br. 4.1. i 4.2. i eventualno dodatno i kontaktno izgrađeno područje naselja, odnosno na način da se prostornim planom uređenja omogućava bolje funkcioniranje ili kvalitetnije oblikovanje užeg prostora naselja.
Članak 191.
Članak 191. 1) Ukoliko je posebnim propisom iz djelokruga veterinarstva, vatrogastva, komunalnih djelatnosti, izgradnje i održavanja infrastrukturnih i prometnih građevina, sanitarne zaštite, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite kulturnih dobara i drugih djelatnosti od općeg interesa, propisano da je za pojedine zahvate u prostoru potrebno ishoditi posebne uvjete gradnje, navedeni uvjeti sastavni su dio uvjeta uređenja prostora. 2) U slučaju da se uvjeti uređenja prostora i gradnje utvrđuju bez izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete gradnje, potrebno je ishoditi radi usklađenja glavnog projekta s odredbama posebnih propisa.
Članak 192.
Članak 192. 1) Obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš za sljedeće zahvate u prostoru: - gospodarsko - poljoprivredne zone za uzgoj životinja, te u Stranica 658 SLUŽBENI - druge zahvate u prostoru kada to propisuju posebni propisi. 2) Procjenu utjecaja na okoliš unutar područja poljoprivredno gospodarske zone za uzgoj životinja moguće je izvršiti: - u postupku izrade detaljnog plana uređenja poljoprivredno-gospodarske zone, prema pretpostavljenim maksimalnim kapacitetima čitave zone ili pojedinih dijelova zone, ako se ona planira za različite vrste životinja, - nakon izrade detaljnog plana uređenja poljoprivredno-gospodarske zone, za dijelove zone ili čitavu zonu, pod uvjetom da se DPU-om definiraju veličina područja za uzgoj, broj čestica i kapacitet čestica prema pojedinim vrstama životinja, kod čega se ne može pristupiti realizaciji zone (ne može se izdati građevna dozvola za pojedinačnu građevnu česticu za uzgoj životinja), bez da je za dio DPU-om određen dio zone na kojem se čestica nalazi izvršena procjena utjecaja na okoliš, - ili pojedinačno za svaku česticu, za DPU- om definirani maksimalni kapacitet uzgoja po pojedinoj čestici. 3) Ukoliko se, procjena utjecaja na okoliš izvrši za područje čitave zone ili dijela zone za uzgoj životinja, unutar kojeg se pojedina građevna čestica, namijenjena uzgoju životinja nalazi, za pojedinačnu česticu nije potrebno posebno vršiti procjenu utjecaja na okoliš. 9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 193.
Članak 193. i) Promjena granice Općine Belica, naselja Gardinovec i Općine Mala Subotica, naselja Piškorovec, radi objedinjavanja građevinskog područja naselja Piškorovec, osnova je određivanja prostora za koji će se uvjeti uređenja definirati PPUO-m Mala Subotica, te provoditi na osnovu odredbi tog prostornog plana.
Članak 194. l) Kao mjeru racionalizacije korištenja prostora naselja, predlaže se stimuliranje gradnje unutar izgrađenih dijelova naselja. 2) Kao posebnu mjeru očuvanja graditeljske baštine predlaže se subvencioniranje građevinske sanacije građevina navedenih u članku 162., kao evidentirana tradicijska arhitektura ambijentalne vrijednosti. 5* Broj 4 GLASNIK 9.3 Rekonstrukcija građevina čijaje namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 195.
Članak 195. i) Građevine koje se nalaze izvan građevinski područja naselja, ukoliko su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968., ovim planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. 2) Ukoliko su građevine iz prethodnog stavka, u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim PPUO-om, mogu se adaptirati, sanirati, ili rekonstruirati samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
Članak 196. i) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za: stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće građevine koje ih nemaju u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 16 m : 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s 2 bruto postojećim ne prelazi ukupno 75 m građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).
Članak 196.
građevine druge namjene (gospodarske, društvene, komunalne i prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih 2 spremišta i si. do najviše 16 m izgrađenosti za građevine do 100 m bruto izgrađene površine, 2 odnosno 16 m + 5 % ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; Broj 4 Stranica "SLUŽBENI GLASNIK" 659 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena nije u suprotnosti s ovim PPUO-om. 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rješenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 2) Zahvati neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada u cilju zamjene postojeće stambene ili stambeno-poslovne građevine novom ili dogradnje u produžetku postojeće građevine, ako se time ne povećava visina vijenca, mogu se izvesti i na postojećim građevinama čija međusobna udaljenost je manja od propisane u poglavlju 2.2.4., članku 59. ovih odredbi, ali uz obvezu poštivanja posebnih uvjeta zaštite od požara i pri čemu se posebno ne ograničava površina dograđenog dijela građevine.
Članak 196.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 197. i) Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Belica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik j e izrađen u 6 primjeraka. 3) Po primjerak izvornika dostavit će se: - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske • • zupanij e. 4) Po dva primjerka izvornika dostavit će se: - Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i - Općini Belica. 5) Grafički dijelovi PPUO-a izrađeni na gnetnom mediju pohranit će se u arhivi Opc
Članak 198.
Članak 198. 1) Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica, s odredbama za provođenje, objavit će se u Službenom glasniku Međimurske županije. 2) Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 199. 1) Istovjetnost preslike Prostornog plana uređenja Općine Belica s izvornikom, ovjerava tijelo Državne uprave, nadležno za poslove prostornog uređenja.
Članak 200. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim • * propisima.
Članak 201. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske župa- • * ?? nije 2) Stupanjem na snagu ove Odluke za područje općine Belica prestaju važiti Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) općine Čakovec (pror čišćeni tekst objavljen u "Službenom glasniku Međimurske županije" broj 8/01.) i granice građevinskih područja naselja, utvrđene navedenim prostornim planom. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA Klasa: 023-05/04-01/135 Ur. broj: 2109/3-02-04 Belica, 12. 5. 2004. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Marija Prekupec, v. r. u Stranica 660 SLUŽBENI 9. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članaka 13. i 16. Statuta Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/02.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/04.), Općinsko vijeće Općine Belica na 26. sjednici, održanoj 12. 5. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Sjever i dijela stambenog područja u Belici I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Članak 1. i) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone Sjever i dijela stambenog područja u Belici (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.