Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1218
Članak 35.
Članak 35. Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. i Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe.
Članak 36.
Članak 36. Na području Grada Preloga razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - povijesna jezgra građanskog Preloga, koju čine javni prostori središta grada i građevna struktura građanskih obilježja, građena od kraja 18. stoljeća do II. svjetskog rata, - povijesne jezgre ostalih naselja, koje se mahom sastoje od važnije sakralne građevine (crkve ili kapele) i javnog otvorenog prostora (trgovi i parkovi) u središtima naselja, - povijesna ruralna matrica naselja, kakva prevladava u starijim dijelovima svih naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, dijelovi naselja Cirkovljan, Cehovec, Cukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec i Otok, izgrađivani u poslijednjoj četvrtini 20. stoljeća, planski formirana urbana matrica individualne samostojeće stambene izgradnje - noviji dijelovi Preloga, Cirkovljana i Čehovca, - planski urbanizirani dijelovi naselja, koje karakterizira međuodnos funkcionalnih zona i pretežitost u funkcionalnom, odnosno oblikovnom smislu unutar pojedinih zona: - stambeni nizovi u Prelogu, - višestambene četvrti u Prelogu, - područja izgradnje društvene infrastrukture i - gospodarska, industrijska zona u Prelogu. 2.2.2.4 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja se
Članak 37.
Članak 37. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, osim Preloga, moguće je GLASNIK " Broj 7 jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselj a, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak. Prilikom izrade UPU Preloga potrebno je izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i njihova prostornog obuhvata, odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije pojedinog uzorka u funkcionalnom i oblikovnom smislu, te principe mogućeg uređenja kontaktnih prostora na razmeđi različitih matrica, sve uz poštivanje smjernica iz glave 6. ovih odredbi - Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina / . Do izrade UPU Preloga ne dozvoljava se oblikovna funkcionalna transformacija izgrađenih dijelova naselja, uređenjem prostora ili gradnjom građevina, koje bi odstupale od pretežitosti sadržaja okolnog područja ili se razlikovala veličinom, načinom oblikovanja ili odnosom prema javnoj površini. U izgrađenim dijelovima centralnih sadržaj a Preloga, označenih na kartografskom prikazu br. 4.7, do izrade UPU-a Preloga, mogućnost: - interpolacije nove građevne čestice, odnosno - nove gradnje višestambenih, trgovačkih ili društvenih sadržaja, bruto površine građevine veće od 500,0 m2, kod zahvata interpolacije nove građevine ili dogradnje, odnosno nadogradnje kod adaptacije, rekonstrukcije ili sanacije postojećih građevina, određuje se na temelju detaljnog plana uređenja dijela prostora centra, koji treba obuhvatiti površinu za smještaj građevine, servisni prostor potreban za uređenje građevne čestice, minimalno okolne građevne čestice i druge površine u kontaktnoj zoni očekivane gradnje.
Članak 38.
Članak 38. Povijesne jezgre naselja trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u točki 6. ovih odredbi.
Članak 39. Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, a to su svi stari stambeni dijelovi naselja izuzev povijesnih jezgri, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. Broj 7 " SLUŽBENI Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određenje sa 25,0 m, od linije regulacije, nagib krova i smjer krovnih ploha, te visina vijenca građevina u tom pojasu određuje se prema okolnim postojećim građevinama, a visina vijenca može iznositi najviše 6,60 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnj e stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određenje s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice.
Članak 39.
Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko je postojeći građevni pravac bitno uvučen od linije regulacije, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih rađevina iza stambenog pojasa, na susjednim * građevnim česticama. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je načelno potrebno locirati na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, a koja se na području Grada, tradicionalno najčešće poklapa s linijom regulacije. Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna rađevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 2 Izuzetno se garaža, površine do 30,0 m radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je od regulacijske linije odmaknuta minimalno 20,0 m, od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama minimalno 4,0 m, od međe prema susjednoj građevnoj čestici minimalno za širinu strehe, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. Posebno obilježje povijesne ruralne matrice čini površina za biljnu poljoprivrednu proizvodnju (podvrtnica i obradiva površina polja), koja se nastavlja iza pojasa pomoćnih poljoprivrednih građevina, i koju je potrebno održavati kao specifičnost karakterističnog uzorka naselja na području Donji Stuk u Draškovcu, a u ostalim naseljima se može izgrađivati samo u slučajevima dozvoliene transformacije matrice.
Članak 39.
GLASNIK " S t r a n i c a 1219
Članak 40. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih rađevina, gospodarskim građevinama za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, iza pojasa stambene izgradnje, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture, - prenamjenom postojećih gospodarskih dijelova čestica i podvrtnica u nova stambena područja, isključivo temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), ukoliko su takvi prostori ovim PPUG-om predviđeni kao površine za razvoj naselja ili su u njihovom neposrednom okruženju, - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja i to za maksimalno 30 kom goveda ili 5.000 kom peradi po građevnoj čestici, Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 4. prethodnog stavka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUG-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.7. «Građevinska područja naselja», - površine izvan granica građevinskog područja naselja s ograničenjem u korištenju, koje su ovim PPUG-om definirane s nemogućnošću gradnje građevina (područje Donji Štuk u Draškovcu), - kontaktna zona od 100,0 m oko svih groblja.
Članak 41.
Članak 41. Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u svim naseljima se mogu izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice.
Članak 42. Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru Grada, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno - poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m Stranica 1220 " SLUŽBENI - pojas izgradnje prateće građevine određenje od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice,'a - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice, Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina, Transformacija karakterističnog uzorka naselj a, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje na području Grada, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava:
Članak 42.
- dubinu čestice veću od 100,0 m, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, iznad 1200,0 m\ izgrađenost građevne čestice određenu s0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. način izgradnje najmanja širina najmanja dubina osnovne građevine građevne čestice /m/ građevne čestice /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 Najveća dubina građevne čestice određuje se s 100,0 m, a izuzetak čine građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja - ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s GLASNIK " Broj 7
Članak 43.
Članak 43. Na prostorima moguće ili očekivane transformacije stambenih područja u područja povećane mješovitosti funkcija, čija načelna granica je označena u kartografskim prikazima «Građevinska područja naselja» moguća je transformacija matrice: - interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 18,0 m, - podizanjem maksimalno dozvoljene visine vijenca poslovnih građevina na 7,0 m uz zadržavanje a i postojeće maksimalne etažnosti definirane s Po+P+1+Pk, promjenom oblikovanja građevina •\ t primjereno poslovnoj namjeni, te - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva - uklanj anj e ograda građevnim česticama, uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje.
Članak 44.
Članak 44. Postojeće izdvojene čestice namijenjene centralnim i društvenih djelatnostima, gospodarskim djelatnostima ili sportsko - rekreacijskim sadržajima, unutar stambenih zona, uređuju se i izgrađuju temeljem uvjeta za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti unutar stambenih zona određenih u točkama 3. i 4. ovih odredbi. 2.2.2.5 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 45. Mogućnost formiranja građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: dozvoljeni najmanja površina koeficijent građevne čestice /m / izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 1 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. U SLUŽBENI Broj 7 Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent izgrađenosti čestice ne smije prelaziti 0,4. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 5,0 m. Na građevinama skrivenog kosog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 46.
Članak 46. Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz prvog stavka prethodnog članka. U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, prostor za smještaj vozila, te pristup sa javne prometne površine.
Članak 47.
Članak 47. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju prilaza na javnu cestu državnog ili županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na svakoj pojedinoj građevnoj čestici ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini, prema uvjetima utvrđivanja površina javnih prometnih površina iz točke 5.1.1.2. ovog PPUG-a. Unutar izgrađenih dijelova naselja Otok, gdje je došlo do izgradnje dvaju stambenih građevina na • * jednoj cestici, moguće je, samo u slučaju 9) Stranica 122 1 GLASNIK rekonstrukcije ili zamjene postojeće stambene građevine novom, formirati dvije građevne čestice i to ukoliko obje zadovoljavaju minimalne uvjete za formiranje građevnih čestica, pri čemu se pristup jednoj od čestica može ostvariti preko prilaznog puta, širine najmanje 3,0 m i dužine najviše 100,0 m, koji je potrebno odrediti kao javnu prometnu površinu ili privatnu prometnicu vezanu za korištenje, obaju čestica. U slučaju otvaranja nove ulice kojom će se ostvariti direktan pristup čestici formiranoj u dubini stambene zone, pristup iz prethodnog stavka potrebno je ukinuti kao kolni, te eventualno zadržati kao pješački.
Članak 48.
Članak 48. Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih Čestica. Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. Unutar izgrađenog dijela građevnog područj a, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. U slučajevima nove regulacije ulice, najmanju udaljenost građevnog pravca treba planirati s 6,0 m od osi uličnog koridora, a najveću s 10,0 m od linije regulacije. Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje • * sinne 1,2 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. U slučaju interpolacije građevnih Čestica za izgradnju građevina društvenih djelatnosti unutar stambenih područj a izgrađenih dijelova naselj a, građevina može biti uvučena u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. i
Članak 49.
Članak 49. Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju karakterističnog uzorka naselja. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici. 4( Stranica 1222 SLUŽBENI
Članak 50. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svoj om stranom se prislanj aj u na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.
Članak 50.
Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s česticama širine od 8,0 do 12,0 m. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 51. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, ili dogradnji u produžetku postojeće građevine, u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama glave 9. ovog PPUG-a, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u prethodnom stavku. GLASNIK" Broj 7
Članak 52, Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su r izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 53.
Članak 53. Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 54. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na nacm: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 55.
Članak 55. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posij ednj e etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatra se katom. Broj 7 " SLUŽBENI
Članak 56, Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom PPUG-u, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, propisanih ovim PPUG -om. V
Članak 57.
Članak 57. Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. Ukoliko se linija regulacije nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m, kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite, građevine ili načina njezina korištenja, - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz izvan čestice.
Članak 58.
Članak 58. Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. GLASNIK " S t r a n i c a 1223 2.2.2.6 Smjernice za prostorno planiranje područja za razvoj naselja
Članak 59.
Članak 59. Prostornim planovima užeg područja (UPU ili DPU), potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na tip naselja kojem područje za razvoj pripada i karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja.
Članak 60. Za nove stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja Donjeg Međimurja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvj etnj aka) ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, - oblik građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, u stražnjem dijelu čestice, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne 2 površine od 90,0 m po građevnoj čestici, - pojas izgradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, lociran na dovoljnoj udaljenosti od stambenih građevina, a koji iznosi najmanje 20,0 m, ili je definiranoj temeljem posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, te zagađenja tla, vode i zraka, moguće je planirati u naseljima koja ovim PPUG-om nemaju predviđene gospodarske zone, odnosno u Oporovcu, Otoku i Cukovcu, te - pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselj e kapaciteta do 30 kom goveda ili 5.000 kom peradi i to na minimalnoj udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnj e stambenih građevina, maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, a koji se može odrediti i neovisno od ovim PPUG-om određenih granica građevnog područja naselja.
Stranica 1224
Članak 60.
Stranica 1224 "SLUŽBENI V
Članak 61. Za nove individualne stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: 1 . . regulacije koja omogućava miju formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnj e stambenih, stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, - ukoliko se DPU-om planiraju čestice samostojeće individualne stambene izgradnje, veće od minimalnih, moguće je na njima predvidjeti gradnju jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno a 2 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 62.
Članak 62. Za nove višestambene četvrti ili četvrti mješovitih stambenih, poslovnih i društvenih sadržaja, koje se mogu planirati u Prelogu, potrebno je definirati: - strukturu gradnje odabirom između otvorene ili blokovske, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2+Pk, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 10,0 m. - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, te - mogućnost formiranja javnih površina urbanog zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaj a u zasebnim građevinama ili u dijelu višestambenih građevina unutar četvrti. GLASNIK" Broj 7
Članak 63.
Članak 63. Na području za razvoj naselja južnog dijela Preloga potrebno je izradom plana uređenja užeg područja, u dijelu stambene zone osigurati prostor u veličini od minimalno 1,0 ha za društvene sadržaje dječjeg vrtića.
Članak 64, Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito individualne stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u točki 2.2.2.5. ovih odredbi. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 65.
Članak 65. Ovim PPUG-om mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina izvan građevinskih područja naselja određena je za: izdvojena područj a gospodarskih i društvenih djelatnosti i izdvojena područja za infrastrukturne građevine, - uz ograničenje u vrsti djelatnosti, na kultiviranim predjelima i - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, sve prema odredbama iz glave 3. 4. i 5. ovih odredbi. Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUG- ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju vrijednosti kultiviranih predjela. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 66.
Članak 66. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti * koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog > učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavlj aj u djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno, prilikom novih građevinskih zahvata, djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. Broj 7 " SLUŽBENI 3.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 67.
Članak 67. Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - unutar gospodarskih zona, - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni ili . - u stražnjim dijelovima stambenih, odnosno stambeno - poslovnih građevnih čestica, ukoliko to dozvoljava karakteristični uzorak naselja i ukoliko naselj e nema posebno formiranu gospodarsku zonu. Gospodarske djelatnosti na području Grada Preloga načelno j e potrebno locirati unutar gospodarskih zona. Pojedinačne građevne čestice, za obavlj anj e gospodarskih djelatnosti, mogu se formirati ukoliko zadovoljavaju kriterije za lociranje dodatnih djelatnosti, u odnosu na pretežitost zone u kojoj se nalaze. 3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti unutar gospodarskih zona u naseljima
Članak 68.
Članak 68. Gospodarske zone načelno se: - lociraju uz povoljne prometne smjerove, na područjima koja je moguće primjereno komunalno urediti i korištenje kojih osigurava najmanje štetan utjecaj u odnosu na stanovanje i - formiraju ovisno o vrsti očekivanih djelatnosti, te pretpostavljenim potrebama za veličinom čestice, potrebnom infrastrukturom i mogućem utjecaju na okolnu i to kao gospodarske zone za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, uslužne djelatnosti, trgovinu i komunalne servise.
Članak 69. Gospodarske zone se uređuju na temelju planova uređenja užeg područj a prvenstveno detaljnih planova uređenja, a u slučajevima planiranja kompleksnih i većih područja i urbanističkih planova uređenja. Razgraničen) e pojedinih gospodarskih zona u odnosu na posebnost pojedinih grupa djelatnosti, može \ / * * najmanja sinna najmanja dubina građevne čestice građene čestice /m/ /m/ 28,0 40,0 GLASNIK " S t r a n i c a 1225 se odrediti prostornim planovima uređenja užih područja (DPU pojedine zone). Izuzetno je pojedinačne čestice gospodarske namjene, unutar postojeće gospodarske, industrijske zone Preloga, površine veće od 1,5 ha moguće formirati i bez izrade plana uređenja užeg područja, ukoliko za to postoje uvjeti pristupa i komunalnog uređenja čestice, te to ne sprečava uređenje ili pristup drugim dijelovima područja za razvoj naselja.
Članak 70.
Članak 70. Preporuča se gospodarske zone od stambenih područja i područja centralnih i društvenih sadržaja odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom. Unutar veće gospodarske zone mogu se, temeljem plana uređenja užeg područja, uređivati manje parkovne površine, u svrhu odmora i rekreacije korisnika gospodarske zone.
Članak 71. Ovim PPUG-om se na području Grada određuju površine za uređenje slijedećih gospodarskih zona: proširenje industrijske zone istok u Prelogu, - sjeverna gospodarska zona u Prelogu i - jedinstvene gospodarske zone, namijenjenih malom poduzetništvu, obrtu, uslužnim djelatnostima i trgovini, unutar građevnih područja naselja Cirkovljan i Čehovec, te jedinstvena zona za Draškovec i Hemuševec. Razgraničenje pojedinih gospodarskih zona u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, određuje se prostornim planovima uređenja užih područja (UPU Prelog ili DPU pojedine zone).
Članak 72.
Članak 72. Na građevnim česticama, unutar gospodarskih zona, osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrijskih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje.
Članak 73. U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati slijedeće minimalne vrijednosti: najmanja površina koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice 2 /kig/ /m / 1120,0 0,40 Stranica 1226 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7
Članak 74.
Članak 74. Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zona sporta i rekreacije, građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; na - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka Visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno. 3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni