Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

\ / u N MEĐIMURSKE Godina XI. A N V ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2003. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 7 Čakovec, 30. prosinca 2003 ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj f i. SADRŽAJ GRAD PRELOG AKTI GRADSKOG VIJEĆA 39. 1210 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Preloga i »u<r+, ***jrfaraT , * - * « - Ä # ! r ^ * f c O T ! Ä ^ E ^ \ l I i ;! * * * A * 3 4 J ^ ^ ^ J 1 * ^ J ^ E ^ M J W . w r t l H - W t H ^ V l * * ! * . L 4 . V H H . * , » M i l i LTi *t~fi\ Inv. 1 8 f 2°b "W* ^ ^ W ^ ^ e ^ ^ ^ ^ y - - ^ ^ ^ = ^ ^ ¾ Ä4- Stranica 1210 "SLUŽBENI GRAD GLASNIK" Broj 7 PRELOG AKTI GRADSKOG VIJEĆA 39. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/100. i 32/02.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa 350-01/03-01/37, ur. broj 2109-05-02-03-07), članka 34. Statuta Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/00., 3/00. i 1/03.), Gradsko vijeće Grada Preloga na 20. sjednici, održanoj 17. 12. 2003. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Preloga I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Preloga (u daljnjem tekstu PPUG), izrađen od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. PPUG Preloga sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: j 1. Korištenje i namjena prostora /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi/mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Građevinska područja naselja /mj 1:5 000/ 4.1. Cirkovljan 4.2. Čehovec i 4.3. Čukovec 4.4. Draškovec i Hemuševec 4.5. Oporovec 4.6. Otok 4.7. Prelog * Grafički prilozi - kartogrami /mj 1:75 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije, 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Energetski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

Članak 3.

Članak 3. Površine Grada Preloga se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima.
Članak 4. Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: naselja, izdvojena područj a gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. Kategorija pojedine prostome jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Grada.

Članak 5.

Članak 5. > Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Grada, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 - "Korištenje i namjena površina ", u mjerilu 1:25.000. Broj 7 U SLUŽBENI Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 6.

Članak 6. Naselja su prostome strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Grada. Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj.
Članak 7. Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). Izdvojena područj a gospodarskih djelatnosti na području Grada su: - za iskorištavanje mineralnih sirovina - šljunka i pijeska - eksploatacijska polja Prelog i Cirkovljan, za iskorištavanje energetskih potencijala nalazišta geotermalne vode u svrhu razvoj a rekreativnog ih lječilišnog turizma - turistička zona kod Draškovca, - za uređenje intenzivnih tovilišta s pratećim funkcijama, poljoprivredno gospodarske zone za uzgoj životinja uz naselja Cehovec i Oporovec. Izdvojena područja društvenih djelatnosti, sporta i rekreacije<napodručju Grada su: - za izgradnju građevina i uređenje površina sporta i rekreacije (vodenih sportova, sportsko ribolova, motociklizma, zmajarenja i drugo), s pratećim ugostiteljsko - turističkim sadržajima autokampa i turističkog naselja - sportsko - rekreacijska zona Preloga, uz akumulaciju HE Dubrava, - za sanaciju napuštene šljunčare i uređenje prostora u svrhu sportskog ribolova, područje rekreacijskog ribnjaka južno od Oporovca, - djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselj a (tovilišta i druge djelatnosti s negativnim učincima u odnosu na naselje).

Članak 7.

Izdvojena područj a gospodarskih i društvenih djelatnosti su prostori namijenjeni gradnji građevina i uređenju površina u funkciji osnovne djelatnosti, a na GLASNIK " S t r a n i c a 121 1 temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.1. i 4.2.1. ovih odredbi. Izdvojena područja za infrastrukturne građevine su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja, i to: - izvorište vodocrpilišta Prelog, - transformatorsko postrojenje 110/35 kV sjeverno od Preloga i - groblje Draškovec, locirano izvan naselja.

Članak 8.

Članak 8. Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje na uvjetovanom korištenju prirodnih resursa za gospodarske djelatnosti poljoprivrede i turizma i društvene djelatnosti sporta i rekreacije. Kultivirani predjeli obuhvaćaju: poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u tri vrijednosne skupine, a koje se dodatno diferencira s obzirom na ograničenja u korištenju, izdvojena poljoprivredna gospodarstava i u sklopu njih sadržaje seoskog turizma, - područja koja se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor. Kultivirani predjeli su područj a mogućih kontroliranih zahvata u prostoru, u funkciji pojedine navedene djelatnosti-, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.2. i 4.2.2. ovih odredbi.

Članak 9.

Članak 9. Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj • t razini. Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru sjevernog dijela Grada - unutar područja Zaštićenog krajolika Mura, te dijelom na području zapadno i sjeverno od Preloga, - površine šuma posebne namjene s obzirom na sociološku ulogu u odnosu na naselja, i to: sume koje neposredno okružuju naselje Čukovec, šuma sj evemo od Otoka, prema Prelogu, šuma istočno od Otoka, prema Prelogu, Stranica 1212 "SLUŽBENI - šuma koja se neposredno nastavlja na Oporovec prema području rekreacijskog ribnjaka, - šuma sjeverno od Hemuševca i područj e stare lokacije grofovske kurije na ulazu u Draškovec. - površine šuma posebne namjene s obzirom na funkciju očuvanja preostalih vodenih i šumskih ekosustava u kontaktnom pojasu Drave, i to: od šumski kompleks južno od naselja Otok, šume uz eksploatacijsko polje šljunka i pijeska Cirkovljan, šume uz naselje Oporovec, rukavac rucj sve šume južno od akumulacijskog jezera, koje se nalaze na području Grada. - površine zaštitnih šuma lociranih u pojasu cea 300,0 m od korita Mure, a osnovna funkcija im je zaštita od riječne erozije, - vodene površine starih riječnih rukavaca, bara i močvara, a posebno aktivni rukavac «Jezerčica» kod Otoka i područje starog rukavca na području topografskog naziva «Parag» istočno od Oporovca, vodene površine akumulacije HE Dubrava, vodene površine rekreacijskih ribnjaka uz Otok i Oporovec, - potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori, te Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnosti šumarstva, vodoprivrede i rekreacije.

Članak 9.

Zahvati u prostoru unutar područja prirodnih i prirodi bliskih predjela mogući su samo iznimno, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.3. i 4.2.3. ovih odredbi.
Članak 10. Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Grada, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora i rangiraju po značaju za Državu, Županiju i jedinicu lokalne samouprave. infrastrukture utvrđuju se okolnosti pod kojima se mogu planirati trase novih koridora, te zamj rekonstrukcij postojećih građevina, na način da planirana trasa treba zadovoljiti ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom višeg reda od onog kojim se sama planira. GLASNIK " Broj 7 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 11.

Članak 11. Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije.
Članak 12. Ovim PPUG-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Grada Preloga: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu postojeća državna cesta D20 s pripadajućim građevinama i uređajima, magistralna željeznička pruga Kotoriba - Pragersko s planiranim drugim kolosijekom, vodocrpilište Prelog, kapaciteta 100 l/s, građevine za zaštitu od voda uz akumulacijsko jezero hidroelektrane HE Dubrava (akumulacij a i drenažni jarci), postojeći dalekovod Žerjavinec Mađarska 2x400 kV, postojeći i planirani dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV, te postojeći magistralni naftovod - JANAF. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima, planirana županijska cesta zapadna obilaznica Preloga i postojeća eksploatacijska polja šljunka i pijeska Prelog i Cirkovljan. 2.2 Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područj a naselj a određenih ovim PPUG-om, a razgraničavaju se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja. Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.7. «Građevinska područj a naselj a», na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. Granice građevinskih područja u pravilu su određene: granicama katastarskih čestica, trasama putova, ¢4 Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1213 granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 2.2.1 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, način utvrđivanja uvjeta gradnje ovisno o uređenosti prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni

Članak 14.

Članak 14. Površine unutar građevinskih područj a naselj a razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 15.

Članak 15. *«to enim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi irucj površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnj a građevina visokogradnje (saj mišta, parkirališne površine, izdvojena sportska igrališta i si.); . - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); komunalno uređeni, a neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih Čestica, prema uvjetima iz točke 2.2.2.5. (interpolacije građevnih čestica) iz ovog PPUG-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup drugim neizgrađenim dijelovima naselja. Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUG-om predviđa širenje naselj a u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima 4.1. i 4.7. - «Građevinska područja naselja».

Članak 16.

Članak 16. Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUG-om, a za grad Prelog, preciznije Urbanističkim planom uređenja Preloga. Područja naselja se prema pretežitosti sadržaja razgraničuju na: stambene zone, zone centralnih i društvenih sadržaja, gospodarske zone, zone sporta i rekreacije, zone urbanog zelenila i groblja unutar naselja, a prikazana su na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.7. «Građevinska područja naselja».
Članak 17. Stambena zona j e prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene jedna stambena ili stambeno - poslovna ili poslovna građevina, kao prateće građevine: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, - na područjima naselja ruralne matrice gradnje, gdje se može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, ispod kapaciteta od 30 kom goveda ili 5.000 kom peradi, takve se građevine također smatraju pratećim građevinama, mogu se graditi uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, a površina im može prelaziti površinu građevine osnovne namjene, te više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještajna čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: Stranica 1214 " SLUŽBENI - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.

Članak 17.

Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zone stanovanja se mogu transformirati u područja veće ili manje mješovitosti funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju. Sukladno prethodnom članku, unutar zone stanovanja mogu se dodatno: uređivati podcentri, odnosno graditi građevine kompatibilnih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ograničeno prema uvjetima za smještaj gospodarskih, odnosno društvenih djelatnosti u stambenim zonama, ovisno o karakterističnom uzorku naselja, stoje određeno u člancima 43., 75., 107., 110. i 111. ovih odredbi, - uređivati javne površine rekreacijskih sadržaja i urbanog zelenila manjih površina, te - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja. Vrsta djelatnosti koja se smještava unutar zone stanovanja ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.

Članak 18.

Članak 18. Zone centralnih i društvenih sadržaja prvenstveno su namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije. Navedene zone se pretežno formiraju: - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone) ili - određivanjem lokacija izgradnje građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj naselja. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene: jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave zdravstva, kulture jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj GLASNIK " Broj 7 čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine, kao prateća građevina - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji. - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno:

Članak 18.

uređivati javne površine urbanog zelenila manjih površina, te - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja. Centralni i društveni sadržaji formiraju prostore javnih aktivnosti, te za njih, u pogledu zaštite štetnih utjecaja na okoliš, vrijede ista načela, kao i za stambene zone.
Članak 19. Gospodarskim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje i kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine ufunkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno uređivati površine urbanog i zaštitnog zelenila manjih površina, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.

Članak 20.

Članak 20. Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina namijenjenih sportu i rekreativnim aktivnostima. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene: Broj 7 "SLUŽBENI jedna ili kompleks građevina društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije ili jedna građevina gospodarske turističko-ugostiteljske djelatnosti, - kao prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije, jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije ili uz građevinu gospodarske - turističko-ugostiteljske djelatnosti, građevina za održavanje manifestacija iz djelatnosti kulture. Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone. Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 21.

Članak 21. Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, koji u pravilu nisu namijenjeni izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10% tlocrtne površine čestice cr\ f\ „ 2 i x- , a maksimalno do 50,0 m ukupne površine paviljona, izgradnj a privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne 2 veličine do 200,0 m , te postava igrala za djecu, ovisno o tipu urbanog zelenila.

Članak 22.

Članak 22. Površine groblja unutar naselja određuju se kao prostori isključive namjene Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u funkciji namjene groblja (mrtvačnica sa servisnim prostorima i sakralne građevine), a uz njih se u manjoj površini mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Kontaktna zona groblja prema drugim dijelovima naselja u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, a poželjno ju je urediti formiranjem parkovnih ili ozelenjenih parkirališnih površina. GLASNIK" Stranica 1215 2.2.2 Uvjeti za uređenje i korištenje zemljišta, utvrđivanje namjene i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja 2.2.2.1 Uvjeti za uređenje i korištenje zemljišta /

Članak 23.

Članak 23. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinsko područja naselja. Izuzetno se zemljišnoj čestici, koja površinom većom od 50% ulazi u građevinsko područje, može priključiti dio potreban za formiranje, koji se nalazi izvan utvrđenih granica građevinskog područja. U stambenoj zoni, dio čestice koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja ne može biti veći od 300,0 m , a u zoni gospodarske namjene 1000,0 m . Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka.

Članak 24.

Članak 24. Uređenje građevne čestice podrazumijeva formiranje građevne čestice parcelacijom, na temelju mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom. Elementi za definiranje uvjeta uređenja građevne čestice su slijedeći: - minimalna širina, dubina i površina građevne čestice, - način uređenja građevne čestice u odnosu na javne površine i komunalnu infrastrukturu (određivanje linije regulacije, građevne linije i načina priključenja na komunalnu i prometnu infrastrukturu), - područje gradnje građevne čestice, odnosno smještaj građevina na njoj i - maksimalna izgrađenost i iskoristivost građevne čestice.

Članak 25.

Članak 25. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, unutar izgrađenih dijelova naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, temeljem odredbi ovog V. PPUG-a, ovisno o: - pretežitoj namjeni okruženja (osnovnoj funkcionalnoj zoni), - tipu naselja određenim ovim PPUG-om, karakterističnom uzorku naselja, značaju promatranog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu naselja i mogućem nepovoljnom utjecaju planiranog zahvata na okolinu, ili temeljem uvjeta prostornih planova užih područja, usklađenih s odredbama ovog PPUG-a. Stranica 1216 "SLUŽBENI Prostorni planovi užih područja izrađuju se za izgrađena područja, ukoliko se radi o prostoru od značaja u kulturološkom ili funkcionalnom smislu, a posebno za središta naselja, povijesne cjeline, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed urbanog razvoja dolazi do transformacije građevne strukture ili namjene dijela naselja.

Članak 26.

Članak 26. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, na područjima za razvoj naselja, utvrđuju se prostornim planovima užih područja (UPU i DPU), na temelju smjernica za uređenje prostora i gradnju iz ovog PPUG-a.
Članak 27. Područja ovim om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se do uređenja u skladu s namjenom, planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. Područja ovim PPUG-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUG-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe. 2.2.2.2 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 28.

Članak 28. Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u točki 2.2.1. ovih odredbi. Pratećom građevinom smatra se građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena j e određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi i čija površina ne prelazi površinu osnovne građevine. Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s GLASNIK" Broj 7 njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 29.

Članak 29. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. Individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice. Višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 30. Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalnoservisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. Gospodarskom građevinom za tihe i ciste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - kiosci do 12,0 m , za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si), - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakimice, vinarije i si.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, 2 mini pekare, površine do 150,0 m , 2 - silaže stočne hrane do 100 mM - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 30.

U Broj 7 SLUŽBENI Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.), građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i si.), * * pnj evoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i si.), * * ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si), odnosno - građevine djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 30.

Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: V • za uzgoj životinja, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 90,0 m i za silažu stočne hrane, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 100 m .
Članak 31. Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture i zabave, sporta i rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: građevine za društvene djelatnosti u tržno gospodarskom sustavu i GLASNIK " Stranica 1217 građevine za društvene djelatnosti javno sektora.

Članak 32.

Članak 32. Poslovnom građevinom smatra se gospodarska K građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno-gospodarskom sustavu. Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 33. Pomoćne građevine koje služe redovnoj f. upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora * zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu ili izvan naselja,. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u 2 ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m , koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovno korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovame rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično. 2.2.2.3 Tipovi naselja i smjernice za utvrđivanje karakterističnih uzoraka naselja

Članak 34.

Članak 34. Na području Grada Preloga određuju se sljedeći tipovi naselja: - urbano ili gradsko naselje je Prelog, - prijelazno ili urbanizirano naselje, jačeg $ stupnja urbaniziranosti je Draškovec, a - prijelazna ili urbanizirana naselja, slabijeg stupnja urbaniziranosti su sva ostala naselja - Cirkovljan, Cehovec, Cukovec, Hemuševec, Oporovec i Otok. Tipovi naselja određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini i to prvenstveno u odnosu na uređenje stambenih područj a, oblikovan] e javnih prostora i određivanje udjela u površini naselja za gospodarske i društvene aktivnosti. Stranica 1218 " SLUŽBENI