Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske zone u Donjem Kraljevcu

12. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 61/00.), članka 25. Statuta Općine Donji Kraljevec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/00.), Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec na 11. sjednici, održanoj 11.6. 2002. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske zone u Donjem Kraljevcu I. OPĆE ODREDBE w

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela Industrijske zone u Donjem Kraljevcu. Broj 5 " SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU locirano je južno od glavne sjeverne sabirnice Industrijske zone u Donjem Kraljevcu i sjeverno i zapadno od izgrađene privredne čestice na k. č. br. 2676 k.o. Donji Kraljevec. Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 3,8 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnja građevina gospodarske - poslovne namjene - /oznake Kl/ površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznaka IS/ ulične koridore /oznaka UK/
Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. GLASNIK " S t r a n i c a 427 ■ B Građevne cestice namijenjene su izgradnji građevina čija pretežita namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina. w

Članak 6.

Članak 6. Na građevnim česticama gospodarske - poslovne namjene /oznake Kl/ mogu se graditi, kao osnovne, građevine namijenjene uslužnim, trgovačkim i proizvodnim djelatnostima razine malog poduzetništva i obrtništva. Uz njih je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi pomoćne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti (nadstrešnice, otvorena skladišta i dr.) Unutar područja obuhvata moguće je kao prateću namjenu planirati izgradnju stambenog prostora, u sklopu građevine poslovne namjene, ali maksimalno do 15 % ukupne bruto površine svih građevina. Stanovanje se u privrednoj zoni smatra pratećom funkcijom, odnosno servisom osnovnog sadržaja, stoga ga se ne može izdvajati na zasebnu česticu, niti organizirati kao samostalnu funkciju.

Članak 7.

Članak 7. Zelene površine u sastavu uličnih koridora u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: 4 veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 9.

Članak 9. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Stranica 428 "SLUŽBENI Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgradivosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 10.

Članak 10. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 8 % planirane površine.
Članak 11. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. Susjedne građevne čestice mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se njena površina u organizacijskom smislu tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina/V/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina /E/. GLASNIK " Broj 5
Članak 13. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.

Članak 14.

Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi za gospodarsku - poslovnu namjenu /oznaka Kl/ kig <= 0,40, za površine infrastrukturnih objekata /oznaka IS/kig<=0,80.
Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 16. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: za gospodarsku - poslovnu namjenu /oznaka Kl/kis<= 1,20, za površine infrastrukturnih objekata /oznaka IS/ kis <=0,80.

Članak 17.

Članak 17. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 18. Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za gospodarsku - poslovnu namjenu /oznaka Kl/ - 120 % površine građevne čestice, - , za površine infrastrukturnih objekata /oznaka IS/ 80 % površine građevne čestice.

Članak 19.

Članak 19. Maksimalno dopuštena visina građevina NI u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi: Broj 5 " SLUŽBENI za gospodarsku - poslovnu namjenu /oznaka Kl/V=7,00m, za površine infrastrukturnih objekata /oznaka IS/ V=4,00 m, sve mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Izuzetno od alineje 1. stavka 1. ovog članka, ukoliko tehničke potrebe djelatnosti ili nosiva konstrukcija građevine to zahtijevaju, dijelovi građevina mogu imati i veću visinu vijenca od navedenih 7,00 m.

Članak 20.

Članak 20. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja: za građevine na građevnim česticama gospodarske - poslovne namjene iznosi 3 etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT, za građevinu ili uređaj infrastrukture na izdvojenoj građevnoj čestici iznosi 1 etažu, i to PRIZEMLJE.
Članak 21. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,20 m od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra tavanski prostor kojeg je moguće urediti u poslovne, odnosno stambene svrhe, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije nije viši od 1,50 m. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropne konstrukcije. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina. Za građevnu česticu gospodarske poslovne namjene /oznaka Kl/ osnovna građevina je namijenjena obavljanju poslovnih aktivnosti iz domene proizvodnje, trgovine ili uslužnih djelatnosti. Pomoćne građevine - izvan osnovnog građevnog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. GLASNIK " S t r a n i c a 429 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 23.

Članak 23. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Članak'24. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.

Članak 25.

Članak 25. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od 4,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26. Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnihnepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 27.

Članak 27. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. S t r a n i c a 4 3 0 " SLUŽBENI
Članak 28. Sukladno planiranoj kategorizaciji glavne sjeverne sabirne prometnice (oznake UK2 u Detaljnom planu uređenja), kao županijske ceste, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. Primjereno značaju županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih uz nju. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 29.

Članak 29. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. Minimalna komunalna opremljenost za područje obuhvata ovim DPU-om je makadamski pristupni put i osiguranje mogućnosti priključenja građevina na mrežu elektroopskrbe.
Članak 30. Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje pješačko - biciklističke staze i zelenog pojasa s drvoredom za glavnu sjevernu sabirnu prometnicu (oznaka UK2), odnosno jednostrano vođene pješačke staze i obostrano zelenih pojasa za industrijsku cestu (oznaka UK1).

Članak 31.

Članak 31. Kad planirane mreže budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture.
Članak 32. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 33. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi kao prozračne, žičane ograde do maksimalne visine 2,00 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 50 cm od kote terena. Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena. GLASNIK " Broj 5

Članak 34.

Članak 34. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: trgovina i ugostiteljstvo - 2 za poslovne sadržaje - 1 za stanovanje - 1
Članak 35. Privredne čestice imaju predviđen minimalno jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.

Članak 36.

Članak 36. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 37. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba novog uličnog koridora /oznake UK1/, djelomično na trasi postojećeg asfaltiranog prilaza za k. č. 2676 k. o. D. Kraljevec.

Članak 38.

Članak 38. Za novoplaniranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 39.

Članak 39. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plino- Broj 5 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 431 opskrbe, kao i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 40. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima.

Članak 41.

Članak 41. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti priključenjem na mrežu javne odvodnje. Sanitarno mo jesiti sustavom zatvorenih septičkih taložnica. Tehnološke vode treba prije ispuštanja u mrežu odvodnje pročistiti do razine određene posebnim pro- * * pisima.
Članak 42. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti otvorenim ili zatvorenim odvod nim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala ili upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje naselja te konačnim tretmanom otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda planiranim na razini naselja. Odvodnju voda s prometnih površina parkirališta i drugih otvorenih popločenih površina na građevnim česticama treba riješiti spojem na sustav za odvodnju otpadnih voda, uz prethodnu separaciju ulja i drugih štetnih tvari.

Članak 43.

Članak 43. Priključke građevina na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. Nakon izvedbe mreže odvodnje, građevne čestice obavezno je spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu, a do tada sanitarno - fekalna odvodnja rješavat će se pojedinačnom izgradnjom septičkih taložnica. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 44. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 45.

Članak 45. Napajanje el. energijom novoplanirane ulice treba projektirati spojem na planiranu transformatorsku stanicu, koju treba umrežiti u postojeću mrežu opskrbe el. energijom industrijske zone.
Članak 46. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. Prosječni razmak između stupova je predviđen na cea 20 m, odnosno na način da osigura dobru osvjetljenost ulice. Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 47.

Članak 47. Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera, a većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom. Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 48.

Članak 48. Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 49. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica. Stranica 432 "SLUŽBENI

Članak 50.

Članak 50. Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 51. Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj površini. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Unutar kondora glavne sjeverne sabirne prometnice planirana je izvedba dvaju zelenih pojasa, a unutar jednog od njih predviđa se sadnja drvoreda.

Članak 52.

Članak 52. Svaka građevna čestica gospodarske - privredne namjene treba imati minimalno 20 % površine rađevne čestice uređeno kao zelene površine. U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i ozelenjena parkirališta. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 53. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog prostornog plana. Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevne cjeline, na toj liniji.