Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih Međimurske županije

47. Na temelju članka 5. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" broj 60/92. i 26/93.) i članka 17. Statuta Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. - pročišćeni tekst), Županijska skupština Međimurske županije, na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, na 8. sjednici, održanoj 29. 3. 2002. godine, donijela je et Stranica 242 SLUŽBENI PROGRAM MJERA zaštite pučanstva od zaraznih bolesti na području Međimurske županije Ovim Programom utvrđuju se mjere, izvršioci Programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedbe Programa. Sastavni dio Programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti su Program provedbe i nadzora obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i Provedbeni plan obvezatne preventivne deratizacije na području Međimurske županije. Mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, dužne su provoditi i osigurati njihovo provođenje jedinice lokalne samouprave, organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje se mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti: a) opće mjere b) posebne mjere c) ostale mjere OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI SU: 1. osiguravanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe te sanitarnotehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih; provest će se u skladu s postojećim zakonskim propisima, a sredstva za ispitivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe osiguravaju pravne i fizičke osobe koje ih proizvode ili stavljaju u promet;

2. osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za piće; provest će se u skladu s postojećim zakonskim propisima, a u okviru osiguranih sredstava iz proračuna Županije; r 3. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na javnim mjestima, u javnim zgradama i sredstvima javnog prometa; 4. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari; 5. obavljanje obvezatne (preventivne) dezin ^ fekcije, dezinsekcije i deratizacije - kojom se preventivno sprečava pojava zaraznih bolesti (u privitku je prijedlog Programa provedbe, nadzora i provedbenog plana obvezatne DDD), i to u: objektima za javnu vodoopskrbu pitkom vodom, objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe te sirovina za njihovu proiz GLASNIK" Broj 3 vodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz, objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, objektima organizacija zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, odgojno-obrazovnim objektima, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, ostalim objektima (prostorijama, na površinama, sredstvima rada i dr. poduzeća i drugih pravnih osoba te fizičkih osoba). Opće mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti dužne su provoditi i osigurati njihovo provođenje jedinice lokalne samouprave, organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Sredstva za provedbu općih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (točke 3. - 5.) dužne su osigurati pravne osobe i osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom te jedinice lokalne samo uprave u čijem su vlasništvu ili pod upravljanjem objekti i površine u kojima se te mjere provode. Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju tijela uprave nadležna za poslove sanitarne inspekcije. Ukoliko mjere preventivne dezinfekcije, dezinfekcije i deratizacije provode druge pravne osobe i osobe koje djelatnost obavljaju samostalno osobnim radom, iste obavljaju u skladu s utvrđenim Programom te pod nadzorom nadležne organizacije zdravstva - Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI SU: 1. rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, 2. laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti, 3. prijavljivanje, 4. prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih, 5. obvezatna (protuepidemijska) dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, kojom se suzbija širenje određenih zaraznih bolesti. Obveznu protuepidemijsku DDD provode higijensko-epidemiološke, odnosno odgovarajuće službe organizacije zdravstva. Obvezna protuepidemijska dezinfekcija - obavlja se prilikom pojave: kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, bjesnoće, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, virusne žutice tipa A i legionarske bolesti te dr. zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije.

Broj 3 ¢4 SLUŽBENI protuepidemijsk; obavlja se prilikom pojave pjegavca, povratne groznice, kuge i Brill-Zinsserove bolesti te u slučaju pojave ma larije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost. em obavlja se prilikom pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze i drugih zaraznih bolesti kojih izvor mogu biti glodavci. 6. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, 7. zdravstveni odgoj osoba, 8. imunizacija, seroprofilaksa i kemoprof i lakša, 9. karantena. Posebne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti provode organizacije zdravstva i zdravstveni djelatnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom na području Međimurske županije uz suradnju i nadzor tijela uprave nadležnog za poslove sanitarne inspekcije. Sredstva za provođenje posebnih mjera (točke 1. - 5., dio točke 6. - zdravstveni nadzor nad kliconošama i točke 8. - 9.) najvećim dijelom osigurava Hrvatski za vod za zdravstveno osiguranje ugovaranjem djelatnosti sa zdravstvenim ustanovama. Troškove zdravstvenih pregleda (dio točke 6.) te zdravstvenog odgoja (točka 7.) snosi poduzeće ili druga pravna osoba, poslodavac, odnosno osoba koja djelatnost obavlja samostalno osobnim radom. OSTALE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI SU: F 1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća 2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba 3. Mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija O potrebi poduzimanja mjera iz točke 1. odlučuje Ministarstvo zdravstva.

Uvjeti i način obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja mrtvaca određeni su postojećim zakonskim propisima. Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija donosi ministar zdravstva. Svaka organizacija zdravstva iz točke 3., dužna je u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, donijeti opći akt kojim se utvrđuju mjere, obveze i odgovornosti za zaštitu od bolničkih infekcija. ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA GLASNIK " Stranica 243 Klasa: 501-01/02-03/01 Ur. broj: 2109/1-02-02-02 Čakovec, 29. 3.2002. PREDSJEDNIK Županijske skupštine Zvonimir Siladi, dipl. ing. agr., v. r PROGRAM provedbe i nadzora obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Međimurske županije UVOD Program provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (u daljnjem tekstu DDD) podrazumijeva poduzimanje odgovarajućih mjera higijensko-epidemiološke zaštite zdravlja ljudi, kao i ekonomskih, šteta, sukladno odredbama Zakona o zaštiti pučan 5* stva od zaraznih bolesti ("Narodne novine broj 60/92.), a pod uvjetima, te na način propisan Pravilnikom o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju DDD kao mjeru za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva i Pravilnikom o načinu obavljanja obvezatne DDD ("Narodne novine" broj 38/98.). Obvezatna DDD provodi se radi: sprječavanja pojave zaraznih bolesti (preven tivna DDD), suzbijanja širenja određenih zaraznih bolesti (protuepidemijska DDD).

1. DEZINFEKCIJA Dezinfekcijom se smatraju postupci uništavanja patogenih mikroorganizama na površini tijela, materijalima ili u prostoru, a u sustavnoj provedbi mehaničkih, fizikalnih i kemijskih metoda. Provedbu dezinfekcije dužni su osigurati i provoditi svakodnevno zdravstvene ustanove, javna poduzeća, trgovačka društva i druge pravne osobe, kao i djelatnici koji obavljaju djelatnosti osobnim radom i pojedinci. U tom smislu dezinfekciji se podvrgavaju na po dručju Međimurske županije sljedeći objekti: 1. objekti za javnu vodoopskrbu pučanstva, 2. objekti za proizvodnju i promet namirnica, predmeta opće uporabu, sirovina za njihovu proizvodnju, kao i prijevozna sredstva namijenjena za njihov prijevoz (različiti proizvodni pogoni, ugostiteljski i ostali objekti prehrane, kuhinje, trgovački objekti, hladnjače i dr.), Stranica 244 " SLUŽBENI 3. tržnica, 4. objekti namijenjeni za smještaj većeg broja ljudi (hoteli, turistički objekti, učenički dom, socijalne ustanove i dr.), 5. svi objekti zdravstva, 6. objekti za pružanje higijenskih usluga pučanstva, 7. objekti za sport i rekreaciju (bazeni za kupanje, sportske dvorane pojedini dijelovi sportskog stadiona), 8. objekti i sredstva javnog prijevoza putnika (autobusni prijevoz putnika, taxi služba, željeznički kolodvor, vlakovi), 9. objekti za javna okupljanja (kino dvorane, prostori za smještaj cirkusa zabavnog parka ili pučkih proslava), 10. mrtvačnice, prijevozna sredstva za prijevoz umrlih osoba, 11. vozila, oprema, pribor, te spremnici i uređaji za prikupljanje i prijevoz krutog i tekućeg otpada, kao i prostor za prikupljanje otpadaka u stambenim ■ zgradama.

Provedba svakodnevne dezinfekcije j e u nadležnosti zaposlenika ili za to posebno osposobljenih osoba. Dezinfekciju javnih površina koje su u vlasništvu lokalne uprave ili samouprave (općina, gradovi, i županija), provode za to ovlaštene fizičke ili pravne osobe sukladno zakonu. Periodički nadzor nad provedbom dezinfekcijskih mjera od inih obveznika provodit će Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije temeljem prije navedenih zakona - pravilnika, kao i na temelju Pravilnika o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe koji se mogu stavljati u promet ("Narodne novine" broj 46/94.). 2. DEZINSEKCIJA Obvezatnom dezinsekcijom smatraju se postupci suzbijanja artropoda (člankonožaca) koji mogu prenijeti uzročnika zaraznih bolesti, izazvati alergijske reakcije, imati toksično djelovanje ili su nametnici odnosno uznemirivači, a time se sustavno smanjuju i ekonomske štete koje se javljaju od štetnih člankonožaca. Dezinsekcija se provodi najprihvatljivijim postup V ■ cima i metodama kojima se štiti zdravlje ljudi, Zlvotinja i općenito okoliš u smislu minimalno prihvatljivih količina toksičnih tvari, a maksimalne učinkovitosti. Obveza Županije (gradova, općina) sastoji se u poduzimanju postupaka i mjera za suzbijanje komunalnih štetnika kao što su komarči, različite vrste muha, crnog žohara i si. koji u godinama progradacije mogu pred stavljati prilično izvjesnu zdravstvenu opasnost. GLASNIK " Broj 3 Pored toga, dezinsekciju su na vlastiti trošak dužni provoditi poduzeća za proizvodnju hrane, različita trgovačka društva, hoteli, posebice farme za proizvodnju animalnih proizvoda, te tvrtke u vlasništvu pojedinaca ako se u njima pojave člankonošci koji mogu biti aktivni ili pasivni prijenosnici zaraznih bolesti, zdravstveni štetnici ili uznemirivači pučanstva u smislu da svojom nazočnošću izazivaju gađenje.

U tom smislu i Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb putem ovlaštenih djelatnika Sanitarne inspekcije može preporučiti dezinsekciju ukoliko gore navedene pravne osobe to nisu učinile u sljedećim objektima: 1. objektima za proizvodnju i promet namirnicama (različiti proizvodni pogoni, ugostiteljski objekti, restorani, kuhinjski blokovi ili trgovački objekti), 2. objektima namijenjenima za smještaj i boravak većeg broja ljudi (hoteli, turistički objekti, učenički dom, socijalne ustanove), 3. objektima zdravstva, 4. objektima odgojno-obrazovnih ustanova (usta nove predškolske skrbi ili škole), posebice kod pojavnosti masovne ušljivosti, 5. objektima za sport i rekreaciju, 6. objektima i sredstvima javnog prijevoza putnika, 7. deponijima otpada, te napravama za odlaganje skupljanje krutog i tekućeg otpada, te vozilima, opremi, priboru i uređajima za prikupljanje i prijevoz krutog i tekućeg otpada, + 8. prostorima stambenih i poslovnih zgrada s pripadajućim vanjskim okolišem (podrumi, drvarnice, prostor za odlaganje smeća, tavani, zajednički prostori u zgradama), 9. parkovima i drugim zelenim površinama, 10. na riječnim obalama, na obalama akumulacijskih jezera ako se na njima nalaze izbačene biljne mase organskih otpadaka, 11. kanalizacijskim sustavima, kolektorima, energetskim provodnicima. Provedba dezinsekcije u gore navedenim objektima obvezna je radnja do smanjenja broja člankonožaca na biološki minimum. Prednost pri izvedbi dezinsekcije dat će se asanacijskim mjerama.

3. DERATIZACIJA Obvezatnom preventivnom deratizacijom smatraju se postupci uništavanja štakora i miševa, te drugih mišolikih glodavaca koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su rezervoari njihovih uzročnika, ako se provodi sustavno i planski. Postupci preventivne deratizacije ujedno sprečavaju i ekonomske štete koje glodavci nanose svojom nazočnošću. Na području Županije vrste glodavaca, kao što su kućni miš, štakor kao i druge vrste poljskih glodavaca, potrebno je svesti na biološki minimum, a u smislu zaštite zdravlja pučanstva, te ujedno smanjenja gospodarskih šteta. Broj 3 et SLUŽBENI Deratizacija na području Županije provodi se na otvorenim i zatvorenim površinama kako slijedi: 1. tržnica, te posebice njezin okoliš 2. objekti za javnu vodoopskrbu pitkom vodom 3. objekti za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe, te sirovina za njihovu proizvodnju kao i prijevozna sredstva namijenjena njihovu • * prijevozu 4. objekti i prostori za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari (kanalizacijski sustav, kolektor za pročišćavanje otpadnih voda) 5. objekti zdravstvenih ustanova 6. objekti odgojno-obrazovnih namjena 7. objekti javnog prometa 8. stambeni objekti i dvorišta, te njihov ne posredni okoliš 9. javno prometne površine, trgovi, parkovi, riječne obale, odnosno obale akumulacijskih jezera, te bilo kakvih vodenih tokova 10. rekreacijske zone, te objekti za tu namjenu 11. sanitarni deponiji otpadaka ili divlji deponiji nastali nekontroliranim odlaganjem krute otpadne tvari 12. potkopi, energetski kanali, provodnici, PTT sustavi, trafostanice, semaforska čvorišta, skloništa i si.

Pri provedbi deratizacije u prostorima u kojima se proizvode, skladište ili prodaju namirnice, te u hotel skim i turističkim objektima otvoreni mamci trebaju se izlagati u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o shemi postavljanja istih, kako bi se namirnice zaštitile od slučajnog ili namjernog zagađenja. Pri provedbi deratizacije u objektima u kojima se namirnice nalaze u rasutom stanju (skladišta, silosi) ostaci meka moraju se skupiti nakon provedbe i neškodljivo ukloniti. Deratizaciju je potrebno provoditi dva puta godišnje da bi se razina glodavaca svela na biološki minimum. Postavljanje mamaka mora biti na takav način da su nedostupni djeci, domaćim životinjama, te da su vidljivo bojom obilježeni i uočljivi. Uginule životinje s javno prometnih površina ili s drugih inih mjesta treba ukloniti i neškodljivo uništiti. Izvršitelji deratizacije moraju imati odgovarajuću stručnu ekipu, prikladnu opremu, dovoljne količine raticida, zaštitnu opremu i antidote, te su obvezni prije početka izvedbe radova na području za koje su sklopili ugovor pravovremeno plakatima i preko sredstava javnog priopćavanja obavijestiti pučanstvo o početku i vremenu trajanja radova, izgledu meka, mjestima postavljanja, te mogućim udesnim situacijama. Zavod za javno zdravstvo pratit će stanje sanitacije na području Županije, provedbene mjere deratizacije i učinkovitost mjera, objektivnim metodama kontrola izloženih meka u kanalizacijskim sustavima, na osnovu praćenja i provedbe anketa, mišljenja sanitarne inspekcije, te predlagati mjere za uklanjanje uzročnika pojavnosti glodavaca, kako bi sustavno postavljanje raticidnih masa bilo umanjeno.

GLASNIK " Stranica 245 Zavod za javno zdravstvo će pri planiranju mjera DDD i izboru pesticida poštivati norme Povjerenstva za otrove Ministarstva zdravstva RH (Pravilnik o otrovima u izradi). IZVRŠITELJI PREVENTIVNIH DDD MJERA Izvršitelji DDD mjera iz ovog Programa na po dručju Županije (grada) mogu biti zdravstvene ustanove, javna poduzeća, dionička društva, fizičke osobe koje zadovoljavaju propisane uvjete Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja DDD ("Narodne novine" broj 38/98.). Pravna ili fizička osoba koja obavlja DDD odgovorna je za provedbu mjera kojima se štiti zdravlje ljudi i domaćih životinja, kao i drugih životinjskih vrsta koje nisu cilj suzbijanja, kao i za okoliš od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta. DDD mjere provodit će se na temelju operativnih planova koje izrađuje izvršitelj. Operativni planovi moraju sadržavati sljedeće podatke: opis mjere koja se provodi procjenu higijensko-sanitarnog stanja procjenu zaraženosti štetnicima popis ulica, objekata ili prostora na kojima se provode DDD mjere okvirno vrijeme početka i završetka provedbenih postupaka način izvještavanja pučanstva, zdravstvenih službi, sanitarne inspekcije i policijske postaje popis djelatnika u ekipama sredstva i opremu za korištenje opis tehnološke primjene generičko ime provedbenog DDD sredstva (otrova) uz naziv proizvođača provedbene mjere zaštite okoliša Zdravstvene ustanove i druge pravne osobe, te osobe koje samostalnim osobnim radom obavljaju DDD, obvezne su polugodišnje pismeno izvješćivati Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije o obavljenim mjerama DDD, te o vrstama i količinama utrošenih sredstava za DDD s rokom valjanosti, o vrsti otapala uz koncentraciju i količinu upotrebljenog sredstva. Iste su u obvezi redovito slati popunjene obrasce o žarištima glodavaca i posebice komaraca na provedbenim mjestima.

Izvođači mjera sustavne DDD biraju se na temelju koncesije ili natječaja. PLANIRANJE I STRUČNI NADZOR Sukladno do sada navedenom, a na temelju zakonskih obveza, prihvaćenog Programa te osiguranih sredstava Zavod će na području Županije vršiti planiranje mjera sustavne DDD, kao i stručni nadzor nad provedbom, te kontrolu učinkovitosti ovih mjera kako slijedi: te Stranica 246 SLUŽBENI izradbom godišnjeg programa obvezatne preventivne DDD na području Županije, izradbom konkretnih programa mjera preventivne DDD za pojedine gradove i općine (na njihov zahtjev) u suradnji sa Sanitarnom inspekcijom, vršenjem stručnog nadzora nad provedbom mjera sustavne DDD na način da se kontroliraju vrsta koncentracija, količina i rok valjanosti pesticida na određenom području u suradnji sa Sanitarnom inspeki * čijom, vršenjem kontrole učinkovitosti provedbenih mjera utvrđivanjem stvarnog stanja smanjenja populacije štetnika, periodično će se izvješćivati Hrvatski zavod za JE javno zdravstvo o vrsti i utrošku pesticida na području županije, o provedenom nadzoru, te učinkovitosti provedenih mjera. Analizom svih prikupljenih relevantnih podataka u sustavnom višegodišnjem praćenju DDD djelatnosti, kao i pojavnosti štetnika, Zavod će biti u mogućnosti predložiti Županiji (gradu) za svaki ugroženi lokalitet mjere sanacije, kako bi primjena pesticida u Županiji (gradu) nakon sustavne višegodišnje provedbe kontrole bila smanjena. Ujedno povjerenstvo pri Ministarstvu zdravstva izrađuje naputak u okviru novog Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje obvezatne DDD ("Narodne no vine" broj 38/98., članak 9.) o metodama, sredstvima, tehnikama aplikacije i rokovima obavljanja obvezatne DDD, o mjerama za sprečavanje trovanja, te o metodama, sredstvima i opremi za pružanje prve pomoći u slučaju trovanja, kao i upute za primjenu medicinske pomoći u slučaju trovanja.

SREDSTVA I NAČIN PLAĆANJA PROVEDBE I NADZORA OBVEZATNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE Sredstva za provedbu i nadzor obvezatne preventivne deratizacije u objektima javne namjene (bolnice, škole, vrtići i ostalo) te u objektima za proizvodnju, preradu, skladištenje ili prodaju namirnica osiguravaju korisnici, odnosno vlasnici, a na otvorenim javnim površinama (parkovima i zelenim površinama kanalima i otvorenim vodotocima), stambenim objektima i okućnicama te gospodarskim objektima i pripadajućim prostorima sredstva za provedbu i nadzor obvezatne preventivne deratizacije osiguravaju jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi). PROVEDBENI PLAN OBVEZATNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE Provedbenim planom utvrđuju se: 1. sanitarne mjere koje se provode prije provođenja sustavne deratizacije se GLASNIK" Broj 3 2. uvjeti koje moraju ispunjavati izvršioci deratizacije 3. vrsta meka i način njihove primjene 4. standardi (normativi) za izlaganje meka 5. prostorni raspored, dinamika i rokovi 6. dokumenti i izvješća o provedenoj deratizaciji 7. analiza i obrada prikupljenih podataka uz procjenu uspješnosti deratizacije 8. sredstva i način plaćanja nadzora nad provedbom 1. HIGIJENSKO-SANITARNE MJERE KO SE PROVODE PRIJE PROVOĐENJA SUSTAVNE DERATIZACIJE razina razini deratizacije provesti potrebne sanitarne stvoriti ili" potpuno isključiti mogućnost naseljavanja glodavaca u različitim objektima ili na otvorenim površinama, a ukoliko do njega dođe da im se uskrate osnovni uvjeti opstanka. Ove mjere sastavni i neraz dvojni dio ukupnog deratizacijskog procesa.

Stoga je potrebno: spriječiti nekontrolirano odlaganje krute otpadne tvari ("divlji deponiji"), a animalni otpad (ugi nule životinje, sadržaj septičkih jama i si.) zakopavati, prekrivati zemljom ili spaljivati otkloniti sve divlje deponije i spriječiti pojavu novih osigurati dovoljan broj kontejnera za odlaganje krute otpadne tvari, kao i njihovo redovno pražnjenje, čišćenje i dezinfekciju sanirati napuštene površine zarasle korovom (krčenje korova i si.) jer su to potencijalna staništa glodavaca redovito održavati vodovodne instalacije (slavine, spojevi cijevi, rešetke slivnika, šahtovi) kako bi se izbjeglo stvaranje "vlažnih mjesta" koje glodavci koriste u cilju zadovoljavanja potrebe za vodom okolinu okućnica i gospodarskih objekata održavati čistim, uz primjenu propisane tehnologije smještaja, manipulacije i korištenja pojedinih artikala kako bi se rasipanje istih svelo na najmanju moguću mjeru osigurati mjere fizičke zaštite u svim za glodavce atraktivnim objektima prema važećim propisima 2. UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI IZVRŠITELJI OBVEZATNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE Izvršitelji obvezatne preventivne deratizacije biraju javnim natječajem, osim ako to nije drugačije Broj 3 "SLUŽBENI ramom zacije ili Odlukom o obvezatnoj preventivnoj derati- ■ ■ r zaciji. Izvršitelji deratizacije moraju: 1. Ispunjavati uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kao mjeru sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti pučanstva ("Narodne novine" broj 38/98.) i Pravilnikom o načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Narodne novine" broj 38/98.) - sredstva, oprema i opis tehnološke primjene.

2. Moraju imati zaposleno dostatan broj stručnih djelatnika (temeljem gore navedenog Pravilnika) za pravodobno obavljanje svih poslova propisanih Programom obvezatne deratizacije za svako područje za koje se natječu. 3. Za sve djelatnike koji će provoditi obvezatnu preventivnu ' deratizaciju osigurati identifikacijske iskaznice s imenom djelatnika, slikom u boji, JMBG, nazivom i adresom tvrtke, koju su djelatnici obvezni nositi na radnoj odjeći. 4. Izraditi operativni plan izvedbe deratizacije pridržavajući se u svemu usvojenog programa. Operativni planovi moraju sadržavati sljedeće podatke: opis mjere koja se provodi procjenu higijenskog-sanitarnog stanja F procjenu zaraženosti štetnicima popis ulica, objekata ili prostora na kojima se provodi deratizacija datum i vrij em početka i završetka provedbenih postupaka način izvješćivanja pučanstva, zdravstvenih službi, sanitarne i veterinarske inspekcije i policijske postaje. Prije početka provedbe deratizacije izvršitelj je obvezan pravovremeno izvijestiti pučanstvo o početku i vremenu trajanja deratizacije putem plakata izloženih na vidljivim i frekventnim mjestima, putem sredstava javnog priopćavanja (dnevne novine, radio) te neposrednim tiskanim priopćenjima za domaćinstva iz kojih će pučanstvu biti jasno obznanjen upotrijebljeni otrov i mjere prve medicinske pomoći u slučaju trovanja. provedbene mjere zaštite okoliša 3. VRSTE MEKA I NAČIN NJIHOVE PRIMJENE Na cijelom području na kojem se provodi obvezatna preventivna deratizacija mora se koristiti istovrsni rodenticid, odnosno meke. Vrsta i oblik meke u obvezatnoj preventivnoj deratizaciji, ako to nije drugačije regulirano, treba se odabrati javnim natječajem GLASNIK " Stranica 247 za izbor meke. Natječaj proVodi nosilac programa uz stručnu pomoć Zavoda za javno zdravstvo ili Povjerenstva.

U provođenju obvezatne preventivne deratizacije mogu se koristiti samo antikoagulantni otrovi I. i II. generacije pripremljeni kao: - rasuti mamci: meke zatrovane antikoagulantom L ili II. generacije na žitnom ili drugom sličnom rasutom hranid benom nosaču. Rasute meke u zatvorenim prostorima izlagat će se na skrovita i nepristupačna mjesta što bliže putovima kretanja glodavaca. U prostorima u kojima borave ljudi ili se čuvaju namirnice, rasute meke moraju se izlagati u posebnim, za to namijenjenim ku tijama s oznakom opasnosti, vrstom otrova i imenom antidota. - kruti ili parafinski mamci: meke zatrovane antikoagulantom I. ili II. generacije na žitnom ili drugom sličnom hranidbenom nosaču s dodatkom parafina. Kruti parafinski mamci stabilniji su u vlažnim prostorima, a vijek trajanja i atraktivnost im je povećana. Krute parafinske meke izlažu se u vlažnim prostorima i kanalizaciji. - prah ili prašiva: s antikoagulantom I. ili II. generacije, formu lacija namijenjena za direktnu primjenu posipanjem aktivnih rupa ili putova kretanja glodavaca. Prah ili prašiva mogu se koristiti samo na površinama koje su ograđene i pod nadzorom i gdje ne postoji opasnost od trovanja neciljanih životinjskih vrsta ili onečišćenja okoliša. Svi oblici i formulacije zatrovanih meka moraju biti propisno registrirani i imati dozvolu ZŽ primjenu u Republici Hrvatskoj rješenjem Ministarstva zdravstva. 4. STANDARDI (NORMATIVI) ZA IZLAGANJE ZATROVANIH MEKA U provođenju deratizacije mora se koristiti istovrsnim mekama za cijelo područje i u svim objektima. Zatrovani mamci moraju se izlagati po pravilima struke na siguran način, na skrovita i zaštićena mjesta na način da su dostupni glodavcima, a zaštićeni od drugih neciljanih životinjskih vrsta. Meke se moraju izlagati što bliže ili direktno u aktivne rupe glodavaca, uz putove kretanja ili uz mjesta njihova zadržavanja.

U slučajevima visokog stupnja infestacije, neovisno o tipu objekta, treba udvostručiti predviđenu količinu zatrovanih mamaka. Iz tog razloga u predviđanju ukupnih količina zatrovanih mamaka treba u proračunu predvidjeti 30 % za izvanredne situacije. Stranica 248 "SLUŽBENI 1. STAMBENI OBJEKTI I OKUĆNICE meke s antikoagulantima I. generacije: 2 1 meka (50-100 gr) na 20 m tlocrtne površine (cea 1000 gr po objektu na 10 mjesta) ili meke s antikoagulantima IL generacije 2 1 meka (20-50 gr) na 20 m tlocrtne površine (cea 500 gr po objektu na 10 mjesta) 2. GOSPODARSKI OBJEKTI I PRIPADAJUĆI PROSTORI meke s antikoagulantima L generacije; 2 1 meka (50-100 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 2000 gr na 20 mjesta) ili meke s antikoagulantima II, generacije: 2 1 meka (20-50 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 1000 gr na 20 mjesta) 3. OBJEKTI ZA PROIZVODNJU, PRERADU, SKLADIŠTENJE ILI PRODAJU NAMIRNICA U navedenim objektima, zatrovane meke moraju se u zatvorenom prostoru izlagati u označenim kutijama, u skladu s preporukama proizvođača. Pripadajući okoliš objekata obrađuje se na isti način kao i okućnice i gospodarski objekti, izlaganjem meka na skrovita mjesta pristupačna glodavcima, što bliže njihovim ru pama ili putovima kretanja, a zaštićeni od drugih neciljanih životinjskih vrsta. meke s antikoagulantom I, generacije: je 2 oko objekta: 1 meka (50-100 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 2000 gr po objektu na 20 mjesta) ili meke s antikoagulantom II. generacije: 2 u objektu: 1 meka.(20-50 gr) na 20 m tlocrtne površine (cea 500 gr po objektu na 10 mjesta)

2 oko objekta: 1 meka (20-50 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 1000 gr po objektu na 20 mjesta) 4. OBJEKTI JAVNE NAMJENE (bolnice, škole, vrtići i ostalo) U navedenim objektima zatrovane meke moraju se u zatvorenom prostoru izlagati u označenim kutijama, u skladu s preporukama proizvođača. Pripadajući okoliš objekata obrađuje se na isti način kao okućnice i gospodarski objekti, izlaganjem meka na skrovita mjesta pristupačna samo glodavcima, što bliže njihovim ru pama ili putovima kretanja, a zaštićeni od drugih neciljanih životinjskih vrsta. GLASNIK" Broj 3 meke s antikoagulantom I. generacije: 2 u objektu: 1 meka (50-100 gr) na 20 m tlocrtne površine (cea 1000 gr po objektu na 10 mjesta) 2 oko objekta: 1 meka (50-100 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 2000 gr po objektu na 20 mjesta) ili meke s antikoagulantom II. generacije: 2 u objektu: 1 meka (20-50 gr) na 20 m tlocrtne površine (cea 500 gr po objektu na 10 mjesta) 2 oko objekta: 1 meka (20-50 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 1000 gr po objektu na 20 mjesta) 5. OTVORENE JAVNE POVRŠINE Deratizacija otvorenih javnih površina provodi se izlaganjem meka samo u aktivne rupe glodavaca ili na zaštićena mjesta na način da su meke nedostupne neovlaštenim osobama, djeci i neciljanim životinjskim vrstama. Kanali, otvoreni vodotoci: meke s antikoagulantom II. generacije: (20 dotoka Parkovi i zelene površine: meke s antikoagulantima II. generacije: 2 meka (20-50 sr) na 10-20 m tlocrtne povr 6. KANALIZACIJA Kod izlaganja meka u sustav kanalizacije poželjno osigurati prisustvo djelatnika lokalne komunalne službe. Deratizacija kanalizacije provodi se izlaganjem vodootpornih formulacija meka vezanih žicom u revizijska okna ili suhe dijelove kanalizacije. Poklopac svakog revizijskog okna, u koji je postavljana meka, mora se obilježiti bojom.

meke s antikoagulantima I. ili II. generacije: 1 meka (100-200 gr) na 200 dužnih metara kanalizacije ili u svako 2. ili 3. revizijsko okno ili 1000 gr meke na 500 dužnih metara kanalizacije raspoređenih na 10 mjesta 7. DEPONIJ KRUTOG I ORGANSKOG OTPADA (organizirani i divlji) U provođenju deratizacije deponija, posebno divljih, mora biti prisutan nadležni sanitarni inspektor ili komunalni redar. Ukoliko se radi o deponijama većih površina, zatrovane mamke treba izlagati u prstenu širine 5-10 metara oko deponije, a meke se izlažu na svakih 5-10 metara. • Broj 3 " SLUŽBENI meke s antikoagulantima I. generacije: 2 1 meka (50-100 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 2 1000 gr na 100 m na 10 mjesta) 1 meka (50-100 gr) svakih 5-10 m u prstenu (cea 2 2000 gr na 100 m na 20 mjesta) ili meke s antikoagulantima II. generacije; 2 1 meka (20-50 gr) na 10 m tlocrtne površine (cea 2 500 gr na 100 m na 10 mjesta) 1 meka (20-50 gr) svakih 5-10 m u prstenu (cea 2 1000 gr na 100 m na 20 mjesta) ili antikoagulantna prašiva I. ili IL generacije ukoliko su deponije ograđene i pod nadzorom, u deratizaciji se mogu koristiti i antikoagulantna prašiva za posipanje aktivnih rupa i putova kretanja glodavaca 5. PROSTORNI RASPORED, DINAMIKA I ROKOVI Prostornim rasporedom određuju se područje i dinamika obavljanja poslova Programa obvezne preventivne deratizacije na većim prostorima. Prostornim rasporedom osiguravaju se vremenska usklađenost i uspješnost provedbe Programa na cijelom interesnom području. Dinamika deratizacije na terenu se provodi u dvije akcije (ukoliko Programom obvezatne preventivne deratizacije nije drugačije regulirano):

1. Proljetna akcija (ožujak-svibanj) 2. Jesenska akcija (rujan-listopad) Rokovi provođenja obvezatne preventivne deratizacije određuju se prema karakteristikama terena na kojem se provodi deratizacija i moraju biti što kraći, kako bi se cijelo interesno područje pokrilo u što kraćem vremenu i time garantirala uspješnost provedbe Programa obvezne preventivne deratizacije. v r 6. DOKUMENTI I IZVJEŠĆA O PROVEDENOJ OBVEZATNOJ PREVENTIVNOJ DERATIZACIJI Dokumenti (potvrde) o provedenoj obvezatnoj preventivnoj deratizaciji, koju su izvršioci dužni ispuniti, propisani su u Programu obvezatne preventivne deratizacije. Izvršitelji deratizacije dužni su poštivati oblik i sadržaj dokumenta (radi standardne obrade podataka) i osigurati dovoljne količine upitnika prije početka akcije deratizacije. Na propisane dokumente izvršioci upisuju naziv svoje tvrtke, adresu, telefon i telefax. Izvršitelji deratizacije dužni su propisane dokumente redovito ispunjavati tijekom derati- GLASNIK " Stranica 249 zacije, a jednu kopiju dostavljati u nadležni županijski Zavod za javno zdravstvo. Preslika dokumenata u privitku. 7. ANALIZA I OBRADA PRIKUPLJENIH PODATAKA UZ PROCJENU USPJEŠNOSTI DERATIZACIJE Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije je temeljem članka 24. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nadležna organizacija zdravstva koja provodi nadzor nad provedbom obvezatne preventivne deratizacije. Zavod prikuplja i ujedinjuje podatke svih izvršitelja deratizacije na području županije. Baza po dataka u Zavodu treba biti istovjetna s onima koje imaju izvršitelji deratizacije, s time da se elektroničkim putem redovito ažuriraju sve promjene (naj manj e jednom mjesečno). Na temelju podataka iz ove baze podataka Zavod provodi program nadzora i evaluacije preventivne deratizacije provedbom sljedećih mjera:

1. provjera stupnja infestacije: točnost prikupljanja podataka moguće je provjeriti ponavlja njem anketnih upita na slučajnom uzorku veličine 5-10 % ukupnog broja obrađenih objekata i površina. Pri tome je potrebno usporediti razliku u stupnju infestacije kontrolnog uzorka i nalaza ekipa za deratizaciju za svakog izvršitelja deratizacije na području županije. 2. praćenje deratizacije na području županije: združivanjem podataka različitih izvršitelja na po dručju županije Zavod uspoređuje stupanj infestacije, uvjete za razvoj glodavaca i sanitarno-higijehske prilike, te može predlagati potrebne mjere deratizacije uključujući i postupke sanitacije sukladno stvarnim prilikama na terenu i objektivno utvrđenim prioritetima. 3. izrada programa deratizacije: na temelju praćenja podataka o deratizaciji na području županije Zavod izrađuje godišnje programe preventivne derati- * • zacije. 8. SREDSTVA I NAČIN PLAĆANJA NAD ZORA NAD PROVEDBOM OBVEZNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE Sredstva za nadzor nad provedbom obvezne preventivne deratizacije osiguravaju jedinice lokalne uprave i samouprave (općine, gradovi, županija), odnosno naručioci gore navedenih poslova. Način plaćanja regulira se odlukama jedinica lokalne uprave i samouprave, odnosno ugovornim odnosima između naručioca i izvršitelja gore navedenih poslova. Stranica 250 "SLUŽBENI ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE