PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 201

Članak 27.

Članak 27. Minimalna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama ne smije biti manja od visine sljemena krova veće građevine, ali ne manja od 6,0 metara. Izuzetno, u postojećim zbijenim dijelovima iz građenog građevinskog područja, udaljenost između građevina iz prethodnog stava može biti manja, ali ne manja od 4,0 metra. Građevine niske stambene izgradnje, građene kao dvojne ili u nizu, moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Kao dvojne građevine ili građevine u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom građevinskom pravcu graditi gospodarske, pomoćne i poslovne građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i izvedene vatrobranim zidovima. Gospodarske građevine ne mogu biti na manjoj udaljenosti od 4.0 metra od stambene građevine ako su bez izvora zagađenja.

Članak 28.

Članak 28. Gospodarske građevine s izvorima zagađenja ne mogu se graditi na dijelu građevinskog područja na kojem je to zabranjeno prostornim planom užeg po dručja. Manje gospodarske građevine s izvorom zagađenja (za smještaj stoke i peradi) mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu u pojasu gospodarskih građevina s izvorom zagađenja, a njihova maksimalna tlocrtna površina može iznositi 2 90 m . Gospodarske građevine za uzgoj životinja čiji je kapacitet manji od propisanog u članku 57. (goveda do 100 kom, svinja do 100 kom, pilića do 8.500 kom), a dimenzija izgrađene tlocrtne površine gospodarske građevine prelazi 90 m" mogu se nalaziti unutar i izvan građevinskog područja, a moraju biti udaljene od GLASNIK " Stranica 95 1 stambenog pojasa najmanje 70 m. Iznimno, ova udaljenost od stambene građevine vlasnika može biti manja, ali ne i od pojasa stambene izgradnje susjednih čestica. Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih.i građevina sa stokom ne može biti manja od 10 m. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 m od susjedne međe ako su letišta okrenuta prema međi, a 3 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Udaljenost građevina iz stavaka 2. i 3., te udaljenost gnojišnih jama od izvora pitke vode (zdenci, izvori) ne može biti manja od 20 m.

Članak 29.

Članak 29. U zoni niske stambene izgradnje etažna visina stambenih, stambeno-posiovnih i poslovnih građevina ne može biti veća od prizemlja i jednog kata, a pomoćnih i gospodarskih ne veća od prizemlja. Ispod tih građevina mogu se graditi podrumi, a tavanski prostori mogu se uređivati u potkrovlja. Podrumom se smatra najniža etaža ako: na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu, na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 metara od kote konačno zaravnatog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor, odnosno tavanski prostor koji je moguće urediti za korištenje u stambene, poslovne ili gospodarske svrhe, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije nije viši od 60 cm kod jednokatnog objekta ili 150 cm kod prizemnog objekta čiji su prozori izvedeni na zabatnom zidu ili u kosini krova. Maksimalna visina vijenca kod prizemnih građevina iznosi 4,80 metara, a kod građevina na kat maksimalna visina iznosi 6,60 metara. Maksimalna visina vijenca kod pomoćnih i gospodarskih građevina ne može biti viša od 3,0 metra, osim štaglja i spremišta za poljoprivredne strojeve i proizvode kod kojih ne može biti viša od 5,0 metara.

Članak 30.

Članak 30. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina u pojasu stambene izgradnje, izrada fasade i krovišta te upotrijebljen građevinski materijal moraju biti usklađeni s okolnim objektima i krajolikom. Krovišta građevina u pojasu stambene izgradnje moraju se osim u slučaju korištenja solarne energije iz voditi koso, minimalnog nagiba 30°, a maksimalnog 45°, a kod građevina koje čine jedinstvenu cjelinu (isti blok) moraju biti jednakog nagiba, a pokrov mora biti iste boje. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom koriste se građevinski elementi S t r a n i c a 952 " SLUŽBENI karakteristični za tu arhitekturu, prema uvjetima koji određuju: gabarit objekta, izbor materijala (drvo, opeka, kamen), oblikovanje pročelja (bez balkona i lođa, vrta, veličina i ritam otvora, način obrade, položaj krovnih ploha), prilaz stambenoj i gospodarskoj građevini. > Odnos visine prema dužini pročelja građevina iz prvog stavka prethodnog članka, a koje se grade na kosom terenu, mora iznositi 1:1,5 u korist dužine pročelja, mjereno na sredini dužine pročelja. Sljeme krova mora biti na kosom terenu paralelno sa slojnicom zemljišta. r Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Uglovna građevina mora se projektirati i izvoditi tako daje uvučena od obje regulacijske linije toliko da omogućava dobru preglednost raskrižja, a krovište izvesti s nagibom krovnih ploha prema ulicama.

Članak 31.

Članak 31. Teren oko kuće, potporni zidovi, terase i si. treba izvesti tako da se ne narušava izgled naselja, te da se ne mijenja prirodno otjecanje vode na štetu susjednih zemljišta i susjednih građevina. Ako je radi zidanja, žbukanja ili popravljanja zida zgrade potrebno postaviti skelu na susjedno zemljište, susjed je dužan ovo trpjeti. Investitor je dužan nadoknaditi susjedu svu štetu nastalu izvođenjem ovih radova. Kod uređivanja okoline treba saditi stabla autohtonih vrsta, a preporuča se formiranje brajdi i sadnja voćki.

Članak 32.

Članak 32. Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljavati važeće standarde, a uvjetima uređenja prostora utvrđuje se da moraju imati odgovarajuću površinu, prostorije i sanitarni čvor. Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 50 m", a visina vijenca ne smije biti viša od 3,2 m. Primjena materijala i oblikovanje ovih građevina moraju biti u skladu s tradicionalnom ruralnom arhitekturom, te u skladu s prirodnim vrijednostima krajobraza.

Članak 33.

Članak 33. T _ Otpadne vode iz domaćinstava moraju se prije ispuštanja pročišćavati metodom autopurifikacije izgradnjoin Irodijelnih šeptičkih jama. U vodotoke se ne smiju ispuštati gnojnice, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druse štetne stvari. GLASNIK " Broj 8
Članak 34. Građevinsko zemljište mora biti sposobno i po dobno za izgradnju, a sve građevine moraju se projektirati, graditi i održavati prema važećim propisima.
Članak 35. Gospodarske građevine moraju imati vatrobrani zid prema susjednom zemljištu i mogu biti prislonjene na susjedne zgrade. Zidovi staja moraju se graditi od negorećeg materijala, dok se svinjci i peradarnici, staje i kunićnjaci mogu podizati od drvene građe. Pod u staji i svinjcu mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 metara iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava vrijede za jame i silose za osoku jednaki propisi kao za gnojišta.

Članak 36.

Članak 36. Izgradnju i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. Građevinska čestica ne može se osnivati na način kojim bi se onemogućavalo uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Naročito se zabranjuje podizanje ograda i potpornih zidova odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjivali propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje LIZ vodotok.
Članak 37. U cilju očuvanja vodotoka potrebno je očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka unutar naselja ne dopustiti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa - iznimno se to ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta nije dopušteno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.) / B r o j 8 •^SLUŽBENI ograničiti (a unutar zaštićenog područja ne • * izvoditi) daljnje melioracije uz preispitivanje svrhovitosti zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomske isplativosti, a opravdane zahvate potrebno je izvesti uz maksimalno očuvanje prirodnih obilježja prostora unutar zaštićenog krajolika (Mure i Drave) nije dopušteno daljnje izvođenje melioracijskih radova, a na postojećim melioracijskim zahvatima omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih i vlažnih biotopa zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja

Članak 38.

Članak 38. U formiranju novog krajolika (u projektima i postupcima sanacija), nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već u ozelenjavanju treba primijeniti isključivo autohtone vrste (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.)
Članak 39. U cilju očuvanja javnih zelenih površina - "zelenih trgova", ostataka nekadašnjih zajedničkih prostora, kao elemenata autohtonog krajolika naselja od važnosti za Županiju, potrebna je zaštita od izgradnje i pretvaranja u građevinsko zemljište navedenih cjelina u svim naseljima (posebno Sivica, Sv. Marija, Čukovec, D. Vidovec, D. Pustakovec).

Članak 40.

Članak 40. Postojeće zelene površine koje čine pejsažnu cjelinu unutar naselja (bilo novo oblikovani ili izvorni krajobraz dijelovi šuma, šumarci, sa ili bez vodotoka), ne mogu se prenamjeniti u građevinsko zemljište, već se moraju očuvati u takvom obliku u funkciji zelenila u naselju. Prostori izuzeti od nove izgradnje unutar građevinskog područja naselja
Članak 41. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: na javnim zelenim površinama (trgovima) unutar vegetac pojasa uz vodotoke u širini minimalno 30 m od osi korita ili 50 m od obale rijeka ili nasipa (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformirani.! parcela) na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i si. (osim građevina koje s njima čine funkcionalnu cjelinu), u radijusu od 30 m od spomenutih građevina, a do 50 m udaljenosti od groblja GLASNIK* S t r a n i c a 953 B Centralna zona

Članak 42.

Članak 42. U centralnoj zoni izgradnja se obavlja u pravilu na osnovi urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, koji sadrži za takvu izgradnju određene provedbene odredbe. Kad se utvrđuju uvjeti uređenja prostora za izgradnju na području za koje nije donesen detaljni plan uređenja ili urbanistički plan uređenja, primjenjivat će se provedbene odredbe prostornog plana koje se od nose na tu vrstu građevina.
Članak 43. Građevine javne namjene koje pripadaju kulturnoj i graditeljskoj baštini, kao što su stare škole, stambene vile, potrebno je zaštititi od daljnje devastacije obnovom i očuvanjem građevina - njezinih gabarita, pročelja, stilskih obilježja, što je obaveza vlasnika, a poželjno je da i dalje ostanu u javnoj namjeni (građevine društvene infrastrukture). Obaveza je vlasnika spomenika graditeljske baštine da obnove devastirane parkove i vrtove uz te građevine, na osnovu preostalih elemenata vrtne i parkovne arhitekture i povijesnih izvora (katastarski plan, stare fotografije i si.). Nasadima pojedinačnih stabala ili male skupine stabala uz pilove i poklonce, potrebno je rekonstruirati slike krajolika.

Članak 44.

Članak 44. Do građevina javnih i centralnih sadržaja, odnosno do građevinskih čestica na kojima se one nalaze, mora se osigurati pristup vatrogasnom vozilu, minimalne širine kolnika 3,5 m. Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građenje stambeno-poslovnih i poslovnih građevina, uvjetovat će se izgradnja parkirališta za automobile prema sljedećim kriterijima: trgovine, banke, pošte, usluge, ugostiteljstvo 2 40 pm/1000 m korisnog prostora višenamjenske dvorane 0,15 pm/l gledatelj športske građevine 0,20 pm/1 gledatelj višestambene građevine 1 pm/l stan Na građevinskoj čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu česticu, potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila (za stambene građevine jedno parkirališno mjesto po stanu). U centralnoj zoni moraju se za stajalište autobusa u sklopu javne prometne površine izvesti proširenja, odnosno osnivanje građevinskih čestica LIZ stajalište autobusa mora se izvesti na način koji ostavlja mogućnost izvođenja takvog proširenja. S t r a n i c a 954 "SLUŽBENI

Članak 45.

Članak 45. Udaljenost granice čestice za građevine u ovoj zoni kad ona graniči sa zonom niske stambene izgradnje ne može biti manja od 5 metara od stambene građevine, vatrootporne gospodarske pomoćne i čiste poslovne građevine, gospodarskih građevina s izvorima za gađenja i bučnih poslovnih građevina. Udaljenost građevina, čija građevinska čestica graniči sa zonom niske stambene izgradnje, ne može biti manja od jedne visine veće građevine do stambene građevine, a ne manja od 20 m od gospodarskih građevina s izvorima zagađenja, gnojišta i bučnih poslovnih građevina, ali ne manja od 5 m od susjedne međe.

Članak 46.

Članak 46. Gabariti građevina društvene infrastrukture često moraju zbog svoje funkcije odstupati od uobičajene pretežko niske izgradnje karakteristične za sva naselja osim Čakovca. Visina izgradnje građevina društvenih djelatnosti ne može biti veća od P+2, a maksimalna visina vijenca za športske, kulturne i sakralne građevine može iznositi 12,0 m, koristeći oblikovne elemente prilagođene karakteristikama izgrađene strukture naselja. Horizontalni i vertikalni gabarit građevina, oblikovanje fasade i krovišta, te upotrijebljeni materijal moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljeni kao cjelinom i krajolikom. Krovišta građevina moraju se izvoditi koso, minimalnog nagiba 30°, a maksimalnog 45°, a kod građevina koji čine jedinstvenu cjelinu (isti blok) moraju biti jednakog nagiba, a pokrov mora biti iste boje. C Zona privrednih aktivnosti

Članak 47.

Članak 47. Zona privrednih aktivnosti sadrži industrijske građevine, skladišta, velike servise i društvenozanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovoj zoni izvodi se, u pravilu, na osnovi provedbenog plana. Kad se u ovoj zoni utvrđuju uvjeti uređenja prostora bez donesenog detaljnog plana uređenja ili urbanističkog plana uređenja, primjenjivat će se odredbe prostornog plana koje se odnose na ovu vrstu građevina.
Članak 48. U zoni privrednih aktivnosti mogu se izgrađivati samo građevine čiste industrijske i druge proizvodnje, te skladišta i servisi koji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju život u naselju. Minimalna širina čestice u radnoj zoni ili čestice na koju se smještava industrijska građevina iznosi 28 m, uz uvjet da je građevina udaljena od međa za širinu GLASNIK " Broj 8 vatrogasnog koridora koji iznosi 4,0 m. Međusobna udaljenost građevina na istoj parceli ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora. U zonama gospodarske djelatnosti visina vijenca građevine može iznositi najviše 7,00 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces.

Članak 49.

Članak 49. Izgrađenost građevinske čestice u proizvodnoj zoni ne može biti veća od 40 %, a zelene površine ne mogu biti manje od 20 % od građevinske parcele. Na građevinskoj čestici potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta primjenjujući kriterij 0,45 parkirališno mjesto na jednog zaposlenika. 2. IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA w
Članak 50. Izvan građevinskog područja mogu se graditi: 1) gospodarske građevine - tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u članku 55. 2) građevine u funkciji poljoprivredne djelatnosti - tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u Člancima 56. i 57. 3) građevine uz sportsko-rekreativne i turističke zone - uvjeti i tipologija navedeni su u članku 58. 4) građevine infrastrukturnih koridora i uređaja 5) građevine posebne namjene Uvjeti za izgradnju gospodarskih građevina

Članak 51.

Članak 51. Asfaltne betonare, separacije šljunka potrebno je vezati uz eksploatacijska polja šljunka većih kapaciteta i rezervi (Ivanovec-Preloge. Turčišće, Prelog, Cirkovljan, Držimurec). Uvjeti za izgradnju građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti
Članak 52. Uvažavajući smjernice za razvoj poljoprivrede (veličina posjeda, preporučena djelatnost), obiteljsko poljodjelsko gospodarstvo može se zasnivati izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni i uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1.7 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - rasadnici bilja, cvjećarstvo 1,0 ha Broj 8 '"SLUŽBENI Poljoprivredne površine, kao što su vinogradi voćnjaci, ne mogu se pretvarati u građevinsko zemljište, a gradnja spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva na tim površinama moguća je na parcelama ne manjim od 1 ha, uz uvjet da veličina posjeda iznosi: a) za vinograd 3.5 ha b) za voćnjak 1,7 ha • t Maksimalna visina vijenca kod spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva može iznositi 5,0 m. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva mora biti min. površine od 1 ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevnom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori), mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu.

Članak 52.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove.
Članak 53. Izvan građevinskog područja može se dopustiti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2.000 iTf, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: kapacitet tovilišta udaljenost (u metrima) od građe odod vinskog odod župažupa eovedaeoveda svinjesvinje peradperad područja državdržav nijskenijske koko koko koko za nene i lokali lokal madamada madamada madamada osta pe cesteceste nene li rad cesteceste 100 100 8 500 - -350 -750 12 500 70 100 100 50 350 750 12 500 - 1 000 - 2 000 -25 000 100 200 100 50 preko preko preko 1 000 2 000 25 000 200 300 200 100 Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja, ukoliko je s time suglasan vlasnik građevine na GLASNIK'" Stranica 955 navedenom građevinskom području, pod uvjetom daje i tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih podmčja. Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi 4,0 m. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici u ovoj točki.

Članak 53.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. Uvjeti za gradnju građevina u funkciji sportsko-rekreativnih i turističkih sadržaja
Članak 54. Unutar zona sporta i rekreacije za potrebe rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je izgradnja pratećih građevina koje su u funkciji sporta, rekreacije i turizma. Namjena tih građevina može biti ugostiteljska, pomoćna (spremišta, sanitarije i si.), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje). Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina može biti prizemlje, s visinom vijenca do 3,8 m. Oblikovanje, materijali i gabariti moraju biti prilagođeni prirodnom ambijentu u koji su smješteni, a ako se nalazi više građevina, one položajem i međusobnim odnosom moraju asocirati na seoska azdinstva.

Članak 55.

Članak 55. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemni objekti bez podruma s visinom vijenca ne višom od 3 metra od razine terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća od 40 rrf od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 2 12 m . Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od susjedne međe ako su letišta okrenuta prema međi. a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 56. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za utvrđivanje Livjete uređenja prostora u smislu članaka 56. i 57. ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljoprivredno zemljište, na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina čija je veličina i vrsta S t r a n i c a 956 " SLUŽBENI takva da to zemljište prema ovoj Odluci ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvije gospodarske građevine, ne može se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta. Pojedinačna gospodarska građevina ne može se graditi na katastarskoj čestici koja nema izravni pristup s javne prometne površine.

Članak 57.

Članak 57. Kad na određenom poljoprivrednom zemljištu postoje uvjeti za gradnju pojedinačne gospodarske građevine, uvjeti uređenja prostora za gradnju takve građevine ne mogu se utvrditi ako je to zemljište nepo desno za gradnju prema kriterijima koji predstavljaju ograničenje u određivanju građevinskog područja.
Članak 58. Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s lokalnim tradicijama u gradnji ove vrste građevina, i to naročito: - temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom višem dijelu, - kota definitivno zaravnatog terena ne smije biti niža od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najnižem dijelu, - krovište se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida. Tlocrtna projekcija pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti paralelno s dužom stranom objekta i sa slojnicom terena.

Članak 59.

Članak 59. Uvjetima uređenja prostora za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: - za opskrbu vodom, - za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere zaštite okoliša, - za prostor za boravak ljudi i - za sadnju zaštitnog drveća.
Članak 60. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednost krajolika i ekološka ravnoteža. V Sume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno danom stupanja na snagu Plana. Izuzetno, šuma se može krčiti za potrebe infrastrukture predviđene Planom. T t i GLASNIK " \ Broj 8 / Nekvalitetno poljoprivredno zemljište, kad postane ekonomski neopravdano za poljoprivrednu proizvod nju,-može se pošumiti. Strmo poljoprivredno zemljište može se oblikovati u terase u svrhu što racionalnijeg korištenja, ukoliko to nije planom prostornog uređenja detaljne razrade drugačije određeno.

Članak 61.

Članak 61. Osnivanje i izgradnja ribnjaka, uzgajališta pataka i slično može se vršiti samo na saniranim jnapuštenim M šljunčarama, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta s ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. D Infrastrukturne građevine Telekomunikacije
Članak 62. Izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža u cilju proširenja kapaciteta potrebno je izvesti korištenjem postojećih infrastrukturnih koridora u cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora. Odašiljači za širenje GSM mreže ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, u povijesnim cjelinama naselja, niti na prostorima značajne vizualne vrijednosti.

Članak 63.

Članak 63. Nove plinske redukcijske stanice i trafostanice u naselju ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina. Zaštitne građevine
Članak 64. U cilju zaštite od poplava na prostoru uz Muru planiraju se rekonstrukcija većeg dijela glavnog murskog nasipa, izgradnja obrambenog nasipa uz naselje Podturen, a uz tok Drave izgradnja obrambenog naselja od G. Hrašćana do Trnovca, te nadvišenje ceste između cestovnog i željezničkog mosta kod Kuršanca. Obrambene nasipe potrebno je tako planirati izvesti da ne presijecaju postojeće rukavce, bare mrtvice da bi se spriječili negativni utjecaji na prirodn krajolik. Građevine za zaštitu voda

Članak 65.

Članak 65. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda može se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj Broj 8 " SLUŽBENI GLASN f K " S t r a n i c a 957 ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne Članak 66. smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, Ove Provedbene odredbe sastavni su dio Odluke o šumaraka i slično), te ne mogu biti smješteni na donošenju Prostornog plana Općine Čakovec. vizualno istaknutim mjestima. ^ _i Stranica 95 8 "SLUŽBENI GLASNIK " Broj 8 Broj 8 ' SLUŽBENI GLASNIK ' S t r a n i c a 959 / Stranica 960 'SLUŽBENI IZDAJE : M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a , 4 0 0 0 0 Č a k o v e c , R . u r e d n i c a : V l a t k a K o v a č e v i ć , d i p l . i u r . - P r i p r e m a : P r e t e t i n e c , t e l . 8 2 9 - 0 9 0 - O s l o b o đ e n o o s n o v n o g p o r e z a p r o s v j e t e , k u l t u r e i š p o r t a , k l . 6 0 1 - 1 0 / 9 2 - 0 1 - 3 3 2 , u r . GLASNIK " Broj 8 B o š k o v i ć a 2 , t e l . 0 4 0 3 7 4 - 2 5 2 - O d g o v o r n a I N F A Č a k o v e c , t e l . 3 9 6 - 2 1 2 - T i s a k : LET TS n a p r o m e t , n a t e m e l j u m i š l j e n j a M i n i s t a r s t v a b r o j : 5 3 2 - 0 3 - 1 / 7 - 9 2 - 0 1 o d 2 7 . t r a v n j a 1 9 9 2 . *w - • / / r

Ostali akti u ovom izdanju (5)