PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 184
Članak 238.
M 1:150 000 GRANICE : državna granica S ^twaas^*>> - Ä w t U ^ - t ?«*-*>' županijska granica općinska / gradska granica PROSTORI / POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE Razvoj i uređenje prostora / površina naselja izgrađeni dio građevinskog područja - naselja površine veće od 25,0 ha prostor namjenjen za razvoj naselja o izgrađeni dio građevinskog područja - naselja površine manje od 25,0 ha E N Izrada: Županijski zavod 2a prostorno uređenje Međimurske županije Razvoj i uređenje prostora/ površina izvan naselja postojeće / planirano gospodarska namjena - površine za iskorištavanje min. energetske E1, geotermalne vode E2, šljunčare E3, glii gospodarska namjena: ugostiteljsko turistička namjena turističko naselje T2, kamp T3, izletnički turizam T4 športsko rekreacijska namjena: m teniski centar R4, centar za vodene športove R5, tema R6, rekreacija na vodi R7, zmajarenje R8, kartodrom R9 <8> posebna namjena gospodarska namjena - proizvodna • -tafiS-tia pretežito industrijska 11, pretežito zanatska 12 poljoprivredno tlo - osobito vrijedno obradivo tlo P1 i. . n i i.. i, ( . j L•.-•*-\v-*.••-.V i • :::o::->:-:-:-:v . - * * * « i . > * . » *. • - • . i " » * . - • • * •- *. * . *. \ * _ i - • _ _ * * . - , » I • • • poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 poljoprivredno tlo - ostala obradiva tla P3 šume - gospodarske Š1 šume - zaštitne Š2 šume - posebne namjene S3 ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ vodene površine V (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci)
Članak 238.
PROMET 4 Cestovni promet A R .vrt: «BK ***#•+* ^¾^ državna cesta - autocesta ostale državne ceste županijska cesta lokalna cesta mogući koridor ceste raskrižje cesta u dvije razine cestpyne građevine..- most granični cestovni prijelaz 1 .stalni međunarodni- I. kategorije 2. međunarodni i međudržavni - II. kategorije granični cestovni prijelaz za pogranični promet željeznička pruga - magistralna glavna planirano- drugi kolosjek željeznička pruga - I. reda (planirano- drugi kolosjek) željeznička pruga - I I . reda granični željeznički prijelaz 1.međunarodni - 1 , kategorija zračno pristanište KARTOGRAFSKI PRIKAZ 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI TUMAČ PLANSKOG ZNAKOVLJA: M 1:150 000 GRANICE državna granica S >^&#ftai%ffi?#iif županijska granica općinska / gradska granica POŠTA jedinica poštanske mreže TELEKOMUNIKACIJE tandem-tranzitna centrala pristupna ra2ina mjesna centrala magistralni vod l2rada: Županijski zavod 2a prostorno uređenje Međimurske županije KORIŠTENJE VODA postojeće / planirano Vodoopskrba vodozahvat / vodocrpilište o vodosprema magistralni vodoopskrbi cjevovod ostali vodoopskrbni cjevovodi Uređenje vodotoka i voda akumulacija 2a hidroelektranu AH retencija za obranu od poplava akumulacija hidroelektrane - dovodni i odvodni kanal Odvodnja otpadnih voda uređaj za pročišćivanje biološki B glavni dovodni kanal (kolektor) ENERGETSKI SUSTAV postojeće / planirano Cijevni transport naftovod - magistralni za " * • _-*--v.i*-_ međunarodni transport plinovod- magistralni plinovod-lokalni o mjerno redukcijska stanica Elektroenergetika hidroelektrana TS 110/35 kV o TS 35 kV (20)
Članak 238.
Elektroprijenosni uređaji dalekovod 400 kV _ - t t . T " # * t *l_k. - Ti- , 1 ' | J m. . dalekovodi 10 kV OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA postojeće planirano odlagalište otpada komunalni otpad OK, inertni otpad Ol građevina za skladištenje opasnog otpada KARTOGRAFSKI PRIKAZ UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA ZAŠTITE TUMAČ PLANSKOG ZNAKOVLJA: M 1:150 000 GRANICE ..^,*i**K«^yvšT.> državna granica S V-"irt,' lYi^eW ff županijska granica općinska / gradska granica PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA Prirodna baština postojeće / planirano program međunarodnih projekata V n LJ državni značaj r T lokalni značaj L J Zaštićeni dijelovi prirode posebni rezervat botanički B, ornitološki O, šumske vegetacije Š park šuma s Izrada: Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije PROSTORA Zaštićeni dijelovi prirode postojeće / planirano spomenik prirode spomenik parkovne arhitekture Povijesni sklop i građevina civilna građevina m sakralna građevina Povijesno graditeljska cjelina m gradska naselja gradsko seoska naselja Memorijalna baština memorijalno i povijesno područje spomen (memorijalni) objekt Etnološka baština V etnološka građevina Arheološka baština arheološko područje • arheološki pojedinačni lokalitet PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U PROSTORU Krajobraz i i osobito vrijedan predjel - kultiviran r 1 krajobraz točke i potezi značajni za panoramske # - > ' vrijednosti krajobraza Tlo važniji rasjedi istražni prostor mineralne sirovine Vode r t i i i t r r r t i ( t * t * f » * t t t l Li i i * i * i i i * I vodonosno područje * vodozaštitno područje - * BI.
Članak 238.
M * l II., III. zona zaštite M vodotok ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA napušteno eksploatacijsko polje (potrebna sanacija) PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE obuhvat obvezne izrade prostornog plana MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Pregled korištenja relevantnih PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE dokumenata Planovi: 1 . S t r a t e g i j a p r o s t o r n o g u r e đ e n j a R e p u b l i k e H r v a s t a n o v a n j a , Z a v o d z a p r o s t o r n o p l a n i r a n j e , Z a g r e b 2 . P r o g r a m p r o s t o r n o g u r e đ e n j a R e p u b l i k e H r v a s t a n o v a n j a , Z a v o d z a p r o s t o r n o p l a n i r a n j e , Z a g r e b 3. Prostorni plan Općine Čakovec - GK "Međimurje" - Studije: 1 . G e o l o š k a i h i d r o g e o l o š k a s t u d i j a M e đ i m u r j a , R u d a 2. Strategija poljoprivrednog razvitka Međimurja, 3 . V o d o p r i v r e d n a o s n o v a s l i v n o g p o d r u č j a M e đ i m u r b i o l o g . ) , 1 9 9 6 . 4 . S t u d i j a u t j e c a j a n a o k o l i š d a l e k o v o d a 2 x 4 0 0 k V 1 9 9 5 . 5 . S t u d i j a u t j e c a j a n a o k o l i š a u t o - c e s t e Z a g r e b - V a r a I n ž e n j e r s k i p r o j e k t n i z a v o d , Z a g r e b , 1 9 9 1 . 6 . S t u d i j a u t j e c a j a n a o k o l i n u b u d u ć e g s a n i t a r n o g S v e u č i l i š t a u Z a g r e b u , 1 9 9 7 . Ostali dokumenti: F 1 . O s n o v e k o r i š t e n j a i z a š t i t e p r o s t o r a z a p o d r u č j e ( b M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e , 1 9 9 5 .
Članak 238.
2 . I z v j e š ć e o s t a n j u u p r o s t o r u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e , 3 . P r o g r a m m j e r a z a u n a p r e đ e n j e s t a n j a u p r o s t o r u M M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 4. t s k e , M i n i s t a r s t v o p r o s t o r n o g u r e đ e n j a , g r a d i t e l j s t v a i , 1 9 9 7 . t s k e , M i n i s t a r s t v o p r o s t o r n o g u r e đ e n j a , g r a d i t e l j s t v a i , 1 9 9 8 . Projektni biro, 1978. r s k o n a f t n o g e o l o š k i f a k u l t e t S v e u č i l i š t a u Z a g r e b u , 1 9 9 2 . Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999. j a - J V P H r v a t s k a v o d o p r i v r e d a ( E . F l a j š m a n , d i p l . i n g . Ž e r a v i n e c - M a đ a r s k a , D a l e k o v o d d . d . Z a g r e b , Z a g r e b , ž d i n - G o r i č a n , d i o n i c a K o m i n - G o r i č a n , " H r v a t s k e c e s t e " - o d l a g a l i š t a " P u s t o š t i j a " , R u d a r s k o g e o l o š k o n a f t n i f a k u l t e t i v š e ) O p ć i n e Č a k o v e c , Z a v o d z a p r o s t o r n o u r e đ e n j e Z a v o d z a p r o s t o r n o u r e đ e n j e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e e đ i m u r s k e ž u p a n i j e , Z a v o d z a p r o s t o r n o u r e đ e n j e Izvješća o stanju u prostoru i programi mjera za unapređenje stanja u prostoru općina i gradova Međimurske županije u razdoblju od 1995. do 1999. godine 5. Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1993. 6. Statistički ljetopis hrvatskih županija, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1993.
Članak 238.
7. Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 810, 811, Državni zavod za statistiku Zagreb, 1991. 8. Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 882, 884, 885, 886, Državni zavod za statistiku Zagreb, 1992. 9. Razvojna politika za granična područja Republike Hrvatske, V.R.L.N. d.o.o. Zagreb, 1995. 1 0 . K r a j o l i k - S a d r ž a j n a i m e t o d s k a p o d l o g a K r a j o b r g r a d i t e l j s t v a i s t a n o v a n j a , A g r o n o m s k i f a k u l t e t S v e 11. Drava i Mura - život uz dinamičan tok, a z n e o s n o v e H r v a t s k e ( M i n i s t a r s t v o p r o s t o r n o g u r e đ e n j a , u č i l i š t a u Z a g r e b u ) Z a g r e b , 1 9 9 9 . Euronatur (M. Schneider-Jacoby), 1996. 12. Parkovi za život - Aktivnosti za zaštićena područja 13. Europe, IUCN, 1994. Parkovi za život, prekogranična zaštićena područja u Europi, IUCN, 1999. 14. Pregled podataka u Županiji međimurskoj - statističko izvješće, 1994. 15. Pregled podataka u Županiji međimurskoj - statističko izvješće, 1995. 16. Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji, Zbornici, Institut društvenih znanosti, Zagreb, 1999. 1 7 . R e g i s t a r a r h e o l o š k i h n a l a z a i n a l a z i š t a s j e v e r o z a p 18. Razvoj naseljenosti Međimurja, Silvester Laci, a d n e H r v a t s k e , M u z e j s k o d r u š t v o B j e l o v a r , 1 9 9 7 . Geografski glasnik, 1982. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 1 7 7 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Suradnja tijela, ustanova i subjekata:
Članak 238.
1. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - Zavod za prostorno planiranje 2. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu 3. Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava, Čakovec 4 Čakovec 5 Čakovec 6 Cako 7. Hrvatska elektroprivreda - Distribucijsko područje "Elektra" Čakovec 8. INA "Naftaplin" Zagreb 9. "Hrvatske pošte" Čakovec 10. "Hrvatske telekomunikacije" Čakovec 11. "Međimurjeplin" Čakovec 12. "Međimurske vode" Čakovec 13. Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Međimurske županije 14. Ured za katastarsko - geodetske poslove Međimurske županije 15. Ured za statistiku Međimurske županije 16. Ured za gospodarstvo Međimurske županije 17. Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Međimurske županije 18. Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije 19. Upravni odjel za gospodarstvo i zaštitu okoliša Međimurske županije 20. ZAP Čakovec 21. Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Čakovec 22. Vodopravna i šumarsko-lovna inspekcija 178 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POPIS TABELA , GRAFIKONA , SLIKA , KARTOGR A UZ TEKSTU KNJIZI Tabela 1. Opći podaci o Međimurskoj županij Tabela 2. PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE MA I KARTOGRAFSKIH PRIKAZA TABELE 3 Iskaz površina, stanovnika, stanova, domaćinstava i gustoća naseljenosti MZ (Tabela 1 po pravilniku) Tabela 3.
Članak 238.
4 Iskaz površina, stanovnika, stanova i gustoće naseljenosti MZ (Tabela 2 po pravilniku) za granično područje i ostatak Županije Tabela 4. 5 Kretanje broja stanovnika Međimurja od 1857, - 1991. 6 Tabela 5. 7 po gradovima i opći 1991. Tabela 6. 7 popisnih razdoblja Međimurske županije Tabela 7. 9 gustoća naseljenosti po gradovima 1953.-1991, g Tabela 8. 10 gustoća naseljenosti po općinama 1953.-1991. g Tabela 9. 11 Županije, gradova i općina Tabela 10. P Tabela 11. 11 11 odstupanja po prosječnoj starosti i stop Tabela 12. Poljoprivredno stanovništvo i domaćinstva sa zemljišnim gospodarstvom i aktivnosti za MŽ, gradove i općine Tabela 13. ra grupa Tabela 14. Poljoprivredno zemljište Tabela 15. 12 13 16 17 Ukupna struktura poljoprivrednog zemljišta MZ po namjeni Tabela 16. 17 Zahvati izvršeni na poljoprivrednom zemljištu Tabela 17. Struktura zemljišta po klasama Tabela 18. Struktura zemljišta po veličini posjeda Tabela 19. 17 17 17 Posjedovna struktura poljoprivrednog zemljišta Tabela 20. 19 Drvne zalihe po gospodarskim jedinicama i po sastavu Tabela 21. Iskaz sječe stabala po godinama Tabela 22. Površine pod šumama u MZ Tabela 23. 20 20 20 Optimalno brojno stanje glavnih vrsta divljači Tabela 24. 22 Pokazatelji poslovanja tvrtki MZ u razdoblju I,-XII. 98,/99. Tabela 25. Pokazatelji poslovanja 22 velikih i srednjih tvrtki MZ I.-XII, 98./99. Tabela 26. Pokazatelji poslovanja malih tvrtki MZ Tabela 27. l.-XII. 98./99. 22 23 Dobit tekućeg razdoblja po područjima djelatnosti Tabela 28.
Članak 238.
23 Dobit tekućeg razdoblja prema veličini poduzetnika Tabela 29. 23 Gubitak tekućeg razdoblja po područjima djelatnosti Tabela 30. 25 Financijsko stanje poduzetnika po gradovima i općinama Tabela 31. 25 Vanjskotrgovinska razmjena Međimurske županije u 1997. g. Tabela 32. Prosječne mjesečne plaće prema djelatnosti, broju pravnih osoba i broju zaposlenih u 1999. godini Tabela 33. Prosječne netto 26 26 plaće po gradovima i općinama MŽ 1997, g. Tabela 34. 26 Pregled broja i kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba Tabela 35. Državne ceste Tabela 36. Županijske ceste Tabela 37. Lokalne ceste T a b e l a 3 8 . C e s t o v n i i ž e l j e z n i č k i g r a n i č n i p r i j e l a z i T a b e l a 3 9 . O b r a z o v n a s t r u k t u r a s t a n o v n i š t v a Ž u p a n i j e T a b e l a 4 0 . M r e ž a o s n o v n i h š k o l a s i s k a z o m b r o j a T a b e l a 4 1 . M r e ž a s r e d n j i h š k o l a T a b e l a 4 2 . Z a v r š e n i o s m o š k o l c i k o j i n a s t a v l j a j u T a b e l a 4 3 . B r o j d j e c e r o đ e n e o d ' 9 2 . - ' 9 4 . n a p o d r u č j u u s t a n o v a m a T a b e l a 4 4 . B r o j d j e c e u p r e d š k o l s k i m u s t a n o v a m a ( p o d a c i i z 1 9 9 7 . g o d i n e ) T a b e l a 4 5 . K a r a k t e r i s t i k e p o p i s n i h r a z d o b l j a 29 29 3 0 3 0 3 7 u č e n i k a , o d j e l j e n j a i p r o s j e č n e v e l i č i n e o d j e l j e n j a 3 8 39 s r e d n j u š k o l u 39 M Z , o b u h v a ć e n e u p r e d š k o l s k i m 40 n a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 40 49 M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e T a b e l a 4 6 . F i n a n c i j s k o s t a n j e p o d u z e t n i k a 50 p o g r a d o v i m a i o p ć i n a m a ZAVOD ZA 179 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Tabela 47.
Članak 238.
PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Udio gradova i Općine Nedelišće u gospodarstvu Županije 50 Tabela 48. Pregled prihoda gradova i općina iz proračuna za 1999. godinu (u 000 kuna) 50 Tabela 49. Prognoza broja stanovništva MZ po pojedinim stopama rasta 63 Tabela 50. Broj i prosječna veličina domaćinstva u MZ, gradovima i općinama 64 Tabela 51. Prognoza kretanja stanovnika MZ, gradova i općina po stopi rasta 71/91 i stopi 61/91 i 81/00 Tabela 52. 66 Model razvrstavanja nekog područja po dobnim obilježjima u 7 tipova 67 Tabela 53. Dobna i spolna struktura i tipologija područja po dobnom obilježju teritorijalne jedinice 67 Tabela 54. Model izdvajanja gradskih naselja Republike Hrvatske 1991. godine 70 Tabela 55. Broj i veličina gradskih naselja u Međimurskoj županiji 1991. godine 70 Tabela 56. Model izdvajanja urbaniziranih naselja Republike Hrvatske 1991. godine 70 Tabela 57. 71 Tipovi naselja prema stupnju urbanizacije - socio-ekonomskoj preobrazbi '91, godine Tabela 58. Model diferenciranja općina i gradova prema stupnju socio-ekonomske preobrazbe '91. g. Tabela 59. 71 71 Broj i udio općina i gradova prema stupnju socio-ekonomske preobrazbe '91. g, Tabela 60. 72 Odnos parametara i broj općina i gradova po pojedinim tipovima urbanizacije Tabela 61. 73 Grupe naselja po veličini u Međimurskoj županiji Tabela 62. 74 Kretanje broja stanovnika Čakovca u kružnom gravitacijskom području r=5km Tabela 63. 76 Temeljne skupine središnjih zdravstvenih funkcija Tabela 64. Očekivano kretanje broja stanovnika, domaćinstava i stalnih stanova i građevinska 90-91 područja za središta općina i naselja koja imaju izrađene PUMN-ove Tabela 65.
Članak 238.
Očekivano kretanje broja stanovnika, domaćinstava i stalnih stanova i građevinska područja za sva naselja MŽ Tabela 66 91-93 Strukturni prikaz naselja grupiranih po veličini i odnos veličinskih grupa prema stanovništvu i naseljima Županije Tabela 67. 94-95 ina 104 Tabela 3 po pravilniku Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površ v I - ^ i I * t * I _^"*k _L * Tabela 68. * I * * I | V I V 107 Kretanje broja stanovnika Čakovca i gravitacijskog kružnog područja r=5 km Tabela 69. 107 Gradovi Prelog i M. Središće s utjecajem na kružno područje Tabela 70 108 Općinska središta s utjecajem na kružno područje Tabela 71. 109 Naselja s preko 2000 stanovnika s utjecajem na kružno područje Tabela 72. 109 Kategorije centralnih naselja sa značajnim funkcijama Tabela 73. Tipovi razvojnih žarišta Međimurske županije Tabela 74. Razvojna žarišta Međimurske županije T a b e l a 7 5 . S t r u k t u r a z a p o s l e n i h 1 9 9 1 . p o s e k t o r i m a T a b e l a 7 6 . M r e ž a o s n o v n i h š k o l a i o p t i m a l n i n o r m a t i v T a b e l a 7 7 . N o r m a t i v n i p r i k a z o p t i m a l n o p o t r e b n i h s p o T a b e l a 7 8 . B r o j k o r i s n i k a s p o r t s k i h s a d r ž a j a p o d o b n i T a b e l a 7 9 . O p t i m a l a n b r o j s p o r t s k o - s a d r ž a j n i h j e d i n i c T a b e l a 8 0 . C e n t r a l i t e t n a s e l j a i r a z m j e š t a j n e k i h c e n t r Tabela 81. 110 1 1 1 d j e l a t n o s t i 1 1 2 i o s n o v n o g i s r e d n j e g o b r a z o v a n j a 115-116 r t s k o - s a d r ž a j n i h j e d i n i c a z a Ž u p a n i j u u k u p n o 117 m s k u p i n a m a i t e r i t o r i j a l n i m j e d i n i c a m a 118 a p o n o r m a t i v i m a i t e r i t o r i j a l n i m j e d i n i c a m a 118 a l n i h s a d r ž a j a i f u n k c i j a d r u š t v e n i h d j e l a t n o s t i 119 Centralitet naselja s većim brojem nekih centralnih sadržaja i funkcija društvenih djelatnosti Tabela 82.
Članak 238.
120 Centralitet naselja s manjim brojem ili bez nekih centralnih sadržaja i funkcija r društvenih djelatnosti Tabela 83. 121 Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline (tabela 3a po pravilniku) GRAFIKONI UZ TEKST Grafikon 1. 125 6 Udio površina općina i gradova u ukupnom teritoriju Međimurske županije Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika od 1857.-199.1. Grafikon 3. 6 9 Udio grada Čakovca i prigradskih naselja u ukupnom stanovništvu Županije Grafikon 4. 10 Udio stanovnika pojedinih općina u Županiji 180 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SLIKE UZ TEKST S ka 1. PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 2 Položaj Međimurske županije u Republici Hrvatskoj S ka 2. Prostorni obuhvat S ka 3. Teritorijalna podjela S ka 4. Depopulacijska područja S ka 5. Geografske cjeline S ka 6. Poljoprivredno zemljište S ka 7. Šume Međimurja s ka 8. O brana od poplava s ka 9. Poštanski uredi s ka 10. Telekomunikacije s ka 11. Vodoopskrba s ka 12. Odvodnja s ka 13. Elektroopskrba s ka 14. Plinoopskrba s ka 15. Razmještaj osnovnih škola s ka 16. Zaštićena kulturna i prirodna baština s ka 17. Pokrivenost planovima s ka 18. Osnovna shema prometa s ka 19. Stanje kvalitete vodotoka s ka 20 Gustoća naseljenosti s ka 21. Pogranična područja s ka 22. Dobna obilježja naselja s ka 23. Stupanj urbaniziranosti s ka 24. Gravitacijska područja grada Čakovca s ka 25. Ugroženost, ranjivost prostora s ka 26. Krajobrazne cjeline s ka 27. Kulturna baština s ka 28. 3 4 9 14 16 19 28 32 32 33 34 35 35 38 45 48 55 62 64 65 66 72 73 82 84 86 89 Mjere i smjernice za zaštitu prirodne baštine s ka 29. Struktura naselja prema njihovoj veličini s ka 30 95 97 Prikaz prostornih struktura Međimurske županije s ka 31. Infrastruktura od državnog značaja s ka 32. Građevinsko područje s ka 33. Vodne površine i resursi s ka 34 Poljoprivredno zemljište s ka 35 Korištenje i funkcija šuma s ka 36 Prostorno gospodarska orijentacija s ka 37 Osovine razvoja s ka 38. Sustav središnjih naselja s ka 39. Gravitacijske zone naselja s ka 40. Cestovna mreža s ka 41. Kriteriji za odabir lokacija odlagališta s ka 42. Ugroženost prostora - vodonosnika KARTOGRAMI Kartogram 1. Teritorijalno-politićki ustroj Kartogram 98 99 100 101 102 103 105 106 108 126 130 132 1: 200 000 2. Administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 1: 200 000 Kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 1: 200 000 4. Infrastrukturni sustavi Kartog 4.1. Pošta i telekomunikacije Kartog 4.2. Vodovod i odvodnja Kartog 4.3. getika Kartog 4.4. noopskrba 5. Postupanje s otpadom Kartogram 5.1. vodocrpilišta Kartogram 5.2. Geolog Kartogram 5.3. odlagališta 1:200 000 1:200 000 1:200 000 1:200 000 1:200 000 1:200 000 1:200 000 181 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE y - MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE KARTOGRAFSKI PRIKAZI U KNJIZI i KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1. Korištenje i namjena prostora 1:150 000 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 2. Infrastrukturni sustavi 1:150 000 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:150 000 182 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Broj 8 " SLUŽBENI ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK I PROPISE 3.
Članak 238.
Na temelju članka 45. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 7/01.) i članka 44. Poslovnika Skupštine Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. pročišćeni tekst), Odbor za Statut, Poslovnik i propise utvrdio je i izdao pročišćeni tekst ODLUKE o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec Pročišćeni tekst ODLUKE o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec, obuhvaća Odluku o donošenju provedbenih odredbi Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec ("Službeni vjesnik Općine Čakovec" broj 12/82., te izmjene i dopune objavljene u "Službenom vjesniku Općine Čakovec" broj 11/85. i-"Službenom glasniku Međimurske županije" broj 7/98. i 7/01.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 350-02/01-03/8 Ur. broj: 2109/1-02-01-01 Čakovec, 10. 12.2001. PREDSJEDNIK ODBORA Vladimir Slovene, dipl. iur., v. r ODLUKA o donošenju Prostornog plana St (bivše) Općine Čakovec Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE w
Članak 1.
Članak 1. Uređivanje prostora na području Međimursk županije, izgradnja građevina, uređenje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje, iznad ili ispod nje, moraju se obavljati u skladu s Prostornim planom (bivše) Općine Čakovec (u daljnjem tekstu: Plan), kao i u skladu s drugim prostornim planovima koji su ranije doneseni, a nisu u suprotnosti s Planom.
Članak 2. Prostor Županije uređivat će se na osnovu Prostornog plana Županije, Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec, prostornih planova uređenja općina/gradova, te na osnovu ostalih prostornih planova. GLASNIK"' S t r a n i c a 947
Članak 3.
Članak 3. Do stupanja na snagu odluke o donošenju prostornih planova općina/gradova, Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec ostaje na snazi, osim u onim dije- Međi županije.
Članak 4. Građevinsko područje je područje namijenjeno izgradnji naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja.
Članak 5. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obavezna su donijeti dokumente prostornog uređenja (detaljni plan uređenja ili urbanistički plan uređenja) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2 ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,00 ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta. Iznimno od prethodnog stavka, obveza donošenja detaljnog plana ili urbanističkog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2 ha, u slučaju kada je unutar takvih područja moguće osnivanje građevinskih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno provedbenim odredbama ovog Plana, i to na način da se osigura logični slijed parcelacije i izgradnje u odnosu na kontaktnu zonu niske stambene izgradnje. Detaljni plan uređenja treba sadržavati: plan parcelacije (način formiranja građevinskih čestica), planiranu namjenu prostora, način izgradnje (građevinski pravac, regulacijska linija, gabariti objekata), prometno rješenje, oblikovanje javnih i zelenih površina, minimalni obim opremljenosti planirane zone infrastrukturom, provedbene odredbe za provođenje tog dokumenta.
Članak 6.
Članak 6. Granice građevinskog područja utvrđuju se, u pravilu, granicama katastarskih čestica na kopiji katastarskog plana, a iznimno, kad granica treba dijeliti katastarsku česticu, utvrđuju se u postupku utvrđivanja građevinskog područja uvjeti za njenu preparcelaciju.
Članak 7. Na građevinskom području ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili bi ugrožavali vrijednost Stranica 948 ''SLUŽBENI čovjekova okoliša, niti se smije zemljište Liređivati ili koristiti na način koji bi izazivao takve posljedice. II. ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 8.
Članak 8. Građevinsko područje određuje se na način kojim se osigurava svrsishodno i racionalno korištenje prostora te očuvanje i unapređivanje čovjekova okoliša, te uvjeti za zdrav, siguran i djelotvoran život i rad ljudi.
Članak 9. Ako kod utvrđivanja izgrađenog dijela građevinskog zemljišta postoji dvojba o tome koji dio veće katastarske čestice služi građevini na njoj izgrađenoj, građevinskom česticom smatrat će se dio čestice udaljene od stambene građevine najviše 20 metara, odnosno od gospodarske građevine koja sa stambenom čini dvorišnu cjelinu. III, UVJETI UREĐENJA PROSTORA
Članak 10.
Članak 10. Uvjeti uređenja prostora koji su u cijelosti ili djelomično drukčiji od uvjeta propisanih Planom primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti s postavkama ovih provedbenih odredbi. L 1. Izgradnja unutar građevinskog područja
Članak 11. Unutar granice građevinskog područja zemljišta se mogu parcelirati samo radi formiranja građevinskih parcela, i to na osnovi uvjeta utvrđenih Zakonom i Planom, kad planovi užeg područja nisu doneseni.
Članak 12. Opći uvjeti uređenja prostora za građevinsko po dručje određuju se za tri osnovne zone, a to su: zona niske stambene izgradnje. centralna zona (građevine društvenog standarda, javne površine i građevine visoke stambene izgradnje) i zona privrednih aktivnosti (industrija, servisi, skladišta i velika zanatska proizvodnja). r L A Zona niske stambene izgradnje
Članak 13.
Članak 13. U zoni niske stambene izgradnje mogu se graditi samo niske građevine stalnog ili povremenog stano- GLAS1N1K" Broj 8 vanja, stambeno-poslovne građevine i uz njih pomoćne i gospodarske građevine, te određene vrste poslovnih građevina.
Članak 14. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na kojoj postoji neposredni prilaz s građevinske čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju, mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području na kojem se grade stambene građevine i na koje te građevine imaju direktni pristup. Ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara s jednom tra kom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno, i to: na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.
Članak 15.
Članak 15. Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenosti, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo sjedne strane. "Nije dopuštena izgradnja građevina i ograda, kao ni podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet.
Članak 16.
Članak 16. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 2,75 metara. Kad se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod magistralne ceste 10 metara, kod glavne i regionalne ceste 8 metara, kod druge regionalne ceste 6 metara, kod lokalne ceste 5 metara. Broj 8 -SLUŽBENI Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne smije biti više od 50 cm, a dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno izveden od drveta, pocinčane žice ili drugog metala, ali ne više od 1,2 metara s uračunatim podnožjem. Ograda ne smije imati šiljke niti se smije izvoditi od bodljikave žice. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na Česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Dio seoske građevinske čestice, organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kad se građevinska čestica formira na taj način da ima direktni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom magistralne ili regionalne ceste, odnosno željezničke pruge, građevinska se čestica mora ograditi da se onemogući izlaz ljudi i domaćih životinja. Ogradu iz prethodnih stavaka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice.
Članak 16.
Susjedski dio ograde iz 4. stavka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda se mora postaviti tako da stupovi leže na zemljištu vlasnika ograde, a da je glatka strana ograde okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 17. Pomoćne i gospodarske građevine moraju se locirati iza linije zadnjih pročelja stambene građevine na istoj strani gradnje. Izuzetno, garaža se može locirati i na suprotnoj strani gradnje, ukoliko sa susjednom pomoćnom građevinom može činiti dvojnu građevinu.
Članak 18.
Članak 18. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. Za neizgrađeni dio građevinskog područja, koji se širi uz regionalnu cestu, mora biti osnovana sabirna ulica preko koje će biti omogućen direktan pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uz cestu.
Članak 19.
Članak 19. Veličina i oblik građevinske čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno korištenje i izgradnju u skladu s provedbenim planom, odnosno utvrđenim uvjetima uređenja prostora. Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Izuzetno, ako se takav GLASNIK " Stranica 949 pristup može omogućiti preko puta u vlasništvu građana (privatni put) u uvjetima uređenja prostora mora se odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene građevinske čestice, a najmanje širine 3,0 m.
Članak 20.
Članak 20. Pri formiranju i određivanju građevinskih čestica potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevinskih čestica i koeficijente izgrađenosti: koeficijenti naj naj naj izgrađenosti način manja manja manja građevinske izgradnje širina dubina površina čestice čestica čestice čestice a) za izgradnju na slobodnostojeći način: 2 - prizemne 16m 25 m 400 m 0,3 2 - katne 18 m 30 m 540 m 0,3 b) za izgradnju na poluotvoreni način (dvojne građevine): j 2 - prizemne- prizemne 12m 25 m 300 m 0.4 2 - katne- katne 14m 35 m 420 m 0,4 c) za izgradnju na ugrađeni način: 2 - prizemne 8 m 25 m 200 m 0.5 2 - katne 6 m 25 m 150m 0.5 Na postojećim i novoformiranim građevnim česticama, koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4. Na postojećim građevnim česticama, koje su manje ili jednake minimalnima (navedene u tabeli prvog stavka), koeficijent izgrađenosti primjenjuje se iz istog stavka. Pod građevinama koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine), smatraju se one koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.
Članak 21.
Članak 21. Unutar zone stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice, i to: pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja r poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti seže do najviše 100 m u dubinu čestice od regulacijskog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) pojas gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja prostire se 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, tj. na udaljenosti 12 m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, te seže u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca S t r a n i c a 950 " SLUŽBENI pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine iz članka 57. (navedene u tablici), ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom prelaze 90 m", prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja
Članak 22.
Članak 22. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom. U formiranju novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10 m.
Članak 23. Visina izgradnje stambene i stambeno-poslovne građevine u ruralnim i ruralno - urbanim strukturama može iznositi P+1+Pot (visina vijenca može iznositi do 6,60 m). U gradovima Prelog i Mursko Središće i naseljima razvojnim središtima, visina izgradnje takvih građevina može iznositi do P+2, ukoliko je to određeno detaljnim planom uređenja centra naselja i smjernicama UPU-a. Oblikovanje i uvjeti za izgradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 24.
Članak 24. Kod izgradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: građevinski pravac, određen postojećom izgradnjom nagib i položaj krovnih ploha, visinu izgradnje susjednih građevina s iste strane ulice gabariti (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama U povijesnim sredinama naselja, gdje dominira tradicionalan način izgradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, u predjelu posebno vrijednog krajolika nova izgradnja posebno mora udovoljiti uvjetima: skladan odnos građevine s prirodnim okruženjem skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama skladan odnos širine i visine pročelja usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagibu i položaju krovnih ploha sa susjednim građevinama GLASNIK " Broj 8 obavezna je primjena opečnog crijepa, a isključena je upotreba plastičnih masa i metala u oblikovanju otvora isključena je primjena lučnih elemenata u oblikovanju otvora, primjena zaobljenih ploha u pročelju i oblikovanju krovnih ploha
Članak 25.
Članak 25. Na jednoj građevinskoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno-poslovna ili poslovna građevina i uz nju poslovna, pomoćna i gospodarska građevina, koja s njom čini stambenu i gospodarsku cjelinu. Položaj stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine na čestici, te organizacija prostora na samoj građevnoj čestici, ovisi o funkciji i namjeni poslovnih građevina i potrebama korisnika čestice. Poslovnim građevinama smatraju se: za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javljaju buka i zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljski sadržaji određenih kategorija s ograničenim radnim vremenom, za bučne djelatnosti: manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično. Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta i si. Gospodarskim građevinama smatraju se: s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i si. bez izvora zagađenja: pčelinjaci, šupe, kolnice, sjenici, spremište za poljoprivredne strojeve, spremište za poljoprivredne proizvode i si. U stambeno-poslovnim građevinama mogu se obavljati tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. U poslovnim građevinama mogu se obavljati tihe i čiste i bučne djelatnosti u skladu s poštivanjem uvjeta izgradnje u pojasevima navedenima u članku 25.
Članak 26.
Članak 26. Građevine iz 1. stavka prethodnog članka, koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne međe, ukoliko imaju otvore prema susjednom zemljištu. Slobodnostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti mednoj liniji i na manju udaljenost, ali ne manju od širine strehe, pod uvjetom da se takav ritam izgradnje osigura za dio ulice koji čini jedinstvenu cjelinu i da se na njemu ne mogu projektirati ni izvoditi otvori prema susjednom zemljištu. Broj 8 ^SLUŽBENI Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 crn, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Dvojne građevine se jednom svojom stranom prislanjaju na susjedni objekt na mednoj liniji, dok udaljenost drugih dijelova objekta od ostalih granica parcele ne može biti manja od 4 metra. Objekti, koji se grade u nizu. svojim dvjema stranama prislanjaju se na susjedne objekte, na mednim linijama.
Ostali akti u ovom izdanju (5)
- Odluka o donošenju PROPISE Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec - Provedbene odredbe Prostornog plana
- Dragomir Sutlar, dipl.inž.arh. . . . • r . i JadrankäLGrgan-Makovec, dipl.inž.arh., 3. Mirjana'Pintär, dipl. i f c Ä v. -:- • r 4 ri • L L b . . r . L I • J . - • m . r r H ^ - * . • * -'. ^#-. . j j a v , - .-.--.• _ _ _ _ _ _ _ _ —t — _ — * . i - • — — —i ——i - — — — . — - — • • • • • - - — — — — — - — - r — — — - — - r — - — — — . - I I i - . — 1 — i . . - i — i — — — i . . . . . • — - — - . L^^wfc— - r — " - . i j j " ^ b • . - «J— • • _ - • ^ ^ . - - . ^ - ^ - . - * — - " »^ * - _ - . -H- ^ * ' : Pecat-pridstav-ÄRfeÖWijela:^::;" " V| : : :• * • • - • - • : ' . • , > . - " • / • o r V • • ' : . - : • • " • : • • ' ? : - ' N ' . V . » i - - - • - - + • i - . • - > - " . •< 'v:fe . j . - , i. r r i • i S / ' A L . . . . . . . * -r - - - _ • • • 4 A * «v v - i - " - ' . - • - * • -v ^ ^ J - - . - • # -.' ' . v . > - < V v . ^ " P H - . > . - tf. b-! ' , . " . ' - / / • > ' ' . - . - , \ v - V * - V . '*^:i, - - • S " - " - ' < - ••i'- '-''• •&• v . ä r . h " « a . * . * ^ ^ • • " a " ^ * , ^ 4 a . - ä - a 4 + ^ - < > . ; , - . - / • l S . v , - ; - - t - . • > ; • . • ^ . - . ^ - : ; L < ! s t o v ] e t n c ^ ^ ! l ^ A t t > a iUzVifnikom ovjerava: • s v' ' : v < v . Jadranka GrgB#Waiovec;dipi.inž.arh. ^^-f^v^c--' I- l^xM&AA^XA: ime, prezime i potpisi l A f - i - M MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNOUREĐENJE Odgovorna g'šoba: ;-. - . • - Dragomir S,6tiar(d|o!.inž.arb. • ^ ^ ^ S J L ^ l •"Tf:—/ . - . - ' -.* J . , ,-h / 1/4. V ^ * V * N ^ ' ,.-* s / • '«««---'-««BI I (ime,, prezime i potpis^ I ' • » . . . ' 4. Ivan Krajačić.dlpi.dec. 5. Andrea Horvat-Krarnarić.dipLoec 6. Sandra Golubić, dipi.inž.agr. - - - - • i Predsjednik predstavničkog tijeia: Zvonimir Siladi dipi.inž.agr. / < \ \ • •_,•>->-_• . . « • ' ' • • ' . V i ' . f (ime, pre2lf^g^ R#|jlsX, Pečat nad^lnag 11]¾¾¾ - A . r - . • . - ^ r • • . * - + v > • •• -. :.1 - - - . j » - - - • _ • • - v - • ' - 7 • : - : :- r.-f * • • • - ; - > • : > - n • - \ . ^ • . : - • J -:--:- ' • - - .
- POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti prostor i sustave države 1.1.1.
- CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionaln značaja 2.1.1. I UREĐENJA
- PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.