PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

Tabela 83 3 /oOd stanovnika/ha \ / • oznaka ukupno ha površine ha/stanovniku" Županije TABELA 3a 15787,00 21,65 0,1319 PR 1052,70 1,44 0,0088 PR 384,00 0,53 0,0032 PŠ 23,10 0,03 0,0002 ZK 12364,20 16,95 0,1032 ZK 1963,00 2,69 0,0164 15787,00 21,65 0,1319 2 x 80,6 GWh/god 215,210 3.2. Voda vodozahvat u potrošnja u 3 3.3. Mineralne sirovine šljunka i pijeska m 3 glina m Županija u k u p no 3 3 h 1000 m 21270 m /24 ne iskazuje se 3 3 h 1000 m 12300 m /24 /godinu 600-700.000 /godinu 50 000 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 125 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV Prometni infrastrukturni sustav Međimurske županije potrebno je razvijati na međusobnoj povezanosti, koristeći sve prednosti kombiniranog prometa, ali istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Ubrzani razvoj cestovnog prometa od osobite je važnosti za ukupni razvoj, a naročito za gospodarski razvoj Županije. Posebnu je pažnju potrebno posvetiti boljem međusobnom povezivanju pojedinih prostora Županije, kao i za njihovo uključivanje u prometni sustav države. Potrebno je razvijati prigradsku i gradsku prometnu mrežu koja će biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom, ali i u individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa. Radi unapređenja prometnog sustava na razini Županije potrebno je osigurati koridore za sljedeće prometnice: Državne ceste: nä postojećoj auto-cesti potrebno je izgraditi novi čvor - Turčišće, čime bi se stvorila direkna veza 126 na državnu cestu Bukovje - Turčišće - Hodošan - Donji Kraljevec - Draškovec brza cesta Sveti Križ Trnovec, čijom izgradnjom bi došlo do realizacije južne obilaznice Čakovca sjeverne obilaznice Nedelišća, a omogućilo bi se rasterećenje tih dviju najvećih aglomeracija u Međimurju kroz koje prolazi najintenzivniji promet brza cesta Sveti Križ - Mursko Središće, čijom izgradnjom bi se grad Čakovec zaobišao s istočne strane, a zaobišla bi se još i naselja Mihovljan, Šenkovec, Mačkovec, Slemenice, Žiškovec te Štrukovec, a priključio bi se promet sa zapada Županije (Sv. Martin na Muri i Selnica) te s istoka (Vratišinec, G. Kraljevec, Krištanovec, Novo Selo Rok)

izgradnja spojne ceste Čakovec - Varaždin radi što boljeg povezivanja ta dva regionalna središta sjeverozapadne Hrvatske proširiti mrežu državnih cesta uključivanjem pravaca: Čakovec - Štrigova - Banfi GP Taj je pravac važan zbog kvalitnijeg povezivanja sa Slovenijom, kao i za uravnoteženiji razvitak CESTOVNA MREŽA AUTOPUT DRŽAVNE CESTE MOGUĆI KORIDORI HOVIH CESTA Slika 40 slabije razvijenog pograničnog područja, te pravaca: Čakovec Goričan i Bukovje Turcisce Hodošan - Donji Kraljevec - Draškovec (Murska cesta) koja povezuje dva međunarodna prijelaza i dva pogranična prijelaza poboljšati tehničke karakteristike i standarde državnih cesta u svrhu stalnog unapređivanja sigurnosti prometa na najfrekventnijim pravcima i ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE <.. MEĐIMURSKA PLAN dionicama, a prvenstveno kroz naselja. Potrebno je prići izgradnji pješačkih traka kroz naselja, te biciklističkih naročito na prilazima 1 gradovima i povezivanju većih naselja. Županijske ceste: - Izgradnja spojne ceste Zebanec Selo - novoplanirana brza cesta Štefanec Mursko Središće Postojeću lokalnu cestu Sv. Martin na Muri - Hotiza GP, te cestu D. Dubrava - Orehovica (uz akumulaciju) potrebno je prekategorizirati u županijske ceste Izgradnja obilaznice Preloga zapada, spajanjem postojeće državne ceste (Čakovec - D. Dubrava) i buduće županijske ceste uz Dravu - P o s t o j e ć u m r e ž u ž u p a n i j s k i h c e s t a p o t r e b n o j e r a z v i j a t i , u n a p r e đ i v a t i i m o d e r n i z i r a t i d a b i s e o s i g u r a l o k v a l i t e t n o p o v e z i v a n j e n a m r e ž u d r ž a v n i h c e s t a t e o m o g u ć i o p o l i c e n t r i č a n r a z v o j Ž u p a n i j e L o k a l n e c e s t e :

- Da bi se omogućilo alternativno povezivanje naselja radi veće fleksibilnosti i sigurnosti funkcioniranja prometa planira se izgradnja cesta Slakovec - Senkovec i Kotoriba - Donji Kraljevec, te produžetak ceste Sv. Juraj u Trnju - D. Kraljevec do ceste D. Kraljevec - Goričan. Dok je pravac Kotoriba - Murakeresztur - Nagvkanizsa (Mađarska) važan zbog kvalitetnijeg međudržavnog povezivanja na lokalnoj razini. ŽELJEZNICE P l a n i r a n j e m r a z v o j a ž e l j e z n i č k o g p r o m e t a u Ž u p a n i j i v o d i s e b r i g a o š t o b o l j o j p o v e z a n o s t i M e đ i m u r j a s o s t a l i m d i j e l o v i m a d r ž a v e , k a o i u k l j u č i v a n j u u s u s t a v ž e l j e z n i č k o g p r o m e t a S r e d n j e E u r o p e . N a p o s t o j e ć o j p r u z i K o t o r i b a - Č a k o v e c - V a r a ž d i n , t e Č a k o v e c - P r a g e r s k o p o t r e b n o j e o s i g u r a t i p r o s t o r z a i z g r a d n j u d r u g o g k o l o s i j e k a r a d i p o v e ć a n j a p r o p u s n e m o ć i . o d n o s n o o m o g u ć a v a n j a v e l i k i h b r z i n a , a t i m e i v « i I • • * i poboljšanja kvalitete prometa Planira se uspostava željezničke granične postaje Macinec, u kojoj bi se osigurao spoj željezničkog s cestovnim prometom te prekrcaj kamionskog tereta na željeznicu. Zadržava se željeznička pruga drugog reda Čakovec - Mursko Središće. ZRAČNA LUKA Potrebno je osigurati prostor za mogućnost širenja zračne luke prilikom njene prekategorizacije u 2C kategoriju.

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog relativno visokog stupnja razvijenosti, te praćenju novih dostignuća na tom području u svijetu. Do kraja 2000. godine planira se puštanje u rad još jedne telefonske centrale u Svetom Urbanu, te izmicanje centrale iz Stanetinca u Prhovec. U daljnjem je planu i montaža telefonske centrale u Vratišincu. Iz mreže sustava pokretnih telekomunikacija u planu je montaža GSM bazne stanice u Železnoj Gori, te rekonfiguracija pojedinih antenskih sustava,^ kako bi se još poboljšao signal na području naše Županije. N e š t o s l a b i j e j e p o k r i v e n s j e v e r o z a p a d n i i z a p a d n i d i o Ž u p a n i j e ( z b o g s v o j i h z e m l j o p i s n i h k a r a k t e r i s t i k a i b l i z i n e g r a n i c a ) , p a j e u p l a n u p u š t a n j e u r a d j o š n e k o l i k o b a z n i h s t a n i c a n a t o m p o d r u č j u . 3 . 6 . 2 . VODNOGOSPODARSKI SUSTAV VODOOPSKRBA Osnovno polazište kod planiranja dugoročnog razvoja vodoopskrbe u Međimurskoj županiji ogleda se u povećanju sigurnosti opskrbe pitkom vodom iz v • vodoopskrbnog sustava, a što pretpostavlja proširenje kapaciteta vodocrpilišta Nedelišće i Prelog, izgradnju novih vodospremnika i magistralnih (spojnih) cjevovoda, L t e r e k o n s t r u k c i j u p o j e d i n i h d i o n i c a p o s t o j e ć i h m a g i s t r a l n i h c j e v o v o d a . U z n a v e d e n e o b j e k t e p r e d v i đ a s e i i z g r a d n j a o d r e đ e n o g b r o j a h i d r o b o k s p o s t r o j e n j a z a d o d a t n o p o v i š e n j e t l a k a u v o d o o p s k r b n o j m r e ž i , i t o u g l a v n o m n a p o d r u č j u G o r n j e g M e đ i m u r j a , k o j e s e s t o g g l e d i š t a p r e d s t a v l j a p o s e b n o s p e c i f i č n i m . S o b z i r o m d a j e n a c j e l o k u p n o m p o d r u č j u Ž u p a n i j e u g l a v n o m i z g r a đ e n a v o d o o p s k r b n a m r e ž a , p o t r e b n o j e n a p o m e n u t i d a j a v n i m v o d o o p s k r b n i m s u s t a v o m n i s u o b u h v a ć e n a s a m o n a s e l j a K r i ž o v e c i H l a p i č i n a k o j a i m a j u l o k a l n e v o d o v o d e , t e j o š p r e d s t o j i d a s e i t a n a s e l j a u d o g l e d n o j b u d u ć n o s t i u k l j u č e u j e d i n s t v e n i v o d o o p s k r b n i s u s t a v .

U nastavku se navode planirani objekti i njihove osnovne karakteristike: Vodocrpilišta: 1. NEDELIŠĆE - Trafostanica KTS 10/0,4 kV s priključnim vodom i razvodom - Zdenac B-6, kapaciteta 100 l/s, za potrebe I. vodoopskrbne zone (eventualno dijela IV. vodoopskrbne zone) 2. PRELOG - Zdenac B-2, kapaciteta 100 l/s, za potrebe IV vodoopskrbne zone 127 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA PLAN Vodospremnici: 1) ČAKOVEC - Vodotoranj u industrijskoj zoni Istok, 3 voiumena cea 2000 m 3 2) DEKANOVEC - Vodotoranj, volumena cea 350 m 3 3) KOTORIBA - Vodotoranj, volumena cea 350 m 4) ŽELEZNA GORA - Vodosprema, volumena cea 250 m 5) FRKANOVEC Vodosprema, volumena cea 3 250 m 6) DRAGOSLAVEC Vodosprema, volumena cea 3 250 m Magistralni (sp.ojni) cjevovodi : 1) TOTOVEC - SAVSKA VES ty 200 mm 2) ŠTEFANEC-MALASUBOTICA ty 200 mm 3) SIVICA-NOVO SELO ROK (() 150 mm 4) MIKLAVEC-PEKLENICA <> 200 mm| 5) ZEBANEC-VRATIŠINEC (j) 200 mm v r 6) MURSKO SREDISCE - SVETI MARTIN NA MURI <]) 150 mm 7) SVETI MARTIN NA MURI - SELNICA, (j) 150 mm 8) ZAPADNI MAGISTRALNI VOD - ČAKOVEC (j> 300 mm 9) SJEVERNI MAGISTRALNI VOD - ČAKOVEC <> 300 mm| 10) MAGISTRALNI VOD kroz industrijsku zonu Istok Čakovec <j) 300 mm 11) REKONSTRUKCIJA MAG. VODA SENKOVEC MIHOVLJAN <\> 250 mm (povećanje na § 400 mm) U cilju povećanja sigurnosti i kvalitete vodoopskrbe i racionalnijeg korištenja vode potrebno je proširenje nadzorno-upravljačkog sustava vodoopskrbe i uvođenje katastra vodovoda u grafičko-informativni sustav.

Potrebno je kontinuirano pratiti kvalitetu vode u izvorištu, vodoopskrbnom sustavu, zaštitnim zonama izvorišta, te poduzimati potrebne radnje. Stupanj tehničke opremljenosti potrebno je podizati u cilju povećanja kvalitete vodoopskrbe i racionalnog korištenja vode. ODVODNJA Izgradnja sustava odvodnje pročišćavanje o t p a d n i h v o d a n a j v a ž n i j a j e z a d a ć a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e . K a o p r v i k o r a k p r i r j e š a v a n j u t o g p r o b l e m a p r i š l o s e i z r a d i j e d i n s t v e n e s t u d i j e o d v o d n j e M e đ i m u r j a k o j o m ć e s e o d r e d i t i o p t i m a l n i n a č i n o d v o d n j e o t p a d n i h i o b o r i n s k i h v o d a p r o m a t r a n o s a s t a n o v i š t a p r i m j e n j i v i h s u s t a v a ( m j e š o v i t i , r a z d j e l i n i i d j e l o m i č n o r a z d j e l i n i ) . S o b z i r o m n a t o p o g r a f s k e , h i d r o l o š k e i e k o l o š k e o s o b i n e M e đ i m u r j a s t u d i j a ć e b i t i i z r a đ e n a u d v i j e k o n c e p c i j s k e o s n o v e i t o z a o d v o d n j u n a s e l j a n a p o d r u č j u G o r n j e g - b r e ž u l j k a s t o g d i j e l a M e đ i m u r j a , t e z a o d v o d n j u D o n j e g n i z i n s k o g d i j e l a M e đ i m u r j a u z o s i g u r a n j e j e d n a k i h u v j e t a j a v n e o d v o d n j e i PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE pročišćavanja otpadnih voda svih naselja bez obzira na broj stanovnika i njihov prostorni raspored.

UREĐENJE VODOTOKA I VODA Na području Međimurja obrana od poplava je zadovoljavajuće riješena, s time da je potrebno dijelove izgrađenog sustava rekonstruirati, dijelove dograditi, a sve u cjelini pratiti i održavati. Prema izvedenom sustavu za obranu od poplava potrebno je na području Međimurja izvesti ili rekonstruirati sljedeće nasipe: Dravski sliv: nasip Gornji Hrašćan - Trnovec rekonstrukcija postojećeg nadvišenja između cestovnog i željezničkog mosta na Dravi kod Kuršanca Murski sliv: izgradnja nastavka nasipa uz Podturen rekonstrukcija većeg dijela glavnog murskog nasipa Pri izgradnji i rekonstrukciji nasipa potrebno je voditi računa o što manjem narušavanju bioloških vrijednosti prostora. Nasipe izvoditi tako da se omogući što širi poplavni pojas gdje god je to moguće, tako da se obuhvate rukavci i omogući rijeci što veća poplavna površina, a istovremeno da se osigura obrana naselja 0d visokih voda. MELIORACIJSKA ODVODNJA prjje odluke o izgradnji novih meiioracijskih površina i regulacije postojeće mreže prirodnih vodotoka u Županiji potrebno je izraditi studiju ekonomske opravdanosti i studiju utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih utjecaja. U takvim zahvatima obično se ocjenjuju samo neposredne i parcijalne ekonomske koristi, a vrlo rijetko dugoročne štetne posljedice po krajolik. Stoga je duž v e c p o s t o j e ć i h r e g u l a c i j s k i h i m e i i o r a c i j s k i h z a h v a t a p o t r e b n o o m o g u ć i t i o p s t a n a k i d j e l o m i č n u o b n o v u b u j n i h i v l a ž n i h b i o t o p a i a m b i j e n a t a .

N a p o d r u č j i m a k o j a s u o v i m P l a n o m p r e d l o ž e n a z a z a š t i t u - z a š t i ć e n i k r a j o l i k u z r i j e k u M u r u , t a k v i s e z a h v a t i v i š e n e b i s m j e l i v r š i t i . 128 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 3.6.3. ENERGETSKI SUSTAV ELEKTROOPSKRBA Postojeća izgrađenost elektroenergetskog sustava zadovoljava trenutačne, kao buduće potrebe potrošača električne energije, ali uz uvjete rekonstrukcije. Isto tako, moguće je prijeći na novu transformaciju napona (umjesto 35/1 OkV) 35/20 kV. U postojećim i planiranim gospodarskim zonama izgradnjom novih gospodarskih objekata mogu se pojaviti potrebe za izgradnjom novih 35/10(20) trafostanica koje će se prema iskazanim potrebama i realizirati. U ovom trenutku planiraju se dvije takve TS u industrijskim zonama Istok i Zapad grada Čakovca. Planiraju se također dovršenje sustava daljinskog upravljanja i izgradnja novog telekomunikacijskog sustava s optičkim kabelima. PLINOVOD Međimurska županija u potpunosti je pokrivena srednjotlačnim plinovodima, a stupanj plinoficiranosti Županije jedan je od najvećih u zemlji. Da bi se osiguralo sigurno opskrbljivanje svih potrošača plinom potrebno je prići rekonstrukciji 24 godine starog regionalnog visokotlačnog plinoopskrbnog sustava Varaždin - Čakovec - Senkovec (DN 200), čiji je sadašnji dopušteni tlak 12 bara, pri 3 kojem tlaku se može isporučiti samo 17.000 m /h, dok 3 su potrebe na tom pravcu već sada 35.000 m /h. Ovaj plinovod nije opremljen objektima za čišćenje, te prolazi naseljena mjesta (G. Kuršanec, Nedelišće i Čakovec)

na udaljenostima koje ne odgovaraju propisima. Zbog toga je potrebno rekonstruirati, odnosno izgraditi novi visokotlačni plinovod Varaždin - Čakovec - Senkovec radnog tlaka do 50 bara (na koji je tlak projektiran ostali plinski transportni sustav u državi). Time bi se ostvarilo i povećanje kapaciteta na potrebnu razinu (oko 40.000 3 m /h) što bi cjelokupni sustav za opskrbu grada Čakovca i okolnih naselja podigao na željenu tehnološku i sigurnosnu razinu. Izgradnjom novog plinovoda Varaždin - Senkovec i rekonstrukcijom postojeće mjerno-redukcijske stanice u Nedelišću povećat će se kapacitet dobave plina u Županiji. Osim izgradnje navedenog plinovoda planira se i rekonstrukcija regionalnog plinovoda Senkovec - Mihovljan i podizanje radnog tlaka na 50 bara, te spajanje u jednu tehnološku cjelinu s plinovodom Mihovljan - Mursko Središće. zmjenom postojećeg plinskog sustava ukidaju se MRS Čakovec i MRS Kuršanec, a postojeći plinovod Varaždin - Čakovec i Čakovec Senkovec preusmjerit će se za potrebe distribucije i radit će na niskom tlaku. 3.7. POS TUPANJ ES OTPADOM U Međimurskoj županiji je sve veći broj površina koje su onečišćene nekontroliranim ili neodgovarajućim odlaganjem različitih vrsta otpada. S obzirom na postojeće stanje, smanjenje količina otpada i njegovo organizirano i kontinuirano zbrinjavanje moraju postati neodgodiva zadaća cijele Županije i svake jedinice lokalne samouprave radi zaštite i unapređenja stanja okoliša te zaštite zdravlja ljudi, Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost cjelovitog sustava gospodarenja i zbrinjavanja otpada, gospodarsku i ekološku opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog gospodarenja i zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine.

Gospodarenje i zbrinjavanje otpada je gospodarska djelatnost u kojoj su sadržana dva procesa koja se bave otpadom - od njegovog nastanka do konačnog zbrinjavanja. Gospodarenje otpadom podrazumijeva: nastojanje da se smanji količina otpada u njegovom nastanku odvajanje otpada - sekundarne sirovine u postupku prikupljanja (papir, biološki otpad, staklo, metal, plastika i dr.) organizirano prikupljanje otpada kao sekundarne sirovine i njegovo uključivanje u proces prerade organizacija i izgradnja reciklažnih dvorišta - mjesta za skupljanje otpada kao sekundarne sirovine organizirano prikupljanje opasnog otpada za daljnju preradu (otpadna motorna ulja, baterije, lijekovi, boje i lakovi i dr.) organizacija izgradnja građevine sanitarnog odlagališta komunalnog otpada organizacija izgradnja građevine skupljanje opasnih otpada obrazovanje i izgrađivanje svijesti građana o potrebi njihovog uključivanja u taj sustav (sudjelovanje u smanjivanju količina otpada, odvojeno skupljanje i si.) Ciljevi procesa gospodarenja otpada jesu: smanjenjivanje količina komunalnog otpada koji se deponira na 40 % sadašnjih količina sprečavanje postupka da se opasni otpad deponira na deponiju opasni otpad nakon privremenog skladištenja odvozi se na obradu ili se deponira na građevini za odlaganje opasnog otpada na državnoj razini određenoj Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske izvan Županije. 129 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE O v a k a v s u s t a v g o s p o d a r e n j a o t p a d o m d e t a l j n o ć e s e d e f i n i r a t i s t u d i j o m o c j e l o v i t o m s u s t a v u g o s p o d a r e n j a i z b r i n j a v a n j a o t p a d a .

S u s t a v o m z a z b r i n j a v a n j e o p a s n o g o t p a d a n a r a z i n i d r ž a v e u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i p r e d v i đ a s e l o c i r a n j e j e d n o g s k l a d i š t a , t e j e d n o g p r i k u p l j a l i š t a o p a s n o g o t p a d a k o j i s e i z d v o j e n o s k u p l j a , p r i v r e m e n o i k o n t r o l i r a n o s k l a d i š t i . J e d a n d i o t o g o t p a d a o b r a d o m s e n e u t r a l i z i r a , a o n o š t o s e n e m o ž e o b r a d i t i , n a k o n p r i k u p l j e n e o d r e đ e n e k o l i č i n e o d v o z i s e n a o b r a d u o d l a g a n j e n a d e p o n i j u o s i g u r a n u n a r a z i n i d r ž a v e , P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a t a j o t p a d d o s a d a z a v r š a v a n e k o n t r o l i r a n o o d l o ž e n n a d e p o n i j u u T o t o v c u , š t o j e n a j v e ć a p r i j e t n j a z a g a đ e n j u o k o l i š a , p r i j e s v e g a s p r e m i š t a p o d z e m n e p i t k e v o d e M e đ i m u r j a . G r a đ e v i n a z a o d l a g a n j e k o m u n a l n o g o t p a d a , n e o p a s n o g t e h n o l o š k o g o t p a d a i p r i v r e m e n o s k l a d i š t e n j e o p a s n o g o t p a d a p r e d v i đ e n a j e n a l o k a c i j i P u s t o š i j a . U s p o s t a v o m s u s t a v a r e c i k l a ž n i h d v o r i š t a o m o g u ć i t ć e s e o d v o j e n o p r i k u p l j a n j e o p a s n o g o t p a d a i z d v a j a n j e m i z k o m u n a l n o g .

K r i t e r i j i z a o d a b i r l o k a c i j e o d l a g a l i š t a t e m e l j e n i s u n a G e o l o š k o j i H i d r o g e o l o š k o j s t u d i j i , z a š t i t n i m z o n a m a n a s e l j a i r a v n o m j e r n o j d o s t u p n o s t i s v i h n a s e l j a o d l a g a l i š t u . N a t e m e l j u t o g a u P l a n u j e p r e d l o ž e n a l o k a c i j a P u s t o š i j a , koja udovoljava svim gore n a v e d e n i m k r i t e r i j i m a . Ukoliko se kroz studiju o cjelovitom gospodarenju i zbrinjavanju komunalnog i tehnološkog neopasnog o t p a d a , t e o p r e d j e l j e n j e m i o d l u č i v a n j e m j e d i n i c a l o k a l n e s a m o u p r a v e i z n a đ u i o d a b e r u n o v a p r i h v a t l j i v a t e h n o l o š k a r j e š e n j a z b r i n j a v a n j a o t p a d a k o j a i s k l j u č u j u p o t r e b u z a o d l a g a l i š t e m P u s t o š i j a , p r i j e d l o g o v e l o k a c i j e s t a v i t ć e s e i z v a n s n a g e . U k o l i k o s e j e d n a i l i v i š e j e d i n i c a l o k a l n e s a m o u p r a v e o d l u č e n a z b r i n j a v a n j e s v o g k o m u n a l n o g o t p a d a n a s v o m i l i z a j e d n i č k o m o d l a g a l i š t u l o k a c i j u m o r a j u o d r e d i t i t e m e l j e m p r o s t o r n o g p l a n a u r e đ e n j a o p ć i n e , u z u v j e t d a t e h n i č k a i p r o s t o r n a r j e š e n j a u d o v o l j a v a j u k r i t e r i j i m a p r o p i s a n i m Z a k o n o m o o t p a d u ( N N b r . 3 4 / 9 5 . ) , P r a v i l n i k o m o u v j e t i m a z a p o s t u p a n j e s o t p a d o m ( N N b r . 1 2 3 / 9 7 . ) i k r i t e r i j i m a p r o p i s a n i m o v i m P l a n o m , U s k l a d u s a s m j e r n i c a m a o g o s p o d a r e n j u o t p a d o m , a t o z n a č i s k u p l j a n j e i p r e r a d a o t p a d a k a o s e k u n d a r n e s i r o v i n e ( s t a k l o , p a p i r , p l a s t i k a , m e t a l , b i o l o š k i o t p a d i d r u g o ) n a p r o s t o r u Ž u p a n i j e p o t r e b n o j e u s p o s t a v i t i m r e ž u r e c i k l a ž n i h d v o r i š t a . S v a k a o p ć i n a i l i v i š e o p ć i n a z a j e d n o d u ž n e s u n a s v o m t e r i t o r i j u o s i g u r a t i p r o s t o r z a b a r e m j e d n o r e c i k l a ž n o d v o r i š t e z a p r i k u p l j a n j e s e k u n d a r n i h s i r o v i n a . P r i k l a d a n s m j e š t a j r a c i k l a ž n o g d v o r i š t a b i o b i p r o s t o r u r a d n o j z o n i i l i n a p r o s t o r u k o j i j e l a k o d o s t u p a n n j e g o v i m k o r i s n i c i m a .

Slika 41 P o t r e b n o j e j o š n a g l a s i t i d a s u g r a d o v i i o p ć i n e p r e m a z a k o n u d u ž n i s a n i r a t i p o s t o j e ć e d i v l j e d e p o n i j e k o j e s e n a l a z e n a n j i h o v o m t e r i t o r i j u d o 1 . 1 . 2 0 0 2 . g o d i n e . 130 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 3.8. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Cilj zaštite okoliša u ostvarivanju održivog razvoja je očuvanje izvornosti prirodnih zajednica, ekološke stabilnosti, kakvoće žive i nežive prirode, očuvanje obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti kulturnog krajolika. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš jedan je od postupaka u postizanju zadanog cilja. Općenito sagledavajući, ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša u Međimurskoj županiji provodi se djelomično. Da bi se dobila prava slika stanja okoliša, te da bi se mogli utvrditi ciljevi i mjere za unapređenje tog stanja, potrebno je izvršiti sljedeće: 1. izvršiti inventarizaciju, snimak stanja u okolišu - utvrditi prirodne i krajobrazne vrijednosti i cjeline, nepovoljne utjecaje koji se u njima javljaju (vrstu, intenzitet, posljedice), stupanj ugroženosti pojedinog prostora 2. izraditi dokumente s područja zaštite okoliša - izvješća stanja okoliša i program mjera zaštite okoliša 3 uspostaviti učinkovit sustav i postupke u zaštiti okoliša - praćenje stanja okoliša, organizacija, provođenje i nadzor, posebno za ugrožena i zaštićena područja (katastar onečišćenja u naseljima, industrijskim i radnim zonama; praćenje osobito vrijednih biljnih životinjskih zajednica)

4 utvrditi politiku zaštite okoliša na ražin Županije i općina (poticanje zaštite, djelovanja nevladinih udruga, edukacije, podizanja svijest o potrebi i značenju zaštite okoliša) U izradi Prostornog plana u svim područjima naglašen je poseban značaj zaštite okoliša, i to: zaštita vodonosnog područja Županije, zaštita vodotoka, šuma i kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Ovaj temeljni stav ugrađen je u smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja na nižim razinama, u smjernice za razvoj naselja, komunalne infrastrukture, poljoprivrede i šumarstva, gospodarskog razvoja, a posebno je naglašen u rješavanju problematike gospodarenja zbrinjavanja otpada, te u odnosu prema zaštiti kulturne i prirodne baštine kao posebnih vrijednosti ovog prostora. Pored ovih općenitih stavova i opredjeljenja, potrebno je naglasiti specifičnosti i zaštitu svakog pojedinog segmenta okoliša i sprečavanje nepovoljnih utjecaja na svakog pojedinačno: Vode Vodonosno područje županijskog i državnog značaja nalazi se u dravsko-murskoj nizini, prostoru u kojem živi većina stanovništva Županije, gdje se nalazi većina naselja te odvija većina gospodarskih aktivnosti - od poljoprivrede do industrije. Budući da je to područje od izuzetnog značaja, potrebno je poduzeti niz mjera i aktivnosti u cilju njegove zaštite i sprečavanja negativnih utjecaja: u industriji i obrtu spriječiti izgradnju takvih pogona koji bi tehnološkim procesom ugrozili i podzemlje (npr. velike količine otpadnih voda opasnog sastava, bez mogućnosti pročišćavanja kroz uređaj)

na prostoru vodocrpilišta Nedelišće prioritetna je zadaća izgradnja kanalizacijskog sustava naselja koja se nalaze u obuhvatu crpljenja vode (Nedelišće, Gornji Hrašćan, Pušćine) na području vodocrpilišta Prelog obavezna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (nedopustivo je upuštanje otpadnih voda u derivacijski kanal akumulacijskog jezera iz kojeg se napaja vodocrpilište) hitna je i primarna zadaća Županije, gradova i općina sanacija najvećeg odlagališta Totovec i svih odlagališta koja se nalaze u vodonosnom području (prioritetno onih koja se nalaze u zonama vodozaštitnog područja ili u njihovoj blizini - deponije općine Nedelišće i Grada Preloga) neodgodiva je zadaća Županije, gradova i općina na uspostavi sustava gospodarenja otpadom i izgradnji sanitarnog odlagališta otpada na primjerenoj lokaciji izvršiti identifikaciju zagađivača podzemlja otpadnim vodama (npr. farme, klaonice) i obvezati njih, kao i proizvodne pogone koji nisu priključeni na kanalizacijske sustave naselja, na izgradnju pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u vodozaštitnim područjima koja obuhvaćaju građevinska područja, do izgradnje kanalizacijskih sustava s uređajem pročišćavanje, ne bi se smjeli graditi ni osnivati takvi proizvodni pogoni kod kojih u tehnološkom procesu javljaju velike količine otpadnih voda, a izvan građevinskih područja i takvi se potencijalni zagađivači uopće ne smiju nalaziti u cilju sprečavanja prisutnosti nitrata u tlu, a onda i u pitkoj vodi, hitna je zadaća pronaći rješenje za način proizvodnje na poljoprivrednim površinama koje nalaze u zaštitnim područjima vodocrpilišta ili u kontaktnom prostoru (voćnjaci, oranice) - bilo bi dobro uvesti organsko gospodarenje u poljoprivrednoj proizvodnji (proizvodnja zdrave hrane, uz poticanje i subvenciju sredstvima dobivenim od distribucije vode); a potrebno je i razmotriti mogućnosti pretvaranja oranica u pašnjake i livade uz uzgoj stoke 131 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE U c i l j u š t o b o l j e z a š t i t e v o d o t o k a p o t r e b n o j e u n a p r i j e d i t i p o s t o j e ć i s u s t a v p r a ć e n j a k v a l i t e t e v o d e , o b u h v a ć a n j e m s v i h v o d o t o k a , a n e s a m o M u r e , D r a v e i T r n a v e . N a t a j n a č i n m o g u ć e b i b i l o u t v r d i t i u z r o k e o n e č i š ć e n j a , d e t e r m i n i r a t i z a g a đ i v a č e , p r i m i j e n i t i m j e r e s p r e č a v a n j a z a g a đ i v a n j a i p r o v o d i t i n a d z o r n a d k v a l i t e t o m v o d e . J e d i n i c e l o k a l n e s a m o u p r a v e , a i g r a đ a n i t r e b a j u p o s t a t i s v j e s n i p o s l j e d i c a d i r e k t n o g i s p u š t a n j a o t p a d n i h v o d a u v o d o t o k e . S t o g a j e p o t r e b n o u s m j e r i t i a k t i v n o s t i z a u n a p r e đ e n j e k a n a l i z a c i j s k o g s u s t a v a u n a s e l j i m a g d j e o n j o š n i j e i z g r a đ e n , g d j e j e i z g r a đ e n d j e l o m i č n o i l i p a k p o t p u n o , a l i b e z u r e đ a j a z a v • w r pročišćavanje.

Nedopustivo je i dalje odobravati takav način izgradnje ovog segmenta komunalne infrastrukture, pa bi jedan od osnovnih ciljeva uređenja prostora u planovima prostornog uređenja općina trebao biti izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama primjerena je za zbrinjavanje otpadnih voda u domaćinstvima u manjim i raštrkanim naseljima Gornjeg Međimurja. Vodeni eko-sustavi predstavljaju veliko bogatstvo u biološkom i ekološkom smislu i u mnogome pridonose biološkoj raznolikosti prostora. Prije izgradnje sustava odvodnih i drenažnih kanala i u doba kada je stočni fond u naseljima bio mnogo veći, Međimurje je obilovalo biljnim i životinjskim zajednicama vezanim uz vodu. Zbog smanjenja vodenih eko-sustava, očuvanje krajolika uz rijeke i potoke od velike je važnosti, pa bi trebalo nastojati da vegetacijski i inundacijski pojas vodotoka bude što širi. Uz poticanje ponovnog o ž i v l j a v a n j a s t o č a r s t v a , i s t o v r e m e n o t r e b a s p r e č a v a t i p r e t v a r a n j e v l a ž n i h l i v a d a u o r a n i c e , a s t i m u l i r a t i k o r i š t e n j e l i v a d a i p a š n j a k a n a t r a d i c i o n a l a n n a č i n . S t i m UGROŽENOST PROSTORA POSTOJEĆE OOLAGALIŠTE (Totovec) POSTOJEĆA ODLAGALIŠTA (uglavnom nelegalna) ŠLJUMČARE KLAONICA VOĆNJAK Slika 42 u v e z i p o t r e b n o j e p r e i s p i t a t i d a s e u m j e s t o n o v i h r e g u l a c i j a d o p u s t e s e z o n s k a p l a v l j e n j a u p r i r o d n i m i n u n d a c i j a m a , t o b i p r i d o n i j e l o v i š e s t r u k o j k o r i s t i - o b n a v l j a n j u v l a ž n i h l i v a d a , o b o g a ć i v a n j u v l a ž n i h s t a n i š t a , o b n a v l j a n j u i p o b o l j š a n j u k v a l i t e t e p o d z e m n i h v o d a , s m a n j e n j u b r o j a u g r o ž e n i h b i l j n i h i ž i v o t i n j s k i h v r s t a .

S t r u č n o m a n a l i z o m ( z a s e b n o m i l i u s k l o p u p l a n a p o d r u č j a p o s e b n i h o b i l j e ž j a u z M u r u ) , t r e b a l o b i r a z m o t r i t i m o g u ć n o s t i p r o š i r e n j a i n u n d a c i j s k o g p o j a s a r i j e k e M u r e n a p o d r u č j u M u r š č a k a i n a p r o s t o r u o d G o r i č a n a d o K o t o r i b e , i s t i m u v e z i o b n a v l j a n j e h r a s t o v i h š u m a n a t o m p r o s t o r u . Z b o g u g r o ž a v a n j a l j u d i i i m o v i n e n a t i m p r o s t o r i m a , n e b i t r e b a l o d o p u s t i t i nikakvu izgradnju, Šume Zbog malog udjela šumskih površina, u cilju njihovog daljnjeg očuvanja, potrebno je onemogućiti svako daljnje smanjenje šumskih površina i njihovu prenamjenu u poljoprivrednu ili drugu namjenu, jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu gnojidbu. Nasuprot tome, potrebno je preispitati mogućnost pošumljivanja neobradivih poljoprivrednih površina, gdje god je to moguće, i onih obradivih koje su nastale krčenjem šuma u novije doba. U pošumljivanju ne smiju se primjenjivati nove vrste, već samo one koje su autohtone na ovom području. Isti princip potrebno je primijeniti i za stvaranje novostvorenog pejsaza u n a s e l j i m a , r e k r e a c i j s k i m p o d r u č j i m a , r i b n j a c i m a i s i . , g d j e s e u o b l i k o v a n j u k r a j o l i k a t r e b a j u p r i m j e n j i v a t i i s k l j u č i v o u d o m a ć e n e b i l j n e v r s t e .

132 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 1 • PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Tlo Zaštita tla mora se provoditi u cilju očuvanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta, a time i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, očuvanja zdravlja ljudi, te očuvanja zdravog biljnog i životinjskog svijeta. Na području Međimurske županije, do sada nije vršeno sustavno i kontinuirano praćenje kvalitete tla, pa je prioritetna zadaća uspostava sustava praćenja i mjerenja kvalitete tla. Na taj način, na osnovu utvrđenih odstupanja, moguće je utvrditi uzroke zagađenja i provoditi nadzor. Zbog nekontrolirane primjene s r e d s t a v a u p o l j o p r i v r e d n o j p r o i z v o d n j i , m o g u ć e j e p r e k o r a č e n j e n e p o ž e l j n i h u t j e c a j a t i h s r e d s t a v a n a t l o , š t o p a k m o ž e i m a t i n e g a t i v n e p o s l j e d i c e n a p o l j o p r i v r e d n e p r o i z v o d e ( a t i m e i z d r a v l j e l j u d i ) , a p o t o m i n a n e g a t i v n e u t j e c a j e n a p o d z e m n e v o d e ( u v i d u n e d o p u š t e n i h , p r e k o m j e r n i h k o l i č i n a n i t r a t a u v o d i ) , D j e l o v a n j e m z a š t i t a r s k e s l u ž b e u p o l j o p r i v r e d i , p o j a č a n i m f o r m i r a n j e m i o b r a z o v a n j e m p o l j o p r i v r e d n i h p r o i z v o đ a č a , m o g u ć e j e s p r i j e č i t i n e g a t i v n e u t j e c a j e n a p o l j o p r i v r e d n a t l a . D o s a d a š n j i n a č i n o d l a g a n j a o t p a d a p r e d s t a v l j a i z v o r z a g a đ e n j a t l a , a s p r e č a v a n j e m d a l j n j e g o d l a g a n j a n a n e p r o p i s a n n a č i n , m o g u ć e j e s p r i j e č i t i n e p o v o l j n e u t j e c a j e . M j e r e s p r e č a v a n j a i o t k l a n j a n j a o v i h n e g a t i v n i h u t j e c a j a p r i m j e n j u j u s e o n e n a v e d e n e u o d j e l j k u z a z a š t i t u v o d o n o s n i k a .

Z r a k O b a v e z a j e d i n i c a l o k a l n e s a m o u p r a v e j e d a p r a t e k v a l i t e t u z r a k a , l a k o s e n a p r o s t o r u Ž u p a n i j e n e n a l a z i n i t i j e d a n v e l i k i z a g a đ i v a č z r a k a , u M e đ i m u r j u j e u z a d n j i h d v i j e g o d i n e v r š e n o m j e r e n j e z a 100 s t a c i o n a r n i h i z v o r a o n e č i š ć e n j a z r a k a , z b o g u t v r đ i v a n j a p o s t o j e ć e g s t a n j a k v a l i t e t e z r a k a t e z b o g p r e p o z n a v a n j a m o g u ć i h o d s t u p a n j a i r e g i s t r i r a n j a z a g a đ i v a č a . M j e r e n j e m s u o b u h v a ć e n i s l j e d e ć i z n a č a j n i j i s t a c i o n a r n i i z v o r i o n e č i š ć e n j a : a s f a l t n e b a z e u I v a n o v c u i G o r i č a n u , k l a o n i c a PIPO , s v i n j o g o j s k e f a r m e A g r o m e đ i m u r j a , E K O - M e đ i m u r j e - p e ć z a p e č e n j e g l i n e , pekare, kotlovnice većih kapaciteta, spalionica selektiranog otpada u bolnici, sušara lakirnih dijelova - JVM Metalik, pržionica kave MISS Caffe. Od navedenih zagađivača samo jedan izvor (spalionica selektiranog otpada u Županijskoj bolnici) ne zadovoljava uvjete koje propisuje Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćenih tvari u zraku, jer kontrolni i mjerni instrumenti te izmjenjivač topline pirolitičke obrade nisu u funkciji. U slučajevima pržionice kave i kupolne peći Ferro-preissa također je ustanovljeno nedopušteno onečišćenje, ali je isto tijekom ove godine uklonjeno, a rezultati ponovnog mjerenja kreću se u granicama dopuštenog.

Jedan od najvećih zagađivača zraka u naseljima je promet, duž važnih prometnih pravaca, duž kojih do sada nisu vršena mjerenja o utjecaju prometa na kvalitetu zraka. Budući da je prostor Međimurske županije jedno od istražnih područja za naftu, plin i geotermalne vode, potrebno je izvršiti determiniranje potencijalno opasnih bušotina takvih medija eksploatacije, koji sadrži H2S i/ili C0 2 te neke druge sastojke iznad dopuštenih količina, pa je o tome potrebno voditi računa kod bušotinske opreme i kod izvođenja rudarskih radova. U gradovima i općinama (pojedinačno ili za više njih zajedno) u cilju unapređivanja stanja okoliša i sprečavanja nepovoljnih utjecaja, potrebno je uspostaviti sustav praćenja kvalitete zraka. Kao prvu mjeru u ostvarivanju tog cilja predlaže se uspostava jedne mjerne postaje u urbanoj sredini (na području Č a k o v c a n a p r o m e t n o f r e k v e n t n o j l o k a c i j i ih u i n d u s t r i j s k o j z o n i ) i j e d n e m j e r n e p o s t a j e u r u r a l n o m p r o s t o r u ( n p r . T o t o v e c , P u š ć i n e , M a l a S u b o t i c a i l i d r . ) . M j e r n a p o s t a j a u T o t o v c u b i l a b i p o t r e b n a z b o g p r a ć e n j a m o g u ć i h n e p o v o l j n i h u t j e c a j a d e p o n i j e n a k v a l i t e t u z r a k a , a o s t a l a n a s e l j a p r e d l a ž u s e z b o g p r a ć e n j a u t j e c a j a p r o m e t a n a k v a l i t e t u z r a k a u n a s e l j i m a . P o s t a v l j a n j e o v i h m j e r n i h p o s t a j a v a ž n o j e z b o g t o g a d a s e š t o p r i j e o b j e k t i v i z i r a p o s t o j e ć e s t a n j e k a k v o ć e z r a k a , č i m e b i s e o s i g u r a o k v a l i t e t a n n a d z o r i s t v o r i l e t e m e l j n e p r e t p o s t a v k e z a o c j e n u l o k a l n o g i l i p r e k o g r a n i č n o g u t j e c a j a n a k a k v o ć u z r a k a u Ž u p a n i j i , B u k a O k o l i š Ž u p a n i j e d o s a d a n i j e u g r o ž e n b u k o m , i a k o s e g o s p o d a r s k i m r a z v o j e m , p o v e ć a n i m i n t e n z i t e t o m p r o m e t a m o ž e t o s t a n j e n a r u š i t i .

U z p r o m e t n e k o r i d o r e u n a s e l j e n i m p o d r u č j i m a i p o d r u č j i m a g d j e s e t i k o r i d o r i p r i b l i ž a v a j u n a s e l j u , p o t r e b n o j e p r a t i t i r a z i n u b u k e . N a o s n o v u a d e k v a t n e d o k u m e n t a c i j e i i z v r š e n i h m j e r e n j a , n a m j e s t i m a g d j e r a z i n a b u k e p r e l a z i d o p u š t e n e g r a n i c e p o t r e b n o j e i z v e s t i o d g o v a r a j u ć u z a š t i t u . P o t e n c i j a l n i i z v o r i p r e k o m j e r n e b u k e s u a u t o - c e s t a , d i o n i c a k o d D o n j e g H r a š ć a n a , p l a n i r a n a o b i l a z n i c a Č a k o v c a , k a r t i n g s t a z a u B e l i c i . Krajolik Sagledavajući ukupnu postojeću sliku krajolika Međimurske županije, kao što je navedeno u poglavlju Zaštita krajobraznih vrijednosti, može se općenito konstatirati da sadrži bogatstvo krajobrazne i biološke raznolikosti. Dosadašnje korištenje ukupnog prostora - racionalnost raspolaganja prostorom, visok stupanj tradicionalnog načina korištenja prostora koji se ogleda u mozaičnosti strukture krajolika, potrebno je i nadalje zadržati. Gospodarski razvoj, promjena načina života, povećanje stupnja urbaniziranosti, mogli bi narušiti kvalitetu krajolika. Iz tog razloga potrebno je spriječiti: unošenje tehnologija koje izazivaju nepovoljne učinke na okoliš prolaz infrastrukturnih koridora kojima bi se ugrozile šume, vrijedno poljoprivredno zemljište, struktura i identitet naselja gradnju građevina koje bi svojim gabaritom (tlocrtom, površinom i visinom), načinom oblikovanja, položajem, mogle narušiti strukturu naselja i ruralnu graditeljsku baštinu 133 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE gradnju vikendica na grebenima brežuljaka, - 1 planiranim zaštićenim područjima, izvan građevinskog područja - gradnju na vizurama eksponiranim i vizualno vrijednim lokacijama, u kontaktnim prostorima vodotoka i šuma i na takvim lokacijama, gdje bi se zaklanjale vizure U cilju očuvanja prirodne baštine, značajnih biljnih i životinjskih zajednica i zaštite staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, izradom i donošenjem plana područja posebnih obilježja utvrdit će se detaljna namjena i način korištenja prostora za područja planiranog zaštićenog krajolika.

Za svrhovito korištenje i upravljanje zaštićenih dijelova prirode bilo bi potrebno uspostaviti odgovarajući sustav gospodarenja i zaštite kroz instituciju javne ustanove kao što to određuje zakon. G r a d i t e l j s k a b a š t i n a G r a d i t e l j s k o n a s l j e đ e i p r o ž i m a n j e g r a d i t e l j s k i h c j e l i n a s k r a j o l i k o m s u d j e l u j u u s t v a r a n j u i d e n t i t e t a n a s e l j a , p r e p o z n a t l j i v o s t i č o v j e k o v o g ž i v o t n o g p r o s t o r a , S t o g a j e p o t r e b n o p o b u d i t i s v i j e s t o v r i j e d n o s t i p o j e d i n i h p r o s t o r a t e o v a ž n o s t i n j i h o v a o č u v a n j a , a u d o k u m e n t i m a p r o s t o r n o g u r e đ e n j a u g r a d i t i m j e r e i s m j e r n i c e z a b u d u ć e o b l i k o v a n j e n a s e l j a i p o j e d i n i h g r a đ e v i n a . P l a n i r a n a i z g r a d n j a n a s e l j a i g r a đ e v i n a t r e b a l a b i č i n i t i k o n t i n u i t e t u o b l i k o v a n j u -- o d p o j e d i n a č n i h o b j e k a t a , c j e l i n e n a s e l j a d o š i r e g p r o s t o r a k o j i i h o k r u ž u j e . T o s e o d n o s i j e d n a k o n a u r b a n e , k a o i n a r u r a l n e p r o s t o r e Ž u p a n i j e . U obnovi i revitalizaciji graditeljske i kulturne baštine nužna je prisutnost i poštivanje mjera i uvjeta koje propisuju odgovarajuće stručne službe. Da bi to djelovanje bilo učinkovitije nameće se potreba osnivanja adekvatne službe za zaštitu kulturnog nasljeđa u Međimurskoj županiji, s ciljem efikasnije kontrole i nadzora u zaštiti objekata koji su dio tog nasljeđa.

Kroz sva područja i djelatnosti koje su uključene u sustav planiranja, na razini Prostornog plana Županije (planiranje naselja, gospodarske strukture Županije, objekata infrastrukture, zaštite krajolika, prirodne i graditeljske baštine i dr.) prisutna je briga o okolišu sprečavanju nepovoljnih utjecaja na okoliš. U sagledavanju postojećih nedostataka u problematici brige o okolišu, važno je istaknuti da je potrebno uspostaviti sustav praćenja stanja u okolišu i donošenja dokumenata iz domene zaštite okoliša na razini Županije, a u dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne samouprave (prostorni planovi uređenja gradova i općina, Generalni urbanistički plan grada Čakovca, urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja) ugraditi smjernice iz Prostornog plana Županije, uz mogućnost još detaljnijeg sagledavanja prostora s aspekta zaštite. Prostorni plan Županije daje osnovne mjere i smjernice za planiranje prostora cijele 134 ZAVOD ZA Županije, s naglaskom na osobito vrijedne prostore i objekte od interesa za Županiju U prostornim planovima općina i gradova, uz uvažavanje načela Prostornog plana Županije, zbog detaljnijeg prikaza prostora mogu se analizirati specifičnosti pojedinih prostora, utvrditi problemi, uočiti uzroci narušene ekološke ravnoteže, te predlagati mjere i postupci za otklanjanje i sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš. Na razini općina i gradova moguća je i djelotvornija kontrola prostora (putem komunalnih redara) i učinkovitije djelovanje.

Zaštita okoliša ne provodi se samo kroz dokumente prostornog uređenja, već je njihov cilj određivanje namjene površina i usklađivanje različitih interesa u korištenju prostora, u skladu s ciljevima zaštite. Učinkovitost djelovanja moguća je kroz p r o v o đ e n j e z a k o n a i p o d z a k o n s k i h a k a t a t e p r o g r a m a m j e r a z a u n a p r e đ i v a n j e s t a n j a u o k o l i š u k o j e d o n o s e j e d i n i c e l o k a l n e s a m o u p r a v e . M e đ u s o b n i d o g o v o r i i s p o r a z u m i i z m e đ u p o j e d i n i h g r a d o v a i o p ć i n a i l i p a k s v i h j e d i n i c a l o k a l n e s a m o u p r a v e z a j e d n o n a r a z i n i Ž u p a n i j e , m o g u ć i s u o k o r j e š a v a n j a z a j e d n i č k i h p r o b l e m a z a š t i t e o k o l i š a ( d e t e r m i n i r a n j e , p r a ć e n j e , d j e l o v a n j e ) , d a b i s e p o s t i g a o z a j e d n i č k i c i l j i i n t e r e s t e o s i g u r a l a d j e l o t v o r n o s t k r o z n a d z o r i p r o v o đ e n j e , *tf MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Glava I. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
Članak 1 . Prostornim planom Međimurske županije (u daljnjem tekstu: PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije.

Članak 2.

Članak 2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja.
Članak 3. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na prostor za razvoj naselja, izgrađena, kultivirana i prirodna područja.
Članak 4. Izgrađena područja i prostor, namijenjen za razvoj naselja, obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Č l a n a k 5 . A k t i v n o s t i k o j i m a s e m i j e n j a s t a n j e u p r o s t o r u ( g r a d n j a , e k s p l o a t a c i j a , s a n a c i j a i d r u g o ) i z v o d e s e : u n a s e l j i m a ( i z g r a đ e n o p o d r u č j e n a s e l j a i p o d r u č j e p l a n i r a n o z a r a z v o j n a s e l j a - g r a đ e v i n s k o p o d r u č j e n a s e l j a ) , i z v a n n a s e l j a ( i z d v o j e n e f u n k c i j e i i n f r a s t r u k t u r a ) .

Članak 6.

Članak 6. U naselju, odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G), sukladno zakonskim propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja, rada, funkcije komunalne i društvene infrastrukture. '
Članak 7. zvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi: građevine infrastrukture stambene i gospodarske građevine, ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, tovilišta građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine građevine za potrebe obrane

Članak 8.

Članak 8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.
Članak 9. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: mozaik manjih poljoprivrednih površina, isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja osobito vrijedno obradivo tlo vrijedno obradivo tlo ostala obradiva tla šume i šumsko zemljište

Članak 10.

Članak 10. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih eko-sustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam.
Članak 1 1 . Prema namjeni prirodna područja mogu biti: šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i posebne, vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali),

Članak 12.

Članak 12. P r e m a p r i r o d n i m o b i l j e ž j i m a p r o s t o r a n j e g o v e o s j e t l j i v o s t i , p o d o b n o s t i i m o g u ć n o s t i p r i h v a ć a n j a o d r e đ e n i h a k t i v n o s t i , p l a n i r a j u s e t r i r a z i n e d o p u s t i v o s t i z a h v a t a u p r o s t o r u : a ) I . r a z i n a d o p u s t i v o s t i - o d n o s i s e n a d i j e l o v e p r o s t o r a i z v a n n a s e l j a u k o j i m a s e n e m o ž e p l a n i r a t i nova gradnja: a1 I. i II. zaštitna zona vodocrpilišta (osim priključne infrastrukture, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite), a2 poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo"), a3 prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, a4 zaštićeni dijelovi prirode, spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dopuštaju izuzeci, znimno, može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite, i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano i skupo. b) II. razina dopustivosti područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: 135 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE p o d r u č j e p l a n i r a n o g z a š t i ć e n o g k r a j o l i k a d o i z r a d e p r o s t o r n o g p l a n a p o d r u č j a p o s e b n i h o b i l j e ž j a :

Članak 12.

b 1 IMA i B z a š t i t n e z o n e v o d o c r p i l i š t a , b 2 p o l j o p r i v r e d n o z e m l j i š t e u s k l a d u s p r o p i s i m a o p o l j o p r i v r e d n o m z e m l j i š t u ( u P P Ž - u n a č e l n o o z n a č e n o k a o " o s t a l o o b r a d i v o t l o " ) , b 3 p r e d j e l i p l a n i r a n i z a s t a v l j a n j e p o d z a š t i t u p r e m a Z a k o n u o z a š t i t i p r i r o d e i p r e d j e l i d e f i n i r a n i u P P Ž - u k a o o s o b i t o v r i j e d a n k r a j o b r a z , b 4 p o j a s d o 5 0 m o d r u b a š u m e . c ) I I I . r a z i n a d o p u s t i v o s t i - o s t a l o p o d r u č j e , o d n o s i s e n a o n e d i j e l o v e p r o s t o r a u k o j i m a j e p l a n i r a n a g r a d n j a b e z o g r a n i č e n j a .