Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja privredne zone Mursko Središće

15. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 30. Statuta Grada Mursko Središće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/97.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/99. i 1/00.), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 2. sjednici, održanoj 13. 9. 2001. godine, donijelo je __•« ODLUKU 4 o donošenju Detaljnog plana uređenja privredne zone Mursko Središće I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. * Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja privredne zone Mursko Središće (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detalj nj im planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele- L komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela Murskog Središća.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU: + Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. M Površina obuhvata iznosi cea 4,8 ha. GLASNIK" Broj 4 IL DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU _ _. 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa i 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna, kanalizacijska i plinska mreža + * 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža —i . 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina '■ ' 1. Uvjeti gradnje III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. - _ * Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnja građevina - mješovite, poslovne i/ili stam- - % bene namjene /oznake Ml/ površine postojeće građevne čestice - gospodarske namjene /oznake Kl/ L površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina za gospodarsku namjenu /oznaka K2/ " " ulične koridore /oznaka UK1/ > površine zelenih površina u sastavu uličnih ko ridora/linijske oznake/ . površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora /linijske oznake/
Članak 5, Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina. \ Broj 4 "SLUŽBENI

Članak 6.

Članak 6. Mješovita, poslovna i/ili stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju poslovne i/ili stambene građevine uz koju je dopuštena dogradnja, odnosno izgradnja zasebnih, pomoćnih građevina - garaža. M Površine za potrebe gospodarstva /oznake Kl i K2/ namijenjene su formiranju građevne čestice i izgradnji poslovnih građevina, uz koje je kao prateću funkciju moguće graditi i dijelove građevina stambene namjene, veličine do maksimalno , 20 % površine osnovne građevine. ____L

Članak 7.

Članak 7. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se F time ne ugrožava promet, odnosno korištenje zelenih površina u zaštitne ili rekreacijske svrhe. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CYSTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 8. - A. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: veličina i oblik građevnih čestica veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici namjena građevina smještaj građevina na građevnoj čestici oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 9.

Članak 9. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodjeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
Članak 10. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i r smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. GLASNIK " Stranica 2 1 5
Članak 11. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj su građevnoj čestici određeni: —»_. koeficijent izgradivosti /kig/ i koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 12.

Članak 12. Okvirna planska veličina pojedine čestice iskazana je kao površina u četvornim metrima i data je tabelarno, za svaku pojedinu česticu, u tekstualnom obrazloženju ovog Detaljnog plana uređenja. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s navedenim tabličnim iskazom okvirnih planskih površina. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 8 % planirane površine.
Članak 13. V Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. Maksimalno tri susjedne građevne čestice mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se njena površina u organizacijskom smislu tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 14.

Članak 14. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata ovog DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: X * koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (brutto) površinu građevina maksimalno dopuštenu visinu građevina NI maksimalno dopušteni broj i tip etaža ¥ __ građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ maksimalno dopušteni broj i tip etaža po- A. moćnih građevina /Epom/

Članak 15.

Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Stranica 21 6 "SLUŽBENI Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 16. % Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ za sve građevne čestice unutar područja obuhvata DPU iznosi kig <= 0,40
Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ za sve građevne čestice unutar područja obuhvata DPU iznosi kis <= 1,20
Članak 19. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna 1 dopuštena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 20. Ukupna (brutto) površina za sve građevne čestice unutar područja obuhvata DPU iznosi maksimalno 120 % površine građevne čestice
Članak 21. Maksimalno dopuštena visina građevina ovisi o smještaju građevine na građevnoj čestici i o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. r 2 - Detaljna namjena površina, te je u smislu ovog DPU određena kao visina najvišeg vijenca građevine. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/ iznosi: za mješovitu, poslovnu i/ili stambenu namjenu /oznaka Ml/- ulična prema Marka Kovača - V=6,60 m, ■ za mješovitu, poslovnu i/ili stambenu namjenu /oznaka Ml/- prema novoplaniranoj ulici /oznaka UKl/ - V=8,00 m, r za gospodarsku namjenu /oznake Kl i K2/ V=8,00m, za pomoćne građevine V=4,80m, w sve mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.

Članak 22.

Članak 22. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja, iznosi 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. GLASNIK" Broj. 4 Maks dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/, unutar zone obuhvata ovog PRIZEMLJE
Članak 23. - " U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav nadkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. r Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. • r 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, poslovne i/ili stambene namjene /Ml/ osnovna građevina je poslovna i/ili stambena građevina, a pomoćne građevine su garaže, šupe, spremišta i si. Za građevnu česticu gospodarske namjene /Kl i K2/ osnovna građevina, odnosno građevni kompleks je namijenjen obavljanju privrednih djelatnosti, a prateću namjenu čini mogući stambeni prostor. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 'Članak 25. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 26.

Članak 26. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac . i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Broj 4 "SLUŽBENI Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 27. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski L kompleks.od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 28.

Članak 28. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane^ na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena r manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u. zračni prostor susjednih građevnih čestica ili čestica javnih prometnih površina, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 29.

Članak 29. r Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 30. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 31.

Članak 31. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. ^ ■ GLASNIK" Stranica 2 1 7 Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 32. A. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine * 1,60 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 50 cm, te da ograda ne šteti prometnoj preglednosti ulice. ■ Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.

Članak 33.

Članak 33. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. w Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: za trgovinu i ugostiteljstvo -2 za poslovne sadržaje - 1 a r f za stanovanje - 1
Članak 34. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM' 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE w
Članak 35.^__-* 1 vi-1 1 L-vJ * . *J *-• ■ + Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba uličnog koridora /oznake UK1/.

Članak 36.

Članak 36. Za novoplaniranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 6,00 m. L Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i w omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. + Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za. odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina. Stranica 2 1 8 "SLUŽBENI
Članak 37, Površina otvorenog kanala djelomično se treba urediti zatvaranjem i uređenjem kolnog prilaza novoplaniranim privrednim građevnim česticama i zaštitne zelene površine.

Članak 38.

Članak 38. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 39. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, a položaj vodova dat je prikazom i i . ■ J ■ •-/ • i v • i _r** i i * karakterističnih poprečnih profila ulica. '" Članak 40. Vodoopskrbu, odvodnju i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti spojem na planiranu uličnu mrežu odvodnje.

Članak 41.

Članak 41. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 42. L Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su nä kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna GLASNIK " Broj 4 rasvjeta i telekomunikacijska "mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. —i Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 43.

Članak 43. % Napajanje el. energijom novoplanirane ulice treba projektirati spojem na postojeću transformatorsku stanicu u Ulici M. Kovača. DPU-om se predviđa premještanje postojećeg 10 kV elektroenergetskog podzemnog voda,.koji prolazi poprijeko preko građevnih čestica br. 1, 2 i 3 na način prikazan kartografskim prikazom br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža. . . Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 44.

Članak 44. F U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetucH iovnn rocviatii Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru r osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 45. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. » Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom A. zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji raz vod. Većim korisnicima el. energije, posebno u dijelu područja obuhvata namijenjenom izgradnji privrednih građevina, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 46. " Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prika- ' zano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža,-a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. ■ w Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. . > ^ J Broj 4 u SLUŽBENI

Članak 47.

Članak 47. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i i z vesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.
Članak 48. Kućni priključci izvode se spojem kućnih' priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije rta TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 49.

Članak 49. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti po- - i jedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj J površini. L Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određenje karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 50. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na novoformiranim građevnim česticama graditi je ■ dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog prostornog plana. Građevine so- mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/ ili se, kod mješovitog načina gradnje /oznaka MJ/, tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće ili gradnje u kompleksu. ' ' -

Članak 51.

Članak 51. Untar postojećih građevnih čestica može se vršiti dogradnja, rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina i interpolacija novih u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana uređenja.
Članak 52. Područjem obuhvata DPU, odnosno česticama br. 6 i 7 prolazi magistralni plinovod, čija trasa je označena na kartografskom prikazu br. 7- Uvjeti grad- M nje građevina. Zaštitni koridor, unutar kojeg nije dopušteno građenje, osim parternog uređenja, određen je u širini 10,0 m obostrano od trase koridora plinovoda. Izuzetno od prethodnog stavka građevina namijenjene stanovanju i boravku ljudi nije dopušteno gra- GLASNIK " Stranica 219 diti unutar prostora zaštitnog koriodora koji iznosi 15,0 ^ a m obostrano od trase koridora plinovoda.

Članak 53.

Članak 53. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. M L Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima.
Članak 54. M Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ /
Članak 55. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.

Članak 56.

Članak 56. .' Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 57. k Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 58. Izvornik Detaljnog plana uređenja privredne zone Mursko Središće - ovjerava predsjednik Gradskog vijeća. Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 59. L F L Izvod iz ovog Detaljnog plana uređenja u svrhu izrade glavnog projekta treba obavezno sadržavati: J w presliku obrasca izvoda iz DPU s navedenim brojem planirane građevne čestice ili katastarskim brojem zemljišnih čestica koje čine predmetnu građevnu česticu, L presliku dijela kartografskih prikaza br. 2, 3, 4, 5, 6 i 7 s pripadajućim legendama, na kojem je vidljiva predmetna građevna čestica i r ' presliku Odluke o donošenju DPU. Broj 4 "SLUŽBENI 5. korisnici socijalne pomoći za uzdržavanje na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, 6. djeca bez oba roditelja, 7. nezaposleni. h Prema posljednjem popisu stanovništva Grad Prelog broji 8.331 stanovnika, i to: - Prelog 4.416 stanovnika, - Cirkovljan 954 stanovnika, - Cehovec 748 stanovnika, - Draškovec 761 stanovnik, - Oporovec 444 stanovnika, -Otok 370,stanovnika, - Cukovec 337 stanovnika, r L - Hemuševec 301 stanovnik. * ■ Od toga -nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje je 328. mještana, a korisnika socijalne, pomoći 187. Ukupan broj domaćinstava je cea 2.200.

Članak 59.

II. OBLICI SOCIJALNE POMOĆI Glede naprijed navedenog oblici socijalne pomoći u okviru ove Odluke su: _ J 1. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja, 2. Pomoć za podmirenje troškova školovanja, 3. Pomoć u prehrani u školskim kuhinjama, 4. Pomoć za pokriće dijela ekonomske cijene u predškolskoj ustanovi socijalno ugroženim obiteljima, M k 5. Pomoć u radu humanitarnih udruga, 6. Pomoć mnogočlanim obiteljima težeg imovnog stanja, - 7. Pomoć u vidu stalne novčane pomoći vojnim i civilnim invalidima i sudionicima II. svjetskog rata, r 8. Pomoć u podmirenju pogrebnih troškova i grobljanske naknade, * l " 9. Jednokratne novčane pomoći, r 10. Pomoć starijim osobama. III. KRITERIJI ZA OSTVARIVANJE POJEDINIH OBLIKA SOCIJALNE POMOĆI ^ _■ 1. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja Troškovi stanovanja su troškovi utvrđeni ugovorom o najmu, kao što su najamnine, i troškovi koji su L vezani uz stanovanje i održavanje stana, osim zaštićene najamnine. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja sastoji + se od: a) pomoći za podmirenje troškova utvrđenih ugovorom o najmu (najamnina), b) pomoći za podmirenje troškova održavanja stana, GLASNIK" Stranica 221 h N c) pomoć za podmirenje komunalnih troškova d) pomoć za podmirenje troškova utroška električne energije, vode, ogrjeva i si. / a) Pomoć za podmirenje troškova utvrđenih ugovorom o najmu (najamnina) Pomoć za podmirenje troškova utvrđenih ugovorom o najmu, odnosno ugovorena najamnina odobrava se samcu ili obitelji: ako mjesečni prihod samca ili obitelji ne prelazi visinu sredstava utvrđenih prema kriterijima iz ovog Socijalnog programa, X ■ k .

Članak 59.

ako koriste stan koji po svojim obilježjima zadovoljava osnovne potrebe samca ili obitelji, ako nema u vlasništvu ili suvlasništvu kuću, stan ili kuću za odmor. X L Prihodi samca ili obitelji smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari po osnovi rada, mirovine^ prihoda od imovine ili na neki drugi način. U prihode se ne uračunavaju prihodi dobiveni od strane Centra za socijalnu skrb. Mjesečni prihod samca ili obitelji utvrđuje se na osnovu prihoda ostvarenih u posljednja 3 mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak na vlastitu inicijativu Vijeća za socijalnu politiku. Osnovica za izračun prava na pomoć za pod mirenje troškova utvrđenih ugovorom o najmu (na jamnina) samca ili obitelji iznosi 400,00 kn te iznosi za: 1. samca 100 % osnovice, - i 2. obitelji k odrasla osoba 80 % osnovice, dijete do 7 godina 80 % osnovice, dijete od 7 do 15 godina 90 % osnovice, * dijete od 15 do 18 godina 100 % osnovice Iznos utvrđen na osnovi ovih kriterija povećava se ako je korisnik: - potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama za 50 % osnovice, j - potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi u obitelji za 30 % osnovice, - trudnica nakon 12 tjedna trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda za 50 % osnovice, dijete samohranog roditelja za 25 % osnovice. M J Mj i obilježja stana potrebnog za zadovo- W kf W ^1 —^^^^^_r ljavanje osnovnih potreba samca ili obitelji za odobravanje pomoći za podmirenje troškova najamnine su za: