Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Travnik - zapad u Belici

8. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 15. Statuta Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.), Općinsko vijeće Belica na 18. sjednici, održanoj 8. 9. 2000. godine, donijelo je T T i r f TO DL «U JL VU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Travnik - zapad u Belici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja Travnik - zapad u Belici (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja Belica.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU smješteno je južno od lateralnog kanala, koji protječe područjem topografskog naziva Travnik u Belici, te između postojećih ulica Sportske i I. Mažuranića. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.), a granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 5,0 ha. GLASNIK " Stranica 233 II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe i javne rasvjete te telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, - površine za formiranje građevnih čestica 1 1Z- gradnju građevina -- mješovite stambene i/ili poslovne namjene /oznake M2/, - površine postojećih građevnih čestica mješovite namjene /oznake M3/, - površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina ili postav uređaja komunalne infrastrukture /oznake IS/, _ - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/, - javne zelene površine - /oznake Zl - za površine uz ceste i pješačke komunikacije i Z2 - za uređenje dječjeg igrališta/, - površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora /linijske oznake /. Stranica 234 tt SLUŽBENI

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambena namjena /M1 / omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine uz koju je dopuštena gradnja: pratećih građevina zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne građevine u sklopu stambene građevine, koji će služiti isključivo poslovnoj namjeni, i - pomoćnih građevina - garaža i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. Površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju građevina, koje će, već prema iskazanom interesu, biti stambene ili poslovne, a moguće je i da objedinjavaju ove funkcije. Vrsta djelatnosti na novoformiranim grad. česticama ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambenog susjedstva.

Članak 7.

Članak 7. Postojeća građevna čestica mješovite namjene /M3/ omogućava gradnju nove ili dogradnju i rekonstrukciju postojeće stambene ili poslovne građevine, uz koju je dopuštena gradnja pomoćnih građevina garaža i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednog gazdinstva.
Članak 8. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postav nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 9.

Članak 9. 'j etima mm nom GLASNIK " Broj 4 - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2. 1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10. Građevne čestice novoplaniranog uličnog poteza formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, svakoj su građevnoj čestici određeni: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj su građevnoj čestici određeni: - okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima i - koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 11.

Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 posto planirane površine.
Članak 12. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gde je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA Broj 4 u SLUŽBENI

Članak 13.

Članak 13. mo diti unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja, ovise o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (brutto) površinu građevina, - maksimalno dopuštenu visinu građevina NI, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ i - maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/. V

Članak 14.

Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ identičan je za sve građevne čestice unutar obuhvata plana, neovisno o namjeni čestice, i iznosi kig <= 0,35.
Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ identičan je za sve građevne čestice unutar obuhvata plana, neovisno o namjeni čestice, i iznosi kis <= 1,20.

Članak 16.

Članak 16. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (brutto) površina za sve građevne čestice unutar obuhvata ovog DPU iznosi maksimalno 120 % površine građevne čestice.
Članak 17. Maksimalno dopuštena visina građevina NI u GLASNIK " S t r a n i c a 235 smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.

Članak 18.

Članak 18. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja, iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.
Članak 19. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispoa kote ureaenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 Detalj na namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /Ml i M3/ osnovna građevina je stambena, prateće građevine su poslovne, a pomoćne su garaže i gospodarske građevine u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. Za građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /M2/ osnovna građevina je stambena ili poslovna, a pomoćne su garaže i druge građevine servisne namjene, u odnosu na osnovnu (poslovnu ili stambenu) građevinu. 2. 4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Stranica 236 "SLUŽBENI

Članak 21.

Članak 21. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7 - Uvjeti gradnje građevina. lim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine.
Članak 22. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.

Članak 23.

Članak 23. Smještaj građevina koje se interpoliraju unutar postojeće građevne čestice mješovite namjene /oznaka M3/ određen je: - prema liniji regulacije građevne čestice, linija gradnje određuje se u odnosu na već postojeće građevine, ali tako da građevine ne budu od linije regulacije udaljene manje od 6,0 m, - minimalna udaljenost novih građevina od međe građevne čestice određuje se s 0,60 m, uz uvjet da je suprotna međa građevne čestice barem 3,0 m udaljena od građevine koja se na njoj gradi, - minimalna udaljenost interpoliranih građevina od postojećih građevina na susjednim građevnim česticama određuje se sa 6,0 m, - iznimno od prethodnog stavka, u slučaju do gradnje postojeće građevine, može se poštivati linija gradnje postojeće građevine, ali u tom slučaju međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama ne smije biti manja od 4,0 m, - pomoćne građevine mogu se graditi i na međi kao dvojne. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industry i građevnog materijala i tehnologiji gradnje. GLASNIK" Broj 4 Građevina osnovne namjene jednako kao i prateće, odnosno pomoćne građevine, može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 25. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 26.

Članak 26. Dijelovi građevine, koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m, ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 27. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 28.

Članak 28. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu, prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Broj 4 ti SLUŽBENI
Članak 29. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.

Članak 30.

Članak 30. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina /100/ i sljedećih brojeva, ovisno o projektom određenoj namjeni: - za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 - za druge poslovne sadržaje - 1 - za stanovanje - 1
Članak 31. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. \J 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 32.

Članak 32. Prometno rješenje ulične mreže dato je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba novog uličnog koridora /oznaka UK3/, a moguća je rekonstrukcija postojećih /oznake UK1 i UK2/.
Članak 33. Za novoplaniranu ulicu /UK3/, kao i postojeće, u slučaju rekonstrukcije /UK1 i UK2/ određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina. GLASNIK " S t r a n i c a 237 Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu br. 3, kao orijentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.

Članak 34.

Članak 34. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3. 2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRI- L KLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 35. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 36.

Članak 36. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu u ulicama I. Mažuranića i Sportskoj. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnimpropisima.
Članak 37. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima, koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala.

Članak 38.

Članak 38. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. S t r a n i c a 238 cc SLUŽBENI Nakon izvedbe mreže građevne čestice moguć« spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 39.

Članak 39. Izvedene i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrb el. om i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 40. Napajanje el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na postojeću zračnu niskonaponsku mrežu. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 41.

Članak 41. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 42. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za ocitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža \ /

Članak 43.

Članak 43. sšenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br, 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna telekomunikacijska mreža 2 prikazom karakterističnih fila ulica. h Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema nim propisima, suglasnosti pravilima struke GLASNIK " Broj 4
Članak 44. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 45.

Članak 45. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokaciju postava i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 46. Javne zelene površine čine: - uređene zelene površine uz ceste i pješačke komunikacije /oznaka Zl/, - uređene zelene površine za postav dječjeg igrališta /oznaka Z2/. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 47.

Članak 47. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na novoformiranim građevnm česticama graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama plana. Građevine se mogu graditi kao samostojeće ili alternativno kao gradnja u kompleksu /oznaka MJ/ ili kao dvojne građevine /oznaka D/.
Članak 48. Unutar postojeće građevne čestice može se vršiti dogradnja, rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina i interpolacija novih u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana uređenja.

Članak 49.

Članak 49. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima. Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 50. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temeliu Dosebnih zakona i DroDisa donesenih na te rn« 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 51. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.