Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda

7. Na temelju članka 75. Zakona o vodama (NN 107/95.) i članka 15. Statuta Općine Vratišinec (»Službeni glasnik Županije međimurske« broj 3/94.), Općinsko vijeće Vratišinec na svojoj 18. sjednici održanoj 24. 05. 1999. g. donosi ODLUKU o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom odlukom određuju se uvjeti za korištenje, održavanje i izgradnju sistema odvodnje i pročišćavanja oborinskih i otpadnih voda u cilju zaštite čovjekove okoline.
Članak 2. Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata dužni su odvodnju sa svojih zemljišta i objekata vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama i ove odluke. u

Članak 3.

Članak 3. Otpadne i oborinske vode se putem posebnih odvodnih sustava, prirodnih vodotoka, te građevina i uređaja na pojedinim česticama zemljišta, a koje se prema svojoj namjeni dijele na: 1. unutarnju kanalizaciju koja se sastoji od instalacija, građevina i uređaja na pojedinim česticama zemljišta i objektima za skupljanje, pročišćavanje i odvodnju voda u javni odvod ni sustav; 2. javni odvodni sustav koji se sastoji od instalacija građevina i uređaja koji služe za odvodnju i pročišćavanje voda s javnih površina i unutarnje kanalizacije na pojedinim česticama zemljišta, a koji se prema vrsti i sastavu voda koje se odvode dijeli na: javnu kanalizaciju koja se sastoji od izgrađenih kanala, kolektora za odvod oborinskih, otpadnih i drugih voda, koje treba V • V > pročišćavati, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, meliorativnu odvodnju koja se sastoji od prirodnih vodotoka, izgrađenih zatvorenih ili otvorenih kanala i presvođenih potoka kojima se odvode oborinske vode i one koje ne treba pročišćavati. Djelatnost odvodnje voda iz prethodnog stavka je komunalna djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Članak 4.

Članak 4. Instalacija odvodnje, građevine i uređaji navedeni u članku 3. ove Odluke moraju biti tako izvedeni i održavani da osiguraju odvodnju predviđenih količina vode.
Članak 5. Korisnici javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su vlasnici, korisnici ili tijela upravljanja zemljištem ili objektima s kojih otječu otpadne vode, a koje se sakupljene ispuštaju sustav odvodnje.
Članak 6. Javnu kanalizaciju održava pravna ili fizička osoba kojoj je to povjereno na temelju posebne odluke Općinskog vijeća.

Članak 7.

Članak 7. Unutarnju kanalizaciju održava vlasnik, odnosno korisnik objekta čiji je priključak vezan na javnu kanalizaciju. Meliorativnu odvodnju održava područna vodnogospodarska pravna osoba odgovorna za vodni režim na slivnom području.
Članak 8. Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih vo da izrađuju se i koriste prema Zakonu o vodama, Zakonu o komunalnim djelatnostima, vodnogo- Strana 280 »SLUŽBENI spodarskoj osnovi, aktima tijela uprave i odredbama ove Odluke.
Članak 9. Sastav voda koje se upuštaju u javnu kanaliiju i konačan vodotok, mora biti unutar graa utvrđenih vodopravnom dozvolom za ispuštazagađenih voda i ovom Odlukom.

Članak 10.

Članak 10. Otpadnim vodama u smislu ove odluke smatraju se: a) sanitarne otpadne vode koje su posljedica fi zioloških potreba ljudi i životinja, b) tehnološke otpadne vode koje nastaju kao nusprodukt tehnološkog procesa u industriji, obrtu i drugim sličnim djelatnostima.
Članak 11. Rashladne vode koje nastaju u procesu hlaija u zasebnim sustavima za hlađenje i termalvode ne smatraiu se otnadnim vodama i nozasebnim mo tehnički izvedivo.
Članak 12. Naknada za korištenje javnog sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda određuje se na te rn ima sustavima prema uvjetima navedenim u odredbama luke. II. UNUTARNJA KANALIZACIJA

Članak 13.

Članak 13. Unutarnja kanalizacija se sastoji od instalacija, građevina i uređaja za skupljanje i pročišćavanjeotpadnih, oborinskih i drugih voda iz objekata i pojedinih korisnika i vlasnika do kontrolnog okna, uključivši i njega, odakle se izvodi priključak na javni odvodni sustav. Do izgradnje kontrolnog okna unutarnjom kanalizacijom smatra se odvod 1,00 m iza trodjelne septičke jame.
Članak 14. Unutarnja kanalizacija mora biti izvedena od materijala koji je vodonepropusan i po potrebi otporan na lužine i kiseline, a uređaji za prethodno pročišćavanje moraju biti tako napravljeni da omogućavaju stalnu obradu otpadnih voda.

Članak 15.

Članak 15. Spoj Linutarnje kanalizacije na javni odvodni sustav vrsi se posredno preko kontrolnog okna. Kontrolno okno nalazi se na lokaciji koju odredi pravna ili fizička osoba koja upravlja javnim od vodnim sustavom. Oblik i dimenzije kontrolnog okna uvjetuje pravna ili fizička osoba koja upravlja javnim od vodnim sustavom u okviru posebnih uvjeta koji su sastavni dio lokacijske dozvole. GLASNIK« Broj 4 Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda unutarnja kanalizacija priključuje se na odvodni sustav preko trodjelne septičke jame. Trodjelne septičke jame grade se obvezno prije kontrolnog okna.

Članak 16.

Članak 16. U ulicama u kojima su zgrade izvedene u nizu, odnosno zatvorenim načinom izgradnje, kontrolno okno unutarnje kanalizacije izvodi se u podrumu neposredno uz građevnu liniju, odnosno pročelni zid zgrade. U ulicama iz stavka 1. ovog članka, ako se ispred niza zgrada nalazi vrt, kontrolno okno se izvodi u vrtu uz regulacijsku liniju. Kod slobodnostojećeg načina izgradnje objekta kontrolno okno treba biti locirano 1 m od ulične ograde na zemljištu vlasnika unutarnje kanalizacije. U slučaju kada se kontrolno okno nalazi na zemljištu ili unutar zgrade korisnika kanalizacije, korisnik kanalizacije dužan je omogućiti nesmetan i stalni pristup do tog okna.

Članak 17.

Članak 17. U dio unutarnje kanalizacije kojom se odvode vode do kontrolnog okna, od kojeg počinje priključak na javni odvodni sustav, mogu se izravno odvoditi čiste oborinske vode, drenažne vode, vode iz otvorenih vrtnih bazena i sličnih uređaja, a sanitarne vode (iz zahoda, kupaonica i kuhinja) preko trodjelne septičke jame, do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U dio unutarnje kanalizacije iz stavka 1. ovog članka mogu se uvoditi oborinske, otpadne i druge vode koje nisu navedene u tom stavku na sljedeći način: oborinske vode s neizgrađenim dijelom zemljišta, zelenih i prometnih površina, preko pjeskolova i slivnika, vode iz skladišta i pogona koji u svom proizvodnom procesu uskladištavaju ili koriste ulja, masti, boje i lakove, tekuće godivo, otapala i slične materijale specifično lakše od vode, preko odgovarajućih odljevača, industrijske otpadne vode koje su agresivne, toksične ili opterećene drugim opasnim i štetnim tvarima preko dopuštenih količina ili vode zagađene patogenim klicama i virusima, a koje bi mogle utjecati na promjene fizikalnog kemijskog ili biološkog sustava vode, tako da ove mogu svojim djelovanjem oštetiti javni dovodni sustav, ugroziti zdravlje i živote radnika zaposlenih na čišćenju i popravku odvodnih sustava i drugih građana, te ugroziti rad gradskih uređaja za pročišćavanje voda, preko posebno izgrađenih i u pogonu provjerenih uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda, rashladne vode iz manjih rashladnih sustava koje imaju temperaturu višu od 60°C, preko odgovarajućeg rashladnog uređaja, radioaktivne vode preko odgovarajućeg uređaja uz redovno i sistematsko praćenje i ispitivanje intenziteta radioaktivnosti.

Članak 17.

Broj 4 »SLUŽBENI
Članak 18. Unutarnja kanalizacija za odvodnju industrijskih i radioaktivnih otpadnih voda mora biti izveden na način da je omogućeno uzimanje uzorka i mjerenja količine otpadnih voda radi analize sastava i kakvoće otpadnih voda i određivanje mase zagađenja. Uzimanje uzoraka vrši se u kontrolnom oknu.
Članak 19. Na području naselja gdje ne postoji izgrađeni javni odvodni sustav obvezna je izgradnja unutar nje kanalizacije i nepropusne sabirne jame bez mogućnosti izljeva, a na temelju uvjeta propisanih u lokacijskoj dozvoli. Sabirne jame moraju na parceli biti postavljene tako da je omogućen pristup cisterni radi čišćenja iste. U sabirne jame se ne smiju upuštati ü oborinske i druge površinske vode. Sustavi unutarnje kanalizacije koji nemaju priključak na jav ni odvodni sustav, a izgrađene su prije stupanja je na snagu ove Odluke smatraju se privremenim i mogu se koristiti pod uvjetima predviđenim odredbama ove Odluke i uz pridržavanje propisa i i sanitarno-tehničkih normi za korištenje odnosnih objekata i uvjeta navedenih u odobrenju za njihovu izgradnju.

Članak 20.

Članak 20. ra Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava, vlasnik odnosno korisnik sabirne jame dužan je izvesti odgovarajuću unutarnju kanalizaciju radi priključenja na javnu odvodnju. Rok priključenja je 12 mjeseci, odnosno prije uređenja ceste, no gostupa ili zelenih površina.
Članak 21. to Nakon priključka na javni sustav, vlasnik je dužan stare instalacije i uređaje koje neće više koristiti odstraniti, razgraditi ili sanirati. Ukoliko vlasnik ili korisnik nekretnine ne po stupi po odredbi iz članka 20. ove Odluke, sanitarna ili vodoprivredna inspekcija odredit će iz vedbu kanalskog priključka, u javnozdravstvenom ili vodnogospodarskom interesu pravnoj ili fizičkoj osobi koja upravlja javnim odvodnim sustavom, na teret vlasnika, odnosno korisnika nekret 2. nina.

Članak 22.

Članak 22 Investitor, odnosno korisnik unutarnje kanalizacije za odvodnju industrijskih otpadnih voda he može izvršiti priključak na javni odvodni su stav dok ne pribavi suglasnost sanitarne inspekcije, pravne ili fizičke osobe koja upravlja sustavom Xs
Članak 23. Troškove izgradnje i održavanja unutarnje kanalizacije snose pojedini korisnici. I I I . JAVNI ODVODNI SUSTAV 1. Kanalizacijski priključak gi
Članak 24. Kanalizacijskim priključkom smatra se spoj GLASNIK« Strana 281 kontrolnog okna unutarnje kanalizacije s kanalom javne kanalizacije.

Članak 25.

Članak 25. Svako zemljište koje čini građevinsku česticu, na koju je smještena građevina koja čini zaokruženu cjelinu - nekretninu, a nalazi se pod upravom javnog korisnika kanalizacije, može u pravilu dobiti jedan priključak na javnu kanalizaciju, osim ako se investiciisko-tehničkom dokumentaci oni priključaka.
Članak 26. Objekti koji se sastoje od niza stambenih jedinica s posebnim stubištem moraju imati po je dan priključak za svaku stambenu jedinicu, osim slučajevima ako je ekonomski i tehnički opravdano da se dva ili više priključaka skupe i pro računatim profilom ha najpogodnijem mjestu spo s javnom kanalizacijom. U tom slučaju kontrolna okna moraju se postaviti na način koji omogućuje u svako vrijeme siguran pristup za čišćenje održavanje.

Članak 27.

Članak 27. Izvedba kanalizacijskog priključka vrši se na zahtjev pojedinog investitora, odnosno budućeg korisnika javne kanalizacije, a na temelju ugovo sklopljenog s pravnom ili fizičkom osobom koja upravlja sustavom javne odvodnje.
Članak 28. Pravna ili fizička osoba koja obavlja komunalnu djelatnost dužna je na zahtjev stranke iz vršiti priključak na javni odvodni sustav, ako za postoje propisani uvjeti, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Članak 30. Izgradnja javne kanalizacije utvrđuje se i izvodi u skladu s programom zaštite voda od zagađivanja, planovima prostornog uređenja i drugim planovima utvrđenim od Općinskog vijeća Općine Vratišinec. Kanalizacijska odvodnja r ' •

Članak 31.

Članak 31. Javnom kanalizacijom odvode se otpadne, oborinske i druge vode do komunalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno recepijenta.
Članak 32. Javna kanalizacija sastoji se od sakupljača, kanala, kanalskih priključaka i drugih objekata i uređaja. Kanali se u pravilu polažu ispod javnih površina, tako da je u svako doba moguć pristup do njih radi održavanja i čišćenja.
Članak 33. Sakupljači, prikljtičci i kontrolna okna na njima, ulijevne i izlijevne građevine, pjeskolovi i dru objekti i uređaji za pročišćavanje, izvode se prema odobrenoj tehničko-investicij skoj dokument acij i. Strana 282 »SLUŽBENI

Članak 34.

Članak 34. Nekretnine koje ne graniče s javnom površinom u kojoj je položena javna kanalizacija mogu se priključiti preko javne površine koja izravno graniči s površinama u kojima je položena javna kanalizacija.
Članak 35. Minimalni profil javne kanalizacije kod mješovitih sustava određuje se na temu hidrauličkog računa, a u pravilu ne može biti manji od 30 cm za kanale kružnog presjeka, te 30/40 cm za kanale ovalnog presjeka.
Članak 36. Otpadne, oborinske i druge vode koje se odvode kanalizacijom, ako ne odgovaraju propisima o kvaliteti vode za ispuštanje u prirodne vodotoke, pročišćavaju se na uređaju za pročišćavanjeotpadnih voda, koji je sastavni dio sustava javne odvodnje. 3. Sastav industrijskih otpadnih voda koje se mogu

Članak 37.

Članak 37. U javni odvodni sustav ne smiju se ispuštati: krute i viskozne tvari, nedovoljno usitnjeno sme će organskog podrijetla, pepeo, troska, slama, strugotine metala, drva, plastike, staklo, krpe, perje, dlake, meso, iznutrice, krv, vapneni ostaci, ostaci kemikalija, boja i slično.
Članak 38. smij same ili u kontaktu s drugim mo sustava izazvati smetnje i opasnost po zdravlje ili život ili spriječiti ulaz u kanale radi održavanja popravka i to: zapaljive ili eksplozivne tekućine, štetni ili plinovi neugodnog mirisa kao sumporovodik, sumporni dioksid, dušikovi oksidi, klor i slično; u atmosferi kanala ne smije biti više od 0,005 mg/l rasplinjenih ili plinova ugljikovodika, cijanidi preko 0,2 mg/l, pri čemu u atmosferi ne smije biti cijanovodika, patogene bakterije ili virusi, radioaktivne materije i organska otapala.

Članak 39.

Članak 39. U javni odvodni sustav ne smiju se ispuštati krute, tekuće ili plinovite toksične tvari u količinama koje mogu same ili u reakciji s drugim tvarima smetati bilo kojem procesu pročišćavanja otpadnih voda, odnosno izazvati opasnost po flor u i faunu prijemnika nakon uređaja za pročišćavanje. U javni odvodni sustav ne smiju se ispuštati biološki teško razgradive tvari u količinama koje ometaju rad biološkog uređaja i/ili onemogućava ju dobivanje efluenta propisane kakvoće.
Članak 40. Dopuštene količine ili koncentracije štetnih i GLASNIK« Broj 4 opasnih tvari koja se može ispuštati u javnu kanalizaciju iznosi: temperatura vode maksimalno 60°C pH 5,5—9,5 sulfati 10 mg/l sulfidi 2,0 mg/l cijanidi 0,5 mg/l metali aluminij 2,0 mg/l antimon 0,5 mg/l arsen 0,5 mg/l barij 5,0 mg/l bakar 1,0 mg/l cink 2,0 mg/l fluoridi 12,0 mg/l krom (šesterovalentan) 0,2 mg/l krom (trovalentni) 2,0 mg/l kadmij 0,5 mg/l nikal 2,0 mg/l olovo 2,0 mg/l srebro 2,0 mg/l V * živa 1,0 mg/l željezo 4,0 mg/l ulja i masti — ukupna 100,0 mg/l mineralna ulja 30,0 mg/l ukupni halogenirani ugljikovodici 1,0 mg/l BPK 500,0 mgO/1 KPK 1.000,0 mgO/1 Prisutnost ostalih štetnih tvari utvrđuju se biološkim testom, efektom inhibicije na aktivnost biomase, mjerenjem kemijske i biokemijske potrošnje kisika i utvrđivanjem omjera između organskog i anorganskog dijela aktivnog mulja. Otpadne vode u kojima se ustanovi prisutnost toksičnih tvari u količinama koje štetno utječu na objekte i proces pročišćavanja vode, aktivnost biološkog mulja i zdravlja zaposlenika koji rade na tim objektima ne smiju se upuštati u kanalizaciju bez odgovarajućeg prethodnog čišćenja.

Članak 41.

Članak 41. Ako javni dovodni sustav prolazi kroz vodozaštitne zone, na tim dijelovima sustava putem vodoprivrednih uvjeta utvrdit će pravna osoba kojoj je zakonom povjereno upravljanje i nadzor nad vodozaštitnim područjem. 4. Kontrola sustava ispuštenih otpadnih voda
Članak 42. Korisnik javnog odvodnog sustava kod kojeg se očekuje povećana zagađenost otpadnih voda dužan je 4 puta godišnje vršiti redovne fizikalne, mikrobiološke i kemijske analize otpadnih voda, ako vodopravnom dozvolom nije određeno drukčije. Usporedno s analizama otpadnih voda analizira se otpadni mulj na prisutnost teških metala, ako vodopravnom dozvolom nije određeno drukčije.

Članak 43.

Članak 43. Redovne analize sastava i kakvoće otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju obavljaju korisnici unutarnje kanalizacije sami ili putem za takav posao ovlaštenih poduzeća na način kako im odredi uprava za poslove sanitarne i vo- Broj 4 »SLUŽBENI dopravne inspekcije, odnosno u skladu s vodopravnom dozvolom., Korisnik unutarnje kanalizacije o rezultatima analize i količinama otpadnih voda mora voditi dnevnik i obavještavati tijelo uprave nadležno za i vodopravne poslove, sanitarnu inspekciju i pravnu ili fizičku osobu koja upravlja javnim odvodnim sustavom.

Članak 44.

Članak 44. Pored redovitih analiza iz članka 42. i 43. ove Odluke, vrše se i kontrolne analize. Kontrolne analize vrši za to ovlašteni laboratorij na zahtjev tijela uprave nadležnog za poslove vodopravne ili sanitarne inspekcije, pravne ili fizičke osobe koja upravlja javnim odvodnim sustavom, ili pravne osobe kojoj su povjereni poslovi zaštite voda od zagađivanja.
Članak 45. Ako se na temelju kontrolnih analiza utvrdi da sastav otpadnih voda ne zadovoljava kakvoću pro pisanu vodopravnom dozvolom ili odredbama ove Odluke, primjenjuju se zaštitne kaznene mjere u skladu sa Zakonom o vodama i odredbama ove te Odluke.

Članak 46.

Članak 46. Uzimanje uzoraka otpadnih voda za kontrolne analize vrše stručne osobe ovlaštenog laboratorija u prisutnosti odgovorne osobe korisnika unutar nje ili javne kanalizacije. Uzorak otpadne vode se uzima u kontrolnom oknu unutarnje kanalizacije ili na mjestu koje odredi tijelo uprave nadležno za poslove vodoprivredne ili sanitarne inspekcije, predstavnik pravne ili fizičke osobe koja upravlja sustavom javne odvodnje ili predstavnik pravne osobe kojoj su povjereni poslovi zaštite vode od zagađivanja. Prilikom uzimanja uzoraka vodi se zapisnik u koji se unose podaci o vremenu i mjestu uzima nja uzoraka, meteorološkim uvjetima, izgledu i V. temperaturi vode i protoku. Ako ne postoji mjerni uređaj, protok se procjenjuje obzirom na količinu utrošene vode, a u zapisnik se upisuje dubina u kanalu. Na zahtjev korisnika dio uzoraka otpadnih vo da može se zapečatiti za superanalizu. Rezultati kontrolnih analiza koristit će se za kontrolu obračuna naknade za pročišćavanje voda.

Članak 47.

Članak 47. Mjerenje količine otpadne vode i uzimanje uzoraka za određivanje stupnja zagađenosti i štetno sti otpadnih voda vrši se kod industrijskih i drugih zagađivača s tehnološkim otpadnim vodama od neposredno prije priključka na javni kanalizacijski sustav, tj. kontrolnom oknu. IV. MELIORATIVNA ODVODNJA
Članak 48. Otvoreni i zatvoreni kanali i prirodni vodotoci su dio meliorativne odvodnje, ako služe za odvodnju oborinske vode koju ne treba pročišćavati.
Članak 49. va Granicu oborinskih područja meliorativne od vodnje i odvodnje javnim kanalizacijama određuje tijelo uprave nadležno za poslove vodnog go GLASNIK« Strana 283 spodarstva u suradnji s Upravnim odjelom Općine Vratišinec.

Članak 50.

Članak 50. Odvodnja oborinskih voda s noprometnih zelenih površina vrši se u ko meliorativne odvodnje, ako su te vode pročišćene da zadovoljavaju propise za upuštanje u vodotoke. Za izvedbu priključaka pročišćenih voda iz stavka 1. ovog članka treba ishoditi vodopravnu dozvolu.
Članak 52. moraju se osigurati zaštitnim em može biti manja od 5 m Ako su uz otvorene kanale izvedeni popratni nasipi, tada širina zaštitnog područja mora biti u skladu s odredbama Zakona o vodama.
Članak 53. Vlasnici, korisnici i tijela upravljanja objektima i zemljištem u području meliorativne odvodnje moraju svoje stambene i ostale objekte, te objek i uređaje za sakupljanje oborinskih, otpadnih i drugih voda tako izvesti, odnosno zemljište tako iskoristiti da se spriječi uticanje zagađenih voda iz tih objekata i zemljišta u korita meliorativne odvodnje, kao i da se spriječi uticanje zagađenih voda iz tih objekata i zemljišta u korita meliora tivne odvodnje, kao i da se ne pogorša postojeći režim odvodnje oborinskih voda okolnog zemljišta.

Članak 54.

Članak 54. Odvodnjavanje, odnosno zaštitu zemljišta od suvišnih voda na području meliorativne odvodnje, vrši vodnoopskrbna pravna osoba kojoj je povjereno obavljanje poslova meliorativne odvodnje. IZGRADNJA JAVNIH ODVODNIH SUSTAVA
Članak 55. Izgradnju javnih odvodnih sustava ili njihovih dijelova izvode putem natječaja pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje ovakvih djelatnosti. Izvoditelj radova dužan je sva pitanja oko izradnje usuglasiti s pravnom ili fizičkom osobom koja upravlja javnim odvodnim sustavom, a radove izvoditi pod njezinim nadzorom.

Članak 56.

Članak 56. Financiranje izgradnje javnog kanalizacijskog sustava, kao i uređaja za pročišćavanje, obavlja se u skladu s programom radova na zaštiti voda zagađivanja. Sredstva za financiranje gradnje kanalizacijskog sustava osiguravaju se iz sljedećih • i a izvora: iz sredstava Hrvatskih voda, iz sredstava Općine, sufinanciranjem građana i drugih korisnika. VI. NAKNADE
Članak 57 Naknada za korištenje javnih odvodnih susta i naknada za rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda utvrđuje se na temelju odredaba Zakona o vodama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, kao i odredbama ove odluke. Strana 284 »SLUŽBENI

Članak 58.

Članak 58. Pravne osobe i druge društveno pravne osobe, građani i građansko pravne osobe, koje ispuštaju zagađene vode ili druge tvari koje zagađuju vodu (u daljnjem tekstu: obveznici) izravno ili puteni sustava, plaćaju naknadu za odvodnju, dodatnu naknadu za povećanu agresivnost voda koje se ispuštaju u javni kanalizacijski sustav i naknadu za pročišćavanje otpadnih voda prema količini ispuštene zagađene vode, stupnju njene zagađenosti i stupnju agresivnosti. c ' Visina naknade za odvodnju voda temelji se na stvarnim troškovima održavanja sustava.

Članak 59.

Članak 59. Visina naknade za odvodnju i pročišćavanje utvrđuje se prema izrazu N N0 X V X fx gdje je: kunama N N0 — jedinična cijena za održavanje sustava od vodnje i pročišćavanje otpadnih voda pojedinog m V m đena za pojedinog korisnika vode, fx — korekcijski faktor povećane zagađenosti i štetnosti ispuštene vode utvrđen za pojedinog korisnika.
Članak 60. Obračun naknade za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda domaćinstvima vrši se temeljem količine utrošene pitke vode očitane na vodomjeru za obračunsko razdoblje i jedinične cijene N utvrđene temeljem članka 59. ove Odluke. Obračun naknade za odvodnju i pročišćavanje tehnološke otpadne vode vrši se na temelju količina stvarno upuštene vode u javni odvodni sumi Dtoka otpadne vode • # prije upuštanja u javni odvodni sustav. Za korisnike koji nemaju ugrađen mjerač protoka obračun se vrši temeljem količine utrošene pitke vode očitane na vodomjeru za obračunsko razdoblje. Korisnicima koji nemaju ugrađen mj toka zasebno će se obračunati odvodnja oborinske vode. Obračunsko razdoblje iz stavka 1. i 2. ovog članka iznosi jedan mjesec.

Članak 61.

Članak 61. L Za otpadne vode industrijskih pogona, stočnih farmi i drugih poduzeća s povećanim zagađenjem ispuštene vode korekcijski faktor utvrđuje se prema izrazu: fx ST TT + 0,85 + 2 80 500 Ttp * dje je: ST koncentracija toksične tvari (mg/l), IZDAJE: Međimurska Č a k o v e c , R . B o š k o K o v a č e v i ć , d i p l . i u r . — T i s a k ZRINSKI d . d . , Č a k o v e c , p r o m e t , t e m e l j e m m i š l j e n j a M i n i s t a r s t v a p r o s v j e t e , k u / 7 - 9 2 - 0 1 o d 2 7 . t r a v n j a 1 9 9 2 . ,4 _ r GLASNIK« Broj 4 KPK koncentracija kemijske potrebe kisika (mg 02/l).

Članak 62.

Članak 62. 4 Za otpadne vode iz domaćinstva i djelatnosti u kojima ne nastaju tehnološke otpadne vode, vrijednost korekcijskog faktora fx iznosi 1. * 3 1
Članak 63. Osnovni parametri za izračun korekcijskog faktora fx određuju se kao maksimalne vrijednosti utvrđene kontrolnom analizom otpadne vode. Vrijednost korekcijskog faktora fx koji se koristi za izračun jedinične cijene odvodnje ne može biti manji od 1.
Članak 64. Za domaćinstva koja nisu priključena na javni vodovod količina otpadnih voda obračunavat će % 3 se 30 m godišnje po stanovniku. ^