Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 51
Članak 35.
Članak 35. Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene (S) i građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene (Ml i M3) mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,70 cm iznad kote terena. Ograda između dvaiu građevnih čestica može na međi tih česticć maksimalne visine m iznad kote terena.
Članak 36. režima rištenja i u pravilu se ne ograđuju. mogu prometne ređeno posebnim propisima.
Članak 37. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Strana 244 »SLUŽBENI Minimalni mjesta dinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih projektom namj za trgovinu i ugostiteljstvo 2, za druge poslovne sadržaje 1, za s t a n o v a n j e — 1.
Članak 38.
Članak 38. Za građevne čestice od br. 1 — 7 preporuča se ida seomehaničkog elaborata terena.
Članak 39. LOS, režima likom nog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 40. Prometno rješenje ulične mreže i karakteristični poprečni profili ulica dati su kartografskim prikazom br. 3. — Plan prometa. Postojeća ulična mreža sastoji se od: županijske ceste br. 2001 Čakovec Lopatinec G. P. Banfi i postojeće ulice J. Bedekovića. Planirana ulična mreža sastoji se od: jedne sabirne ulice (oznaka PR 1-2-4), jedne stambene ulice kružnog oblika (ozna ka PR3) i • _ jedne prilazne ulice (oznaka PR5).
Članak 41.
Članak 41. Spajanje planirane mreže prometnica s postojećom gradskom ulicom J. Bedekovića treba izvesti preko dva »T« križanja, od kojih je jedno cea 35 m udaljeno od raskrižja sa županijskom cestom br. 2001, a drugo cea 300 m istočno od prvog. L Planiranim rješenjem određuje se prioritet županijskoj cesti br. 2001 Čakovec Lopatinec G. P. Banfi u odnosu na postojeću gradsku ulicu, a postojeća gradska ulica ima prednost pred planiranom ulicom PR 1-2-4. Ostale ulice su sporedne.
Članak 42. Za postojeću gradsku ulicu i planiranu sabirnu ulicu (oznaka PR 1-2-4) određuje se širina asfaltnog kolnika s min. 5,50 do max. 6,00 m. Horizontalne krivine treba predvidjeti većeg radijusa, a na nepovoljnim mjestima min. 20,00 m u osi kolnika, s proširenjem širine kolnika. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi te GLASNIK« Broj 3 renu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Minimalni uzdužni nagib prometnice se određuje kao 0,35%, a maksimalni ovisi o terenu i poželjno je da ne prelazi 6,00%. Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu br. 3. kao orjentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.
Članak 43.
Članak 43. Za stambenu ulicu (oznaka PR3) određuje se širina asfaltnog kolnika s min. 5,00 do max. 5,50 m. Horizontalne krivine mogu biti manjeg radijusa, a na nepovoljnim mjestima min. 12,00 m u * osi kolnika, s proširenjem širine kolnika.
Članak 44. Za prilaznu ulicu (oznaka PR5) određuje se širina kolnika s 3,50 m s proširenjem za okretište na kraju prilaza i jednim ugibalištem u sredini. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Minimalni uzdužni nagib prometnice se određuje kao 0,35%, a maksimalni ovisi o terenu i poželjno je da ne prelazi 9%. Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu br. 3. kao orjentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.
Članak 45.
Članak 45. Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti obostrano i uzdignuto od kolnih površina, V • im se određuje s min m do max m Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati unutar zelenih površina radi povezivanja stambenog naselja Dolec s drugim dijelovima Šenkovca mimo kolnog prometa. Širina pješačkih staza formiranih izvan uličnih koridora određuie se s min. 2.50 do max. 3.00 m. prema mo 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 46.
Članak 46. Idejno rješenje mreže vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazano je na kartografskom prikazu br. 5. Plan komunalne infrastrukture vodovodna, kanalizacijska i plin ska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Vodovodnu, plinsku i . kanalizacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnimpropisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Broj 3 »SLUŽBENI
Članak 47. Vodoopskrbu i plinoopskrbu stambenog naselja Dolec treba riješiti primjenom prstenaste mreže i njenim priključenjem na postojeće pripadajuće instalacije u Ulici J. Bedekovića. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima. Položaj no, vodovod i plinovod treba smjestiti na suprotnim stranama ulice, unutar zelenog pojasa, odnosno ispod pješačke staze. Priključenje planirane niskotlačne plinske mreže treba projektirati i izvesti na srednjetlačni plinovod iz smjera ciglane, te izvedbom plinske re dakcijske stanice na ulaz u stambeno naselje Dolec. Redukcijsku plinsku stanicu treba smjestiti na javnu, lako dostupnu površinu.
Članak 48.
Članak 48. Odvodnju otpadnih voda treba riješiti primjenom mješovitog, gravitacijskog sustava sa spojem na izvedenu, odnosno ranije projektiranu kanalizacijsku mrežu. Položaj no trasu kanalizacije treba smjestiti sredinom planiranih ulica i na minimalnoj dubini koja omogućuje priključenje ulične odvodnje i kućnih priključaka, kao i nesmetano križanje s ostalim podzemnim instalacijama.
Članak 49. Kućne priključke na vodovodnu, plinsku i kanalizacijsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne-zajedničke za po dvije građevinske čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomj i kanalizacijsko revizijsko okno smještava građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. iz Do izvedbe kolektora IV i priključenja kanalizacijske mreže šenkovca na uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda, sanitarno-fekalne otpadne vode mogu se ispuštati u uličnu kanalizacijsku mrežu isključivo preko trodjelne septičke taložnice. dubinom vitacijsku odvodnju podrumskih prostorija građevina.
Članak 50.
Članak 50. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko cestovnih slivnika s rešetkama spojenih sa zatvorenom kanalizacijskom mrežom. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 51. Idejno rješenje mreže elektroopskrbe i javne i rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. Plan komunalne infrastrukture elek- * • troopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih profila ulica. GLASNIK« Strana 245 Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 52.
Članak 52. om stambeno em mrežu iz Ulice brace Radić; zemnim vodom DO sistemu izvedbom nove Trafostanice treba međusobno spojiti srednjenaponskim podzemnim vodom.
Članak 53. Niskonaponsku električnu mrežu stambenog naselja treba projektirati i izvesti kao zračnu ili podzemnu s napajanjem iz novoplaniranih trafostanica. zemne mreže smjestiti unutar koridora ulica, a zračne unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1.00 m od liniie regulacije.
Članak 54. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Ukoliko se izvodi podzemna niskonaponska mreža, vod za napajanje javne rasvjete treba predvidjeti u kanalu zajedno s vodom nn mreže. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 55.
Članak 55. Niskonaponski kućni priključak treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. om noj čestici br. 1 treba projektirati i izvesti vođenjem vlastitog podzemnog niskonaponskog kabla najbliže trafostanice, odnosno spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu ukoliko se s time suglasi lokalni distributer. ormarić skom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža
Članak 56.
Članak 56. telekomunikacijske mreže kazano je na karto irafskom prikazu br. 4. Plan komunalne infrasfc elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 57. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spo- Strana 246 »SLUŽBENI em i Braće Radića i to kao obostrano vođenu unutar koridora ulica.
Članak 58.
Članak 58. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip,, lokacija postave i način priključka pri ključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 59. Javne zelene površine stambenog naselja Dolec obuhvaćaju: zelene površine javni park i dječje igraliste (oznaka Zl), zelene površine uz pješačke komunikačije (oznaka Z2), zelene površine u funkciji sanacije te rena i osiguranja prometne sigurnosti (oz naka Z3), zeleni pojas u sastavu prometnih koridora (linijska oznaka).
Članak 60.
Članak 60. Javni park i dječje igralište uređuje se parkovmm u r e a e m e m izvedbom postavom i druge parkovne opreme. Zelene površine uz pješačke komunikacije iz van uličnih koridora treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkom stazom, pri čemu i žele-. na površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu V * pejsaznu površinu. Zelene površine u funkciji sanacije terena i osiguranja prometne sigurnosti su površine pokosa terena izvedene radi savladavanja postojećih visinskih razlika, površine uz prometna križanja i druge slične površine. Zelene površine u funkciji sanacije terena i osiguranja prometne sigurnosti potrebno je pejsažno oblikovati u skladu s njihovom funkcijom. Zeleni pojasevi u sastavu uličnih koridora određeni su karakterističnim poprečnim profilom svake pojedine planirane ulice. Širina zelenih pojaseva određuje se s min. 1,50 m, a unutar zelenog pojasa širine veće od 3,30 m, posebice unutar uličnih koridora PRI i orno 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 61.
Članak 61. Uvjeti gradnje i uklanjanja građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7. Uvjeti gradnje. GLASNIK« Broj 3 Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina u skladu s odredbama plana. Postojeće građevine, za koje ovim Detaljnim planom nije predviđeno uklanjanje, mogu se rekonstruirati i dograđivati u skladu s odredbama plana.
Članak 62. Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati na način da se izbjegnu arhitektonske barijere pri njihovu korištenju.
Članak 63.
Članak 63. Za prostor stambenog naselja Dolec ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima. v
Članak 64. Unutar zone obuhvata prolazi magistralni plinovod, čija trasa je označena na kartografskom prikazu br. 7. Zaštitni koridor, unutar kojeg nije dozvoljeno građenje, osim ulične i komunalne infrastrukture, određen je u širini 15 m obostrano od trase koridora.
Članak 65. . Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 66.
Članak 66. Unutar novoplaniranog dijela stambenog na selja, osim na građevnoj čestici br. 1, nije dozvoljena izgradnja parkirališta i garaža za vozila teža od 3,50 t.
Članak 67. Parkirališta s brojem mjesta većim od 10 trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.
Članak 68. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 69. Ostali uvjeti sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. F I 7. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 70.
Članak 70. Izvornik Detaljnog plana uređenja stambenog naselja Dolec - Šenkovec ovjerava predsjednikOpćinskog vijeća. Izvornik je izrađen u 6 primjeraka. Broj 3 »SLUŽBENI Članak ,71. L Istovjetnost preslike Detaljnog plana s izvornikom ovjerava županijsko upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja. Preslika bez ovjere nadležnog tijela nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja.
Članak 72. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja ur^ banistička inspekcija u skladu s posebnimpropisima.
Članak 73.
Članak 73. Ova odluka stupa na snagu danom \ / -f - i • -• *__, _r ___L * » # »Službenom glasniku Međimurske e«. OPĆINSKO VIJEĆE ŠENKOVEC Klasa: 021-05/99-01/03 Ur. broj: 2109/25-99-01 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Viktor Peras, v. r- 3. Na temelju članka 28, Zakona o prostornom uređenju (NN RH br. 30/94. i 68/98.), članka 12. Statuta Opčine šenkovec i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Šenkovec, Općinsko vijeće na svojoj 13. sjednici od 11. svibnja 1999. godine donosi ODLUKU o d o n o š e n j u Detaljnog p l a n a uređenja dijela ulice Ksajpa u Šenkovcu I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Članak 1. Ovom odlukom nja dijela ulice Ksajpa u Šenkovcu (u daljn em tekstu: Detaljni plan). Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namje na površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgraddrugi elementi r | stambenog naše
Članak 2. Novoplanirani dio ulice Ksajpa u šenkovcu prema ovom Detaljnom planu smješten je sjeverno od prilazne ceste za Ksajpu, istočno od raskrižja prema ralnog kanala. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Programom mj ćine Šenkovec, a granice obuhvata Detaljnog pla na prikazane su na kartografskim prikazima. Desni rub planiranog područja u trenutku do nošenja ove Odluke predstavlja granicu građevnog područja Ksajpe. Površina zahvata iznsi cea 2 ha. GLASNIK« Strana 247 II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA
Članak 3.
Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje, II. Odredbe za provođenje. Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija — podloga za izradu plana, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, %i 4. Plan komunalne infrastrukture — planirana vodovodna i plinska mreža, 5. Plan komunalne infrastrukture planira na mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža, 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zašti te površina, 7. Uvjeti gradnje. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
Članak 4. Namj skom namj ime le definirana nam formirani izgradnje građevina u funkciji stambenog naselja (oznake S, Ml i M2), površina novog uličnog koridora (oznaka PR), površine namijenjene izvedbi pješačkih sta za (označene su linijski), zelene površine (oznake Z i linijske oznake za zeleni pojas unutar uličnog koridora).
Članak 5. Površine u funkciji stambenog naselja razlikuju se za postojeći dio naselja i planirani dio naselja. Postojeći dio naselja obuhvaća prostor formi ranih i izgrađenih građevnih čestica unutar obuhvata ovog Detaljnog plana. * - Namjena građevnih čestica unutar postojećeg dijela naselja je u skladu sa zatečenim stanjem V • mješovita stambena (oznaka M2) mo • • H će namjene građevnih čestica: L stambenu namjenu (oznaka S), mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml).
Članak 6.
Članak 6. Jedinica namjene u funkciji stambenog naselja , r je građevna čestica. Strana 248 »SLUŽBENI Namjena građevne čestice utvrđuje se kao osnovna ili pretežita, u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene.
Članak 7. Stambena namjena (S) orno devine prvenstveno namijenje stanovanju, uz mogućnost da se u njoj obavljaju i kompatibilne poslovne djelatnosti za koje je posebnim propisima utvrđeno da se mo Mi pretežito stambena namj (Ml) orno stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne grastambene ^ isključivo poslovnoj namjeni. Vrsta djelatnosti ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambenog susjedstva. Mješovita, pretežito stambena namjena (M2) omogućava gradnju gospodarskih građevina i korištenje dijela građevne čestice u funkciji poljoprivrednog gazdinstva za vlastite potrebe.
Članak 8.
Članak 8. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava izgradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 9. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica \ Članak 10. r • Građevne čestice novoplaniranog uličnog poteza formiraju se prema kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zašti- V * te površina. Svakoj pojedinoj novoplaniranoj građevnoj čestici u tom je kartografskom prikazu: -. .. r dodijeljena numerička oznaka — broj građevne čestice, • M m j L određena okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima, određen koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice ovisno o pripadajućoj namjeni. GLASNIK« Broj 3
Članak 11.
Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ±8% planirane površine.
Članak 12. r Minimalna širina građevne čestice u novoplaniranom dijelu područj a obuhvata plana j e 18,00 m, a njena minimalna duljina je 30,00 m. U postojećem dijelu naselja građevnim česticama je dodijeljena oznaka p i pripadajuća oznaka (pl p5). U postojećem dijelu naselja moguće je neovisno od postojeće parcelacije formirati nove građevne čestice. Novim građevnim česticama se u tom slučaju smatraju i one na kojima postoje izgrađene građevine, a kojima se ovim zahvatom korigiraju međe. Uvjet za formiranje novih građevnih čestica je direktan izlaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na infrastrukturnu mrežu. Veličina građevnih čestica koje se mogu formirati kao nove određuje se: za izgradnju prizemnih građevina najm širine i 25.UU m ma m sirme i 30.00 m
Članak 13.
Članak 13. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 15.
Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) s o namjeni građevne c ;rafskom prikazu br. 2 Detaljna namj površina i iznosi: za stambenu namjenu (oznaka S) k i g < = 0,30, za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M2) kig 0,35, kig 0,30, za zelene površine (oznaka Z) kig 0,20. Broj 3 »SLUŽBENI
Članak 16. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 17.
Članak 17. - - - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i iznosi: za stambenu namjenu (oznaka S) kis - 0,90, za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M2) kis 1,00, za zelene površine (oznaka Z) kis 0,20. 2.2. Veličina i površina građevina
Članak 18. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana ovisi o namjeni građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: — ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina (V) i maksimalno dozvoljeni broj etaža građevina (E).
Članak 19.
Članak 19. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (bruto) površina iznosi: za stambenu namjenu (oznaka S) maksimalno 90% površine građevne čestice, za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M2) maksimalno 100% površine građevne čestice, za zelene površine (oznaka Z) maksimalno 20% površine građevne čestice.
Članak 20. Maksimalno dozvoljena visina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. r
Članak 21.
Članak 21. U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra sav nadkriveni korisni prostor, uključujući nadkrivene terase, podrume i uređena potkrovlja. L Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE 4- KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog te rena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. GLASNIK« Strana 249 2.3. Namjena građevina L
Članak 22.
Članak 22. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom svake pojedine građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. svim građevnim česticama u funkciii stambenog naselja, mo uz građevine osnovne namjene, graditi prateće i pomoćne što su garaže, spremišta i druge sli 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 23. Smještaj građevina na građevnoj čestici uz novoplaniranu ulicu i za postojeće građevne čestice mješovite, pretežno stambene namjene (oznaka Ml) određen je kartografskim prikazom br. 7. Uvjeti gradnje. Tim prikazom je za svaku od navedenih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog pla na je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine.