Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 236
Članak 61.
Članak 61. U financijskom planu Zajednice može se izdvojiti dio prihoda kao neraspoređena sredstva (tekuća rezerva) koja se koristi tijekom godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene poslove i zadatke koji se financiraju iz financijskog plana Zajednice. Sredstvima tekuće rezerve raspolaže Turističko vijeće.
Članak 62. Sredstva Zajednice vode se na jedinstvenom V • ziroracunu.
Članak 63. Višak prihoda nad rashodima Zajednice koristi se u svrhu promicanja i unapređenja turističkog područja Zajednice.
Članak 64.
Članak 64. imovinom Zajednice s pozornošću urednog i savjesnog go spodarstvenika./ Za nabavu i otuđenje nekretnina Turističko vimora tome odlučuje većinom sova svih članova Skupštine Zajednice. IX. JAVNOST RADA ZAJEDNICE r
Članak 65. * < Javnost rada Zajednice osigurava se i ostvaruje dostavom pisanih materijala i putem sjedt> Broj 3 »SLUŽBENI putem informativnih centara, objavom Zajednice odnosno putem sreds nog priopćavanja ili na drugi prikladni način.
Članak 66. Predsjednik Zajednice odgovoran je za redovito, potpuno i po obliku i sadržaju pristupačno informiranje javnosti o radu Zajednice. X. POSLOVNA TAJNA
Članak 67.
Članak 67. Poslovnu tajnu Zajednice čine isprave i podaci čije bi objavljivanje neovlaštenoj osobi bilo protivno poslovanju Zajednice i štetilo interesima i poslovnom ugledu Zajednice. Predsjednik Zajednice određuje koje isprave i podaci su poslovna tajna, kao i ostala pitanja u vezi s poslovnom tajnom. Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi članovi i zaposleni u Zajednici koji na bilo koji način sazna ju za ispravu ili podatak koji je utvrđen kao po slovna tajna. Povreda odredaba ovog Statuta koja se odnosi na poslovnu tajnu je teža povreda radne dužnosti. XI. ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA
Članak 68.
Članak 68. Zajednica obavlja poslove i ispunjava svoju zadaću na način koji osigurava zaštitu prirode i poboljšava kvalitete čovjekova okoliša sukladno propisima u Republici Hrvatskoj. Posebnu brigu Zajednica vodi o zaštiti i čuva nju kulturnih dobara. XII. PRESTANAK RADA ZAJEDNICE
Članak 69. Zajednica prestaje: 1. odlukom osnivača o prestanku Zajednice; 2. odlukom nadležnog upravog tijela o prestanku Zajednice. Odluka osnivača o prestanku postojanja Zajednice pravovaljana je ako je donesena dvotrećinskom većinom glasova svih članova Skupštine Zajednice. Nadležna upravna tijela donijet će odluku o prestanku Zajednice: ako Zajednica djeluje suprotno odredbama Zakona, ovog Statuta ili ukoliko ne ispunjava zadatke zbog kojih je osnovana; ako je od održavanja Skupštine Zajednice provremena od vremena nog člankom 24. štine Zajednice.
Članak 70.
Članak 70. Odlukom o prestanku postojanja Zajednice utvrdit će se podjela imovine Zajednice. Imovina GLASNIK« Strana 237 se dijeli razmjerno visini udjela članova u prihodima Zajednice. XIII. STATUT I DRUGI OPČI AKTI
Članak 71. Zajednica ima Statut i druge opće akte (pra vilnici, odluke, poslovnici). Opći akti Zajednice moraju biti u suglasnosti s odredbama Statuta. Statut mora biti u suglasnosti sa zakonom i drugim propisima. U slučaju nesuglasnosti općih akata sa Statutom primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Statuta. Ocjenu suglasnosti općih akata sa Statutom daje Skupština Zajednice. Kada utvrdi da opći akt nije u suglasnosti sa Statutom, Skupština Zajednice svojom odlukom ukida ili poništava taj akt odnosno njegove pojedine Jodredbe.
Članak 72.
Članak 72. Statut donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma, Skupština Zajednice dvotrećinskom većinom svih predstavnika u Skupštini Za jednice. Poslovnik o radu Skupštine donosi Skupština Zajednice na svojoj prvoj sjednici običnom većinom glasova. Ostale opće akte donosi Turističko vijeće Zajednice na prijedlog predsjednika Zajednice ili na osobnu inicijativu, a opće akte Turističkog ureda na prijedlog direktora Turističkog ureda.
Članak 73. Opći akti Turističkog ureda su: o ustrojstvu, o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, o radnim odnosima, disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih, o obračunu i isplati plaća, naknada plaća i ostala primanja, — drugi akti utvrđeni Statutom i odlukom Turističkog vijeća.
Članak 74.
Članak 74. Izmjene i dopune Statuta donose se u postupku i na način određen za donošenje Statuta. Pri jedlog za izmjene i dopune Statuta može podnijeti Turističko vijeće ili najmanje desetina članova Skupštine Zajednice. Prijedlog izmjena i do puna Statuta dostavlja se članovima Skupštine Zajednice radi davanja primjedbi i prijedloga. Primjedbe i prijedlozi dostavljaju se Turističkom vijeću u roku od osam dana od dana primitka. Nakon razmatranja primjedbi i prijedloga Turističko vijeće utvrđuje prijedlog izmjena i dopuna Statuta i upućuje ga Skupštini Zajednice na usvajanje.
Članak 75, Statut Zajednice objavljuje se u u »Službe nom glasniku Međimurske županije«. Opći akti Zajednice oglašavaju se na oglasnoj ploči Zajed- Strana 238 »SLUŽBENI nice, a opći akti Turističkog ureda na oglasnoj ploči Ureda. Opći akti Zajednice stupaju na snagu danom oalašavania. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 76.
Članak 76. Zajednica i Turistički ured Zajednice dužni su uskladiti svoj ustroj i druge opće akte u skladu s odredbama Zakona i ovog Statuta. OPĆINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Na temelju članka 46. točka 4. Zakona o proračunu (N.N. Republike Hrvatske br. 92/94.) i članka 12. Statuta Općine Šenkovec, Općinsko vijeće Šenkovec na svojoj 11. sjednici održanoj dana 26. 01. 1999. godine, donosi GODIŠNJI OBRAČUN P r o r a č u n a Općine Šenkovec za 1998. godinu
Članak 1. Oodišnji obračun Proračuna Općine Šenkovec za 1998. godinu sadrži Ukupni iznos ostvarenih prihoda 2.675.281,10 kuna, Red. br. NAZIV 1. Porez na dohodak Porez na dobit 3. Porez na promet nekretnina 4. Općinski porezi (tvrtka, rekl.) 5. Prihodi od poduzet, aktivnosti 6. Prihodi od kom. nak. i doprinosa 7. Prihodi po posebnim propisima 8. Prihodi od prodaje zemljišta UKUPNO PRIHODI 9. Izdaci za zaposlene 10. Izdaci za javnu rasvjetu 11. Izdaci za plin, struju, vodu 12. Izdaci za nakri. vijeć. i pogl. 13. Izdaci za oglase 14. Izdaci za sufinan. mrtvac. Lonatinec 15. Izdaci za održ. zgrade Općine 16. Izdaci za poljske puteve 17. Izdaci za uređenje prod, gradilišta GLASNIK« Broj 3
Članak 77.
Članak 77. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja na Skupštini Zajednice. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Franjo Makovec, y. r. ŠENKOVEC Ukupni iznos i ostvarenih rashoda 2.531.882,00 kuna, Ostvareni višak prihoda 143.399,10 kuna.
Članak 2. L Ostvareni višak prihoda upotrijebit će se za financiranje tekućih potreba Općine u 1999. godini.
Članak 3. Godišnji obračun proračuna za 1998. godinu Općine Šenkovec stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenom glasniku Međimurske žu panije«. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠENKOVEC Klasa: 021-05/99-01/03 PREDSJEDNIK Ur. broj: 2109/25-99-01 OPĆINSKOG VIJEĆA Šenkovec, 26. 01. 1999. Viktor Peras, V. r. Ostvareno Planirano Indeks 969.984,91 860.000,00 112,79 739.246.34 720.000,00 102,67 106.851,96 90.000,00 118,42 73,955,17 85.000,00 87,01 10.000,00 203.078.49 240.000,00 84,62 102.348,33 130.000,00 78,73 480.085,00 535.000,00 89,73 < 2.675.280,20 2.670.000,00 100,20 41.938,08 42.000,00 99,85 86.027.20 87.000,00 98,88 36.796,98 36,000,00 102,21 34.158,45 35.000,00 97,59 1.944,50 3.000,00 64,82 5.900,00 6.000,00 98,33 6.357,44 7.000,00 90,82 21.042,51 29.000,00 72,56 43,397,28 45.000,00 96,44 Broj 3 »SLUŽBENI t Red. br. NAZIV '18. Izdaci za proviziju ZAP-u 19. Izdaci za reprezentaciju 20. Izdaci za naknadu načelniku L 21. Izdaci za vođenje knjigovodstva 22. Izdaci za naknadu kom. djelat. 23. Izdaci za čišćenje snijega 24. Izdaci za nakn. ink. kom. naknade m 25. Izdaci za naknadu kom. redaru 26. Transfer Dječ. centru Čakovec 27. Transfer KUD-u i čitaonici MM 28. Transferi športskim klubovima 29. Transfer DVD Knezovec 30. Transfer Osnovnoj školi šenkovec 31. Transfer poljopriv. za nak. štete 32. Transfer za socijalne pomoći L 33. Isplata božićnice umirovljenicima 34. Transferi soc. udrugama 35. Stipendije 36. Transfer udruzi umirovljenika 37. Transfer županij. bolnici 38. Transfer MPC 39. Transferi polit, strankama 40. IzgradnjaIzgradnja dječjegdječjeg vrtićavrtića I.I. fazafaza 41. IzgradnjaIzgradnja dječjegdječjeg vrtićavrtića II.II. fazafaza 42. Izgradnja parkirališta 43. Izgradnja dječjeg igrališta 44. Izdaci za sakralne objekte 45. Opremanje kuhinje u Knezovcu 46. NabavaNabava telefaksatelefaksa 47. IzradaIzrada stalnihstalnih geod.geod. točakatočaka 48. Nadzor izgradnje dječjeg vrtića 49. Projekti — cesta Knezovec, obrt. zona w 50. Izgradnja plinovoda do Ksajpe A.
Članak 3.
51. Asfaltiranje ulica 52. Priključci na kanalizaciju M 53. Stalna pričuva UKUPNO IZDACI 2. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (NN RH br. 30/94. i 68/98.), članka 12. Statuta Općine Šenkovec i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine šenkovec, Općinsko vijeće na svojoj 13. sjednici od 11. svibnja 1999. godine donosi GLASNIK« Strana 239 * M Ostvareno Planirano Indeks - * 4.044,72 5.000,00 80,82 + 5.065,94 5.000,005.000,00 101,32 27.692,28 28.000,0028.000,00 98,90 11.505,95 12.000,00 95,88 7.980,00 10.000,00 79,80 4.177,28 20.000,00 20,89 8.799,38 10;000,00 87,99 6.593,68 9.000,00 73,26 461.373,65 460.000,00 100,29 30.000,00 30.000,00 100,00 51.730,00 52.000,00 99,48 w 14.000,00 14.000,00 100,00 3.000,00 3.000,00 100,00 1.545,44 2.000,00 77,27 26.401,52 30.000,00 88,01 7.200,00 11.000,0011.000,0011.000,0011.000,00 65,45 2.000,00 2.000,002.000,002.000,002.000,00 100,00 L 24.400,00 30.000,0030.000,0030.000,0030.000,00 81,33 3.000,00 3.000,003.000,003.000,003.000,00 100,00 18.000,00 18.000,00 100,00 60.000.00 * 5.700,00 6.000,00 95,00 876.281,09876.281,09 870.000,00870.000,00 100,72 300.000,00300.000,00 300.000,00300.000,00 100,00 35.071,3435.071,34 3 5.000,00 100,20 14.688,8014.688,80 14.000,00 104,92 15.000,00 44.000,00 34,09 15.941,11 16.000,00 99,63 3.249,643.249,64 4.000,00 81,24 35.663,1035.663,10 36.000,00 99,06 12.000,00 12.000,00 100,00 31.964,00 34.000,00 94,01 84.724,9784.724,97 85.000,0085.000,00 99,68 93.995,4493.995,44 94.000,0094.000,00 99,99 11.530,23 11.000,00 104,82 * \ L 5.000,00 2.531.882,00 2.670.000,00 94,83 ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog n as e l ja Dolec u Šenkovcu I. OPĆE ODREDBE L B
Članak 1.
Članak 1. Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambenog naselja Dolec u Šenkovcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan). Strana 240 »SLUŽBENI Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namje na površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora stambenog naselja.
Članak 2. Stambeno naselje Dolec prema ovm Detaljnom planu smješteno je zapadno od županijske ceste br. 2001 Čakovec Šenkovec Lopatinec granični prijelaz Banfi i južno od Ulice Josipa Bedekovića u Šenkovou. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Šenkovec, a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskim prikazima. stambeno iznosi cea 10 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA
Članak 3.
Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje, II. Odredbe za provođenje. Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija podloga za izradu plana, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, 4. Plan komunalne infrastrukture — planirana vodovodna, kanalizacijska i plinska mreža, 5. Plan komunalne infrastrukture — planirana mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža, 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zašti te površina, 7. Uvjeti gradnje. IIL ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
Članak 4. Namj skom prikazu br. 2. — Det; namj kojime je definirana namj površine za formiranje građevnih čestica i izgradnje građevina u funkciji stambenog naselja (oznake S, Ml, M2 i M3), površine za formiranje građevnih čestica i izgradnje objekata infrastrukture (oznaka IS), ulične koridore (oznaka PR s dodatnom numeričkom oznakom kategorije ulice (1—5), GLASNIK« Broj 3 površine namijenjene izvedbi pješačkih sta za i drugih pješačkih komunikacija (ozna čene su linijski), zelene površine (oznake Zl, Z2 i Z3 i linijske oznake za zeleni pojas unutar uličnih koridora).
Članak 5.
Članak 5. Površine u funkciji stambenog naselja razliku ju se za postojeći dio naselja i planirani dio na selja. Postojeći dio naselja obuhvaća prostor formi ranih i izgrađenih čestica južne strane Ulice J. Bedekovića, te svih novih građevnih čestica koje se mogu formirati u tom dijelu naselja prema odredbama ovog Detaljnog plana. Namjena građevnih čestica unutar postojećeg dijela naselja je u skladu sa zatečenim stanjem mješovita, pretežito stambena (oznaka M3). Planirani dio naselja razlikuje tri moguće na mjene građevnih čestica i to: stambenu namjenu (oznaka S). mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml), mješovitu, pretežito poslovnu namjenu (oz naka M2).
Članak 6.
Članak 6. Jedinica namjene -u funkciji stambenog naselja je građevna čestica. Namjena građevne čestice utvrđuje se kao osnovna ili pretežita, u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene.
Članak 7. Stambena namjena (S) orno • * devine namijenj stanovanju, uz mogućnost da se u njoj obavljaju i kompatibilne poslovne djelatnosti za koje je posel nim sima utvrđeno da se mo Mješovita, pretežito stambena namj ma (Ml) orno gradnju zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne građevine u sklopu stambene građevine koji će služiti isključivo poslovnoj namjeni. Vrsta djelatnosit ne smije bukom ili emisijama u ( žavati okolinu stambenog susjedstva. Mj pretežito poslovna namj (M2) omogućava gradnju građevine poslovne namjene, prvenstveno trgovine dnevne opskrbe, ali dozvoljava, kao prateću, stambenu namjenu unutar sa me građevine. Vrsta djelatnosti ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambenog susjedstva. Mješovita, pretežito stambena namjena (M3) omogućava gradnju gospodarskih građevina i korištenje dijela građevne čestice u funkciji poljoprivrednog gazdinstva za vlastite potrebe.
Članak 8.
Članak 8. Površine za izgradnju objekata infrastrukture (IS) namijenjene su izgradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafo-stanica, plinskih redukcijskih stanica i TK stanica. Broj 3 »SLUŽBENI Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava izgrandja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost, odnosno ukoliko to omogućava konfiguracija terena. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 9.
Članak 9. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: — veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 10. Građevne čestice novoplaniranog dijela stambenog naselja Dolec formiraju se prema kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Svakoj pojedinoj novoplaniranoj građevnoj čestici u tom je kartografskom prikazu: dodijeljena numerička oznaka — broj građevne čestice, određena okvirna planska veličina iskaza na kao površina u četvornim metrima, određen koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice ovisno o pripadajućoj namjeni.
Članak 11.
Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + 8% planirane površine.
Članak 12. Minimalna širina građevne čestice u planiranom dijelu naselja je 18,00 m, a njena minimalna duljina je 30,00 m. U postojećem dijelu naselja građevnim česticama dodijeljena je oznaka p i pripadajuća brojča na oznaka (pl pl3). U postojećem dijelu naselja moguće je neovisno od postojeće parcelacije formirati nove građevne čestice. Novim građevnim česticama se u tom slučaju smatraju i one na kojima postoje izgrađene građevine, a kojima se ovim zahvatom korigiraju međe. GLASNIK« Strana 241 Uvjet za formiranje novih građevnih čestica je direktan izlaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na infrastrukturnu mrežu. Veličina građevnih čestica koje se mogu formirati kao nove određuje se: a) za izgradnju na slobodnostojeći način: prizemnih najmanje 16,00 m m jednokatnih građevina najman j 18.00 m širine i 30.00 m b) za izgradnju na poluotvoreni način (dvojne): prizemnih građevina — najmanje 12,00 m širine i 25,00 m dužine, jednokatnih građevina naj manj e 14,00 m širine i 30,00 m dužine.
Članak 13.
Članak 13. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dvaju čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u namjenom formirati se njihove granice, svugdje gdje je to mo međama tica.
Članak 14. Dvije susjedne građevne čestice, određene ovim Detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način objedinjena građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ne gira, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta građevina se spajaju. Namj čestice formirane prema stavku 1. ovog članka određuje se objedinjavanjem namjene obaju građevnih čestica predviđenih Detalinim Dlanom.
Članak 15.
Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detalj na namjena V • površina i iznosi: za stambenu namjenu (oznaka S) kig •= 0,30 za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M3) kig < = 0,35 za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu (oznaka M2) kig 0,30 _ za zelene površine (oznaka Zl i Z2) kig < = 0,20. Strana 242 »SLUŽBENI
Članak 17.
Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) iz građene površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 18. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i iznosi: stambenu namjenu (oznaka S) k i s < - 1,20 za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M3) kis < 1,20 za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu (oznaka M2) kis < 1,00 za zelene površine (oznaka Zl i Z2) kis < = 0,20.
Članak 19.
Članak 19. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) nastale objedinjavanjem dvaju susjednih građevnih čestica predviđenih ovim Detaljnim planom iznosi k i g < = 0,40 i identičan je za sve namjene. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) nastale objedinjavanjem dvaju susjednih građevnih čestica predviđenih ovim Detaljnim planom iznosi kis < = 1,20 i identičan je za sve namjene. 2.2. Veličina i površina građevina
Članak 20. w Veličina i površina građevina koje se mogu raditi unutar stambenog naselja Dolec ovisi o namjeni građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina (V) i maksimalno dozvoljeni broj etaža građevi na (E).
Članak 21.
Članak 21. L Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža i svih izgrađenih L i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (bruto) površina iznosi: za stambenu namjenu (oznaka S) maksimal no 120% površine građevne čestice, za mješovitu, pretežito stambenu namjenu (oznaka Ml i M3) maksimalno 120% površi ne građevne čestice, za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu (oznaka M2) maksimalno 100% površine građevne čestice, za zelene površine (oznaka Zl i Z2) maksim. 20% površihe građevne čestice. članak 22. Iznimno od prethodnog članka, za sve građevne tiče nastale objedinjavanjem dvaju susjednih GLASNIK« Broj 3 građevnih čestica predviđenih ovim Detaljnim planom, bez obzira na namjenu iznosi 120% površine građevne čestice.
Članak 23.
Članak 23. _ - Maksimalno dozvoljena visina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Članak ,24. U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra sav nadkriveni korisni prostor, uključujući - * ume Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina za stambeno naselje Dolec iznosi 4 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POT t KROVLJE. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog te rena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2.3. Namjena građevina
Članak 25.
Članak 25. namj namjenom rafskom Denamjena površina i ovim provedbenim redbama. Na svim građevnim česticama u funkciji stambenog naselja, moguće je uz građevine osnovne namjene, graditi prateće i pomoćne građevine kao što su garaže, spremišta i druge slične građevine. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 26. m mi dio stambenog rafskim prikazom Uvjeti gradnje. Tim đevnih čestica određena je površina u n u t a r koje mo od linije regulacije i ostalih granica rađevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čes- \ prema avne prometne po vršine.
Članak 27.
Članak 27. 9 Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od linije regulacije. T ' Obavezni građevni pravac je u smislu ovo Detaljnog plana pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. Na građevnoj liniji nije dozvoljeno graditi po moćne i gospodarske građevine, osim garaža. Broj 3 »SLUŽBENI
Članak 28. Smještaj novih građevina na građevnim česticama u postojećem dijelu stambenog naselja Dolec određuje se prema sljedećim uvjetima: Minimalna m Minimalna na susjednoj građevnoj m Minimalna građevina od susjedne g m i u tom devina može imati otvore prema susjednoj građevnoj čestici. Izuzetno građevine se mogu jednom svojom stranom međi m uvjet da se na toj strani građevine ne izvode otvori. jednom stranom ju na susjednu građevinu na mednoj liniji građevnih čestica. Udaljenost ostalih dijelova dvojne građevine od susjednih međa je minimalno 4,00 m. Prateće i pomoćne građevine, osim garaža, trebaju se graditi minimalno 4,00 m iza linije pročelja građevine osnovne namjene. 2.5. Oblikovanje građevina
Članak 29.
Članak 29. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projekti rani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 30.
Članak 30. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvoreni se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili veličine 15 x 20 cm. 2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 31. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formira nje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom i uklanjanje postojećih građevina unutar granica građevne čestice ukoliko je ovim Detaljnim planom to predviđeno. GLASNIK« Strana 243
Članak 32.
Članak 32. Uvjet za uređenje građevne čestice je formira nje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti. Način, odnosno, smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. — Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Ako je za pojedinu građevnu česticu ovim Detaljnim planom predviđen priključak na više prometnih koridora, za uređenje te građevne čestice dovoljno je da je formiran barem jedan prometni * koridor na kojeg je planom predviđeno njeno priključenje.
Članak 33.
Članak 33. Za građevnu česticu br. 29. određuje se privremeni prometni priključak na Ulicu J. Bedekovića, do momenta uređenja prometnog koridora PR3. Privremeni prometni priključak određuje se formiranjem kolnog pristupa širine minimalno 3,00 m po susjednoj građevnoj čestici. Nakon uređenja prometnog koridora PR3 privremeni priključak se ukida.
Članak 34. Na građevnim česticama isključivo postojećeg dijela naselja, ukoliko one ovim Detaljnim planom dobivaju izlaz na dvije prometnice, mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene. Svaka od tih građevina priključuje se na jedan od dva prometna koridora. Do momenta formiranja drugog prometnog koridora, na ovim česticama može se formirati privremeni pristup drugoj građevini osnovne namje ne na postojeći prometni koridor. Nakon uređenja drugog prometnog koridora privremeni pristup se ukida.