Odluka o usvajanju Izvješća o stanju u prostoru

4. Temeljem članka 30. Statuta Grada Mursko Središće (»Službeni glasnik Međimurske županije« r broj 5/97.), Gradsko vijeće Grada MurskoSredišće na 18. sjednici održanoj dana 04. 03. 1999. godine, donosi ODLUKU o usvajanju Izvješća o stanju u prostoru Točka 1. Gradsko vijeće Grada Mursko Središće usvaja Izvješće o stanju u prostoru. Točka 2. Izvješće o stanju u prostoru priloženo je uz ovu Odluku. Točka 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od da V na objave u »Službenom glasniku Međimurske ZU * * panije«. GRADSKO VIJEČE MURSKO SREDIŠĆE Klasa: 021-05/99-01/140 Ur. broj: 2109/11-99-01 Mursko Središće, 04. 03. 1999 PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEČA Nada Cesar, prof., v. r Temeljem članka 10. Zakona o prostornom uređenju (NN/RH br. 30/94. i 68/98.) i članka 30. Statuta Grada Mursko Središće (»Službeni glasnik Međimurske br. 5/97.), Gradsko vijeće Mursko Sre< 1999. godine usvaja IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU 1. OSNOVNA OBILJEŽJA Grad Mursko Središće smješten je u sjevernom središnjem dijelu Međimurske županije, zau 2 zima površinu od cea 33,90 km i graniči sa susjednim općinama Vratišinec, Selnica, Sv. Martin na Muri i gradom Čakovcem. Sjeverna granica jedinice lokalne samouprave je državna granica koja dijelom prolazi kopnenim prostorom sjeverno od Mure, a dijelom samom rijekom, te prostor Republike Hrvatske dijeli od prostora Republike Slovenije. w Posljednjom izmjenom granica jedinice lokal ne samouprave izvršenom sredinom 1997. godine - r određeno je da u sastav Grada osim grada MurskoSredišće ulaze naselja Hlapičina, Peklenica, Križovec i štrukovec.

Dva izdvojena građevna područja tretiraju se sastavnim dijelovima naselja Mursko Središće, pod nazivima Ulica Brezje i Ulica Sitnice. GLASNIK« Broj 2 2. PREGLED VAŽEĆIH PROSTORNIH PLANOVA 2.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC Važeći dokument prostornog uređenja kojim je generalno reguliran način uređenja i korištenja prostora za izgradnju na prostoru Grada Mursko Središće je Prostorni plan (bivše) općine Čakovec (»SI. vjesnik općine Čakovec« br. 5/78.). Ovaj plan od političko-teritorijalnog ustrojava nja Međimurja kao Županije ima status Županijskog prostornog plana. U skladu s time nadležnost za izmjene i dopune sadržaja ovog plana ima Županijska skupština. 2.1.1. Granice građevnog područja Do donošenja Prostornog plana Grada Mursko Središće, Prostornim planom (bivše) općine Čakovec su kao osnova prostornog rasta naselja određene granice građevnog područja. Granice građevnog područja utvrđene su za sva naselja u sastavu Grada, kao i za izdvojena građevna pod ručja Ulicu Brezje i Ulicu Sitnice. Uređenje prostora za grad Mursko Središće riješeno je i detaljnije Planom uređenja manjeg naselja. dokument im Za njih je u okviru Prostornog plana općine izrađena karta granica građevnog područja u mjerilu 1:2000 s naznačenim površinama za javnu na mjenu. 2.2. PLAN UREĐENJA MANJEG NASELJA ^ MURSKO SREDIŠĆE 4 Dokument u rangu planova uređenja manjih naselja koji je na snazi za Grad Mursko Središće je Plan uređenja manjeg naselja Mursko Središće donesen 1983. godine (»SI. vjesnik općine Čakovec« br. 3/83.). Plan je izrađen za prostor cijelog na selja u mjerilu 1:2000.

Važenje plana ograničeno je na 23. 04, 1999. godine, kada plan prestaje važiti silom zakona. 2.3, PUP CENTRA MURSKO SREDIŠČE • J Za centralni dio Murskog Središća izrađen je provedbeni plan u mjerilu 1:500, kojim se detalj no razrađuje oblikovanje i namjena prostora centra Murskog Središća. Ovaj plan ističe sa 23. 04. 1999. godine. 3. KONCEPTUALNA OBILJEŽJA VAŽEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE I ANALIZA NJENE PROVEDENOSTI 3.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC r r Na snazi je Prostorni plan općine Čakovec, ko- # - * -. -a + - * * 1 _ . _ Ji Je dokument još 1978. godine. Teritorijalno gledano taj plan je Broj 2 »SLUŽBENI pokrio područje Međimurja koje se kao prostorno-geografska cjelina tada poklapalo s političkim ustrojem općine Čakovec. Ovaj plan je od tada mijenjan, odnosno dopunjavan u više navrata, ali uvijek zadržava osnovnu koncepciju. Ona počiva na ideji ravnomjernog demografskog, gospodarskog i kulturnog razvoja prostora Međimurja kroz hijerarhiju naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja. Definira granice građevnih područja unutar kojih je dozvoljena gradnja u skladu s gospodarskim mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture i na način da se čuvaju preostali neizgrađeni prostori između naselja. Posljednja izmjena ovog plana usvojena je nedavno, u rujnu 1998. godine na Županijskoj skupštini. Njome je prošireno građevno područje nizu naselja u Međimurju, pa između ostalih i naseljima Hlapičina i Peklenica koja su u sastavu Grada Mursko Središće.

PRIKAZ ODNOSA BROJA STANOVNIKA PO NASELJIMA 1991. GODINE ZA GRAD MURSKO SREDIŠĆE Naselje Broj sta Udio u novnika ukupnom 1991. stanovništvu Mursko Središće (uključuje i ulice Brezje i Sitnice) 3.331 50,23% Štrukovec 434 6,55% Hlapičina 832 12,55% Peklenica 1.284 19,36% Križovec 750 11,31% UKUPNO V 6.631 100,00% J Prema podacima Ureda za opću upravu Međimurske županije od 08. 02. 1999. godine, brojstanovnika po naseljima Grada Mursko Središće je r sljedeći: Mursko Središće 3.753 Štrukovec 457 Hlapičina 869 Peklenica 1.458 Križovec 747 UKUPNO 7.264 3.1.1. Mursko Središće Mursko Središće središnje je naselje jedinice lokalne samouprave i njeno sjedište. Godine 1997. Mursko Središće dobilo je status Grada. Prema podacima posljednjeg popisa stanovnika, 1991. godine u Murskom Središću živjelo je 3.331 stanovnika, uključujući izdvojena građevna područja Ulicu Sitnice i Ulicu Brezje. To čini cea 50% ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave. Prema kriterijima Prostornog plana (bivše) općine Čakovec, Mursko Središće je naselje II. stupnja centraliteta. Smješteno je na magistralnoj cesti M-12a i željezničkoj pruzi Čakovec — Lendava. i GLASNIK« Strana 87 promj privlačnosti Murskog Središća prema okolnom prostoru dogodila se upravo u posljednjih nekoliko godina, na kon uspostavljanja graničnog prijelaza prema Republici Sloveniji, a pogotovo nakon proglašenja Murskoe. Središća gradom. To se uočava i u pleodlukama samouprave V • • Mursko U proteklih dvadeset godina samo naselje je ireno i to najvećim dijelom na prema jugu. Proširenje se osim njom zauzimanjem rednih kapaciteta, prvenstveno pogona tekstilne i metalne industrije.

Povijesna gospodarska orijentacija čitavog areala koji gravitira Murskom Središću bazirala se na eksploataciji ugljena, a kasnije na bušotinama nafte i plina. Danas su rudnici zatvoreni, ali je kao povijesno-prostorna posljedica ostalo niz rudarskih ja ma koje predstavljaju areale lošeg terena, znatno nepovoljnijih karakteristika za izgradnju naselja nego što je to ostali okolni prostor. Razvojem drugih privrednih grana u samom Murskom Središću, ali i okolnim gradskim središtima, prvenstveno Lendavi i Čakovcu struktura stanovništva se u proteklih dvadeset godina promijenila preferirajući zanimanja iz sekundarnog privrednog sektora. Nakon uspostavljanja državne granice počela je slabiti do tada izražena orijentacija stanovništva na Sloveniju te se postepeno uspostavljaju novi odnosi u kojima Mursko Središće značajnije preuzima funkcije centralnog naselja gornjeg Me đimurja. Ovisno o koncepciji razvoja naselja koju će postaviti novi prostorni plan Međimurskežupanije te programima razvoja kakve će dati, sam Grad Mursko Središće može u sljedećih desetak godina proširiti prostor svog centralnog djelovanja na okolna naselja. Uz Mursko Središće, sa sjeverne strane rijeke Mure a u prostoru njenog nekadašnjeg korita, pod ručja su eksploatacije riječnog šljunka. Ovaj prostor, iako je sa sjeverne strane Mure, u sastavu je jedinice lokalne samouprave Mursko Središće. Područje eksploatacije šljunka ima bitnu vrijednost za Grad jer se prihodima od koncesija na eksploataciju ostvaruje značajan udio u proračunskim prihodima.

3.1.2. Štrukovec smješteno je u južnom 3kalne samouprave, uz hu cestovnu prometnicu prema Čakovcu. Od Murskog Središća udaljeno je cea 3,2 km. Godine 1991. u naselju je živjelo 434 stanovnika, što je cea 6,5% stanovništva jedinice lokalne samouprave. Štrukovec je po svom smještaju na cestovnom pravcu i izvan areala Mure ponešto drugačije naselje u odnosu na ostala u sastavu Grada. Prema demografskim pokazateljima ovo naselje stag nira, što se očituje u padu broja stanovnika. Sta- Strana 88 »SLUŽBENI novništvo je pretežno poljoprivredno, a ostatak je uglavnom orijentiran na rad izvan mjesta sta- _h novanja, U Štrukovcu postoji crkva, koja radi svog smještaja na povišenom dijelu sela u samom njegovom središtu dominira slikom naselja i okolice. U Štrukovcu smješten je i objekt »majur«, koji je kulturni spomenik treće kategorije. Dosadašnji prostorni razvoj naselja poštivao je prirodnu sredinu koju definira njegov topografski smještaj. Sa stanovišta oblikovanja Štrukovec ima određenog sebi svojstvenog idiličnog šarma, međutim mali broj stanovnika ukupnim prihodima teško može razvijati naselje, štrukovec od komunalne infrastrukture ima vodovodnu i plinsku mrežu, NN električnu mrežu i telefonsku mrežu. 3.1.3. Hlapičina r Naselje Hlapičina -smješteno je zapadno od Murskog Središća, od kojeg je udaljeno cea i,3 km. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine Hlapičina je imala 832 stanovnika, odnosno 12,5% ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave. L U Hlapičini je uspostavljena područna škola i crkva.

r r L Prostornim planom Hlapičini su određene granice građevnog područja te definirane lokacije i površine za javnu namjenu. L a Posljednjom izmjenom PP-a od rujna ove godine naselju je u jednom dijelu odobreno prosi- \ r _^^ renje granice građevnog područja za cea 1,60 ha. Hlapičina od komunalne infrastrukture ima mrežu, NN električnu mrežu mrežu Maselie također ima i vlastiti mrežu 3.1.4. Peklenica M Peklenica je drugo naselje po veličini i broju stanovnika u sastavu Grada. Godine 1991. u Peklenici je živjelo 1284 žitelja, što je 19,36% stanovništva Grada. Peklenica je smještena istočno od Murskog Sre- L1,7 km. Mursko PodtLiren. Naselje ima područnu osnovnu školu i pod ručno odjeljenje dječjeg vrtića. Nivo opremljenosti komunalnom infrastrukturom je zadovoljavajući. Naselje ima NN električnu mrežu, plinsku, vodovodnu i telefonsku mrežu. Topografski smještaj Peklenice osigurao je niz ambijentalnih vrijednosti koje pružaju mogućnosti za kvalitetno stanovanje. Naselje se razvija u podnožju dvaju brežuljaka, a kroz njegovo središte protiče potok koji također doprinosi ugođa ju centralnog dijela naselja. Naselje je nakon formiranja Međimurske županije uključeno u sastav općine Vratišinec, a 1997 se priključilo Murskom Središću, Obzirom na očekivani porast privlačnosti Murskog Središća, za očekivati je da će orijentacija Peklenice prema GLASNIK« Broj 2 središtu jedinice samouprave sti biti još izraženija. Posljednjom izmjenom Prostornog plana opći ne Čakovec odobreno je proširenje granica građevnog područja Peklenice na tri mjesta i to prvenstveno za privredne djelatnosti, a zatim i za stanovanje. Ukupna površina povećanja građevinskog područja iznosi cea 12,3 ha.

Uz samo naselje postoji postrojenje naftne bušotine koja se više ne koristi. Osim što više nema nikakvu namjenu ovaj prostor predstavlja potenr . cijalnu ekološku opasnost za naselje, zbog čega bi ga trebalo sanirati i dati mu odgovarajuću na- • mjenu. Kao i kod Murskog Središća, u prostoru nekadašnjeg korita rijeke Mure nalazišta su riječnog šljunka. Ovaj prostor je za sada određen kao istražno područje za potencijalnu eksploataciju, a pretpostavlja se da će s istom uskoro i početi. 3.1.5. Krizovec . • F Križovec se nalazi istočnije od Peklenice, na cestovnom pravcu Mürsko Središće — Podturen. Od Murskog Središća Križovec je udaljen cea 3,8 km. Popisom 1991. godine Križovec je brojio 750 stanovnika, što je 11,3% stanovništva jedinice lokalne samouprave. Križovec je jedino naselje koje se osim Murskog Središća svojim topografskim smještajem gradilo na način da se izrazito približilo rijeci Muri. Povišeni plato na kojem je naselje izgrađeno u smjeru rijeke naglo se spušta u prošireno područje riječnog pojasa. Nanosi šljunka ovdje se eksploatiraju na velikom prostoru iz među samog naselja i Mure, a također i sa sjeverne strane Mure, na teritoriju koji pripada prostoru Republike Hrvatske. Od komunalne infrastrukture naselje ima izgrađenu NN električnu mrežu, te plinsku i telefonsku mrežu. Naselje također ima i vlastitu vodovodnu rnrežu. 3.1.6. Brezje * L Ulica Brezje smještena je uz cestovnu i željezničku vezu Mursko Središće Vratišinec. To je izdvojeno građevno područje u sastavu Murskog Središća, udaljeno od samog grada cea 0,8 km.

Granice građevnog područja prikazane su uz kartu PUMN-a Mursko Središće. U popisu stanovništva iz 1991. godine broj stanovnika Ulice Brezje iskazan je u sastavu Murskog Središća. M Od komunalne infrastrukture Brezie ima NN mrežu mrežu. 31.7. Sitnice h r Ulicu Sitnice čini 15 stambenih parcela. To je . izdvojeno građevinsko područje Murskog Središća vezano na glavni prometni pravac prema Čakovcu. Od Murskog Središća ulica Sitnice udaljena je cea 1.0 km. Broj 2 »SLUŽBENI Neposredno uz ovu ulicu, koja pripada Gradu Mursko Središće, izgrađeno je romsko naselje, ko je prema definiranim granicama jedinica lokalne samouprave pripada Općini Selnica. Broj stanovnika ulice Sitnice je prema popisu iz 1991. godine iskazan u sastavu Murskog Središća, uključujući i Rome u romskom naselju. Za Ulicu Sitnice je također određena granica građevnog područja. Ona je prikazana uz kartu namjene površina PUMN-ä Mursko Središće. Za romsko naselje granica građevnog područja nije nigdje prikazana. Iako romsko naselje ne ulazi u sastav jedinice lokalne samouprave Mursko Središće, smještaj, razvoj i način izgradnje ovog naselja bitno utječe na prostor Mursko Zato je potrebno inicirati rješavanje ema rom ijskom kako bi se zauzimanj om 3.1.8. Građenje izvan granica građevinskog područja Izvan granica građevnog područja Prostornim planom je definirana mogućnost gradnje prometinfrastrukturnih namij Mursko i rudnih naf- Mure Iako do sada nije bio slučaj da se na isti način prati izgradnja unutar i izvan granica građevnog područja, u budućnosti će biti posebno važno da se ova postrojenja, kao i postrojenja za obavljanje istražnih radova također vode kroz dokumente prostornog uređenja.

Činjenica da se ovakva postrojenja obično nalaze izvan granica građevnih područja, te da se takvim radovima mogu*vrlo brzo poremetiti cijeli ekosustavi, čini okoliš ovakvih postrojenja poseb no osjetljivim na gradnju i eksploataciju, pa je - nužno provesti sustavnu prostornu kontrolu takvih zahvata. 3.2. PLAN UREĐENJA MANJEG NASELJA MURSKO SREDIŠĆE Nadovezujući se na postavke Prostornog plana (bivše) općine Čakovec PUMN Mursko Središće detaljno rješava prostor naselja. Granice zahvata obuhvaćaju cijelo naselje, te dodatno nešto južni je smještena izdvojena naselja Brezje i dio Sit nica. * r PUMN-om je detaljno određena namjena površina unutar granica građevnog područja, izrađen plan parcelacije stambenih i javnih površina, te građevina infrastrukture. Osim stambenih zona bitno se izdvajaju dvije funkcionalne cjeline. To su zona centra s javnim sadržajima, pretežno uslužnog tipa, i monofunkcionalna privredna zona locirana uz željezničku prugu Čakovec Mursko Središće — Lendava. GLASNIK« Strana 89 Za zonu centralnih i javnih funkcija, smještenu u sjevernom dijelu naselja, i vezanom uz cestovni prijelaz preko Mure izrađen je i Provedbeni urbanistički plan, koji ovu zonu rješava detaljnije nego druge dijelove naselja. PUMN Murskog Središća, dobro je postavio koncept razvoja naselja, bazirajući se na indivi- -i L r dualnoj stambenoj izgradnji i odvojeno postavljenim radnim zonama. Granice građevnog područja ovog časa su predimenzionirane, što je posljedica privredne stagnacije i smanjenja mogućnosti iz gradnje kako u privrednom, tako i u stambenom sektoru. Ipak, koncepcija širenja naselja postavljena PUMN-om je odgovarajuća, tako da s e - u postojećem obliku može prakticirati na sljedeće dvadesetogodišnje razdoblje.

Vjerojatno će jaču transformaciju zahtijevati zona centralnih sadržaja i to radi više razloga. Osnovni je pretvaranje Murskog Središća u pograni čno gradsko naselje. Frekvencija prometa i broj različitih djelatnosti u samom gradu se povećava. Uslijed poprimanja niza gradskih funkcija MurskoSredišće će trebati prilagoditi veličinu i oblik centralne zone tim promjenama. Uslijed promjene ekonomskog sustava u daljnje će prostorno planiranje biti potrebno ugraditi i elemente vlasništva, koji su u prošlom sistemu bili zanemariva komponenta izgradnje naselja. • L Realizacija PUMN-a, čije vrijedne postavke će se trebati ugraditi u nove prostorne planove, ovisit će o spretnosti usklađivanja različitih interesa iz među kojih su i vlasnički odnosi nad zemljištem. 3.3. PUP Centar Murskog Središća -, Postojeći PUP Centar Mursko Središće proveden u jednom dijelu i to izgradnjom građevina s javnim trgovačkim i uslužnim funkcijama, uređenjem parka ispred kino-dvorane, izgradnjom autobusne postaje i tržnice, L Daljnja realizacija PUP-a dovedena je upita nje promjenama Murskog Središća nakon uspostave Hrvatske države i formiranjem potrebe za izgradnjom međudržavnog graničnog prijelaza. Ova funkcija koja zahtijeva veliku površinu, praktično je poremetila dotadašnje funkcioniranje centra naselja jer je gotovo sve podredila sebi. Posebno se to odrazilo na povećani promet u centru. Osim protočnog prometa veliki problem predstavlja promet u mirovanju, nužno vezan uz funkciju graničnog prijelaza. Iz prometnog stanovišta posebno je opasna mala udaljenost prijelaza glavnom gradskom raskrižju, koje je često nefunkcionalna barijera koloni vozila koja čekaju na graničnu kontrolu.

Ovaj problem u budućnosti će se morati riješiti pomicanjem graničnog prijelaza iz centra na selja, po mogućnosti na drugu obalu Mure, kako bi se izbjegla ova preopterećenost centra takvom specifičnom funkcijom. Osim ovih bitnih funkcionalnih zahtjeva koji utječu na djelomičnu neprovedivost postojećeg PUP-a Centar, on nije u dovoljnoj mjeri iskori- Strana 90 »SLUŽBENI stio orijentaciju naselja na Muru, što se očitava kao vrijednost prostora grada. 4. NEDOSTACI I DALJNJA PRIMJENA POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I SMJERNICE ZA DALJNJE PROSTORNO UREĐENJE 4.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC GRANICE GRAĐEVNOG PODRUČJA Prostorni plan (bivše) općine Čakovec je do izrade novog Prostornog plana Međimurske županije preuzeo ulogu županijskog plana. Njime su / za sada određene i granice građevnog područja pojedinih naselja. Granice naselja u sastavu Grada Mursko Središće će ovim planom ostati definirane sve do iz rade Prostornog plana Grada, koji je prema Zar konu o prostornom uređenju, jedinica lokalne samouprave dužna donijeti do kraja 2000. godine. Eventualne promjene granica građevnog područja prije donošenja Prostornog plana općine moguće su samo izmjenom Prostornog plana (bivše) općine Čakovec. Ova procedura je, u skladu sa stupnjem plana, u nadležnosti Županijske skupštine. U rujnu 1998, usvojena je izmjena granica građevnog područja pokrenuta na osnovu postavki Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije iz 1996. godine. Sljedeću korekciju granica građevnog područja najoperativnije je izvesti u sklopu redovitog postupka donošenja Prostornog plana Grada.

4.2. PUMN MURSKO SREDIŠĆE A. Izgradnja građevina prema ovom planu moguća je do svibnja 1999. godine, kada u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju (NN RH br. 30/94.) prestaje važiti. Osnova ovom tumačenju je članak 57. Zakona koji propisuje da se planovi prostornog uređenja doneseni temeljem starog Za kona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN RH br. 54/80.) mogu koristiti najduže 5 godina od stupanja na snagu trenutno važećeg Zakona, nakon kojeg roka prestaju važiti. Koncepcija prostornog planiranja postavljena važećim Zakonom ne poznaje kategoriju plana uređenja manjeg naselja. Smjernice za uređenje naselja, posebice detaljno uređenje i parcelaciju radit će se, u skladu s postojećim Zakonom, urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje prvenstveno karakterizira znatno manji obuhvat. U pravilu će se tako rješavati dijelovi naselja koji čine logične cjeline pogodne za realizaciju u vremenskih ein ra odnose se na zone koje PUMN nije posebno detaljno riješio. PUMN Murskog Središća ostat će u svom grafičkom obliku podloga koju će se i dalje koristiti kao dio prostornog plana Županije — granice graruci PUMN nije potrebno mijenj GLASNIK« Broj 2 ti, već je prostorne probleme uputno riješiti izradom planova prema novom Zakonu. Mursko Središće, iako Grad i središte jedinice lokalne samouprave, nema obvezu izrade generalnog urbanističkog plana, jer je takav dokument obvezatan samo za gradove iznad 15.000 stanovnika. Za planiranje prostora na nivou koji je precizniji od prostornog plana Zakon za takve tipove naselja predviđa izradu Urbanističkog pla na. Vremenom će Mursko Središće sigurno imati potrebu izrade ovakvog dokumenta za cijelo na selje. Njime će se moći precizno regulirati odnosi između različitih funkcija koje treba zadovoljiti prostor grada. Za sada je prioritetnije da se iz radi prostorni plan jedinice lokalne samouprave koji će biti bazični prostorni plan za izgradnju svih naselja u sastavu Grada.

4.3. PUP CENTAR MURSKO SREDIŠĆE POP Centar također prestaje važiti s 23. trav njem 1999. godine. Obzirom na njegovu djelomičnu neprovedivost radi novih funkcija naselja s ovim razdobljem njegova praktična uloga je i za vršila, te ga ni nema potrebe mijenjati. Realizirane dijelove ovog plana, kao i dobra predložena, a nerealizirana rješenja, mogu se koristiti kao podloga za koncepciju daljnjeg prostornog razvoja Murskog Središća i izradu novih planova. Mursko Središće, obzirom na kompleksnost funkcija ovog prostora, treba posebnu pažnju posvetiti daljnjem urbanističkom razvoju svog • J centra. Osim rješavanja odnosa funkcija koje se isprepliću u središtu, posebna pažnja se treba posvetiti oblikovanju mjesta prema rijeci Muri. To osim ambijentalnih prednosti u korištenju gra da, treba iskoristiti za oblikovanje simboličnog ulaza u državu, što je također-jedan od detalja u stvaranju Cjelokupnog imagea Republike Hrvatske. 5, PROMJENE SUSTAVA PROSTORNOG PLANIRANJA Zadnjih nekoliko godina, ponajprije kao posljedica promjene društveno-političkog sustava, značajno su se promijenili uvjeti korištenja prostora. To je uzrokovalo i potrebu za revizijom sustava planiranja. Prostor Grada Mursko Središće se u proteklim razdobljima pravilno razvijao u skladu s planskim dokLimentima, prije svega Prostornim planom (bivše) općine Čakovec, koji je obuhvatio čitavo Međimurje. Osnovnu koncepciju ovog plana, a to je ravnomjerni demografski, gospodarski i kulturni razvoj, zasnovan na hijerarhiji naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog inter aktivnog djelovanja i dalje treba poštivati u reviziji planske dokumentacije, odnosno izradi nove.

Novi političko-teritorijalni ustroj omogućava, da ukoliko će se poštivati navedeni osnovni principi, stanovništvo Grada može samo definirati razvojne prioritete i time doprinjeti povećanju kvaliteteživota na svom prostoru. Broj 2 »SLUŽBENI 6. ZAVRŠNE ODREDBE U skladu s člankom 11a. Zakona, jedinica lokalne samouprave obvezatna je dostaviti Izvješće stanja u prostoru Ministarstvu za prostorno uređenje, graditeljstvo i stanovanje, Uredu za prostornouređenje i Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije u roku 15 dana od objave u »Službenom glasniku Međimurske županije«. r Izvješće o stanju u prostoru Grada Mursko Središće stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Međimurske župa nije«. GRADSKO VIJEĆE MURSKO SREDIŠĆE Klasa: 021-05/99-01/140 Ur. br.: 2109/11-99-01 Mursko Središće, 04. 03. 1999. PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Nada Cesar, prof., v. r