Arhiva › 1998. › SGMŽ 2

SGMŽGrad Prelog · KLASA 021-05/98-01/132

Poslovnik Gradskog vijeća Grada (Preloga

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 122

Članak 54.

Članak 54. r Dnevni red sjednice određuje se na početku sjednice. Predsjednik Vijeća stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda. Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Vijeća što su mu ih u rokovima i na način predviđen Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagatelji. Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je bio predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način predviđen Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu om ga ovlašteni predlagatelj podnese poslije sazivanja sjednice Vijeća.

Članak 55.

Članak 55. može na siedmci mi prijedlog dnevnog reda tako da se iz predloženog dnevnog reda pojedini predmeti ili točke izostave ili nadopune. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmeti izostave, a zatim da se dnevni red do puni novim prijedlogom. Nakon toga predsjednik Vijeća daje na prihvaćanje dnevni red u cjelosti. O prijedlogu dnevnog reda glasuje se »ZA« ili »PROTIV« većinom glasova nazočnih vijećnika.
Članak 56. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik. Predsjednika Vijeća, kad je odsutan ili spriječen zamjenjuje potpredsjednik. Ukoliko nije prisutan niti jedan potpredsjednik, sjednicom predsjedava dobno najstariji vijećnik.

Članak 57.

Članak 57. Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Vijeća potrebno je da je nazočna većina vijećnika. Nazočnost većine vijećnika se utvrđuje brojanjem ili prozivanjem vijećnika. Nazočnost se mora utvrditi: na početku sjednice, m da nije nazočan dovoljan broj vijećnika, naj manj Kad predsjednik utvrdi da postoji potreban broj nazočnih otvara sjednicu. Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika, odgađa sjednicu za određen dan i sat. Sjednicu će predsjednik prekinuti i odgoditi i ako se za njenog trajanja utvrdi da nema više potrebnog broja nazočnih vijećnika. GLASNIK« Broj 2 O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju i odsutni članovi.

Članak 58.

Članak 58. Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih uzroka Vijeće može odlučiti da sjednicu prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni vijećnici. O prekidu iz stavka 1. ovog članka odlučuje se bez rasprave.
Članak 59. Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika. Prijave za govor primaju se od trenutka otvaranja rasprave i u tijeku rasprave do njezina zaključivanja. Predsjednik Vijeća brine o održavanju reda na sjednici, te da govornik ne bude ometen ili spriječen u svom izlaganju. Govornik je dužan da se drži predmeta rasprave ili pojedine točke dnevnog reda i predsjednik ga može opomenuti da narušava red ili prekinuti.

Članak 60.

Članak 60. Rad na sjednici osigurava predsjednik Vijeća. Za ometanje rada na sjednici predsjednik Vijeća može vijećniku izreći stegovnu mjeru: opomenu s unošenjem u zapisnik, oduzimanje riječi,, udaljavanje sa sjednice Vijeća. Stegovne mjere konačne su nakon što ih je iz rekao predsjednik Vijeća.
Članak 61. Predsjednik Vijeća može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red, od nosno da se udalje svi slušatelji kada je red narušen. Osobe koje se za vrijeme sjednice u dvorani nalaze službeno, dužne su se pridržavati naloga predsjednika Vijeća u svezi s održavanjem reda.

Članak 62.

Članak 62. Pri utvrđivanju dnevnog reda usvaja se izvod iz zapisnika o radu s prethodne sjednice. Vijećnik ima pravo podnijeti primjedbe na iz vod iz zapisnika s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbi na izvod iz zapisnika odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene. Izvod iz zapisnika na koji nije bilo primjedbi odnosno zapisnik koji je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.
Članak 63. Prije prijelaza na dnevni red, vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijesti i davati prijedloge, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju. Vijećnik može postaviti najviše dva pitanja. Pitanja se postavljaju najduže u tijeku pola sata. Odgovor na postavljena pitanja, traženu obavijest ili prijedlog daju se u pravilu na istoj sjed- Broj 2 »SLUŽBENI može sjednici, dat će se na sijed sjednici usmeno ili pismeno.

Članak 64.

Članak 64. Po utvrđivanju dnevnog reda prelazi se na raspravu o dnevnom redu, redosljedöm utvrđenim u dnevnom redu. U tijeku sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih točaka, o čemu se odlučuje bez rasprave. Na početku rasprave o svakoj točci ili predmetu dnevnog reda u pravilu se daje usmeno obrazloženje. Predsjednik Vijeća bilježi redoslijed im raspravu i tim redoslijedom im dodjeljuje riječ.
Članak 65. Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku prije rasprave te u tijeku rasprave sve do njezinog zaključenja. Sudionik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta, a predsjednici klubova do deset minuta i to za govornicom. Predsjednik vijeća može odlučiti da pojedini sudionik u raspravi može govoriti i dulje. Sudionici u raspravi govore redosljedom kojim su se prijavili. L Sudionik u raspravi ima pravo samo jedanput na ispravak netočnog navoda, u trajanju najdulje od dvije minute, Predsjednik može dopustiti da i mimo reda govori predstavnik predlagatelja odnosno radnog tijela, ako ono nije istodobno i predlagatelj.

Članak 66.

Članak 66. pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika. moeu iznositi mi šljenja, tražiti objašnjenja te postavljati pitanja • ■ oženim riesemima Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika. s*
Članak 67. Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije donesen zaključak. O povučenom prijedlogu prestaje rasprava. Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.
Članak 68. Vijećnik koji želi riječ radi povrede ovog Po ima pravo govoriti odmah minuta. I jašnjenje em o prigovoru se odlučuje bez rasprave.

Članak 69.

Članak 69. O radu sjednice vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o vremenu i mjestu održavanja, broju nazočnih i imenima odsutnih vijećni \ GLASNIK« Strana 123 ka, dnevnom redu, tijeku rasprave i prijedlozima, odnosno amandmanima, te odlukama i rezultatima glasovanja. Sastavni dio zapisnika su i doneseni tekstovi odluka i drugih akata. O izradi zapisnika brine tajnik Grada. Zapisnik koji je prihvaćen u skladu s ovim Poslovnikom, potpisuje predsjednik Vijeća i tajnik. Izvornike zapisnika sjednica čuva tajnik. Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari i kada je s rasprave isključena javnost, o tome se vodi odvojeni zapisnik. VIII- POSTUPAK DONOŠENJA AKATA

Članak 70.

Članak 70. Gradsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, Proračun i druge opće i pojedinačne akte u skladu sa zakonom i Statutom i daje autentična tumačenja akata. Gradonačelnik je dužan u roku od 8 dana od dana donošenja dostaviti županu Statut odnosno opće akte koje donosi Vijeće. F
Članak 71, Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi od važnosti za građane, pravne osobe i udruženja građana, utvrđuju njihova prava i dužnosti te dru ga pitanja od općeg interesa za Grad, kad je to propisano zakonom ili Statutom.

Članak 72.

Članak 72. Zaključkom Vijeće utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. Vijeće na osnovi ocjene stanja može zaključci ma zauzimati stajališta, izražavati mišljenja i utvrđivati obveze Poglavarstva, upravnih odjela i drugih organa Vijeća u pogledu pripremanja akata za izvršavanje odluke ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihova djelokruga. Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge o temama koje su razmatrala donose i radna tijela Vijeća.

Članak 73.

Članak 73. Preporukom se ukazuje na podnesene pred stavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela Gradskog vijeća i predočuju prijedlozi za njihovo rješenje.
Članak 74. Gradsko vijeće donosi rješenja i zaključke ka N da U skladu s pravnim propisima rješava o pojedinačnim stvarima.
Članak 75. * Proračunom se utvrđuju prihodi i rashodi Grada. Proračun se donosi za računsku godinu, a ako se ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, uvodi se privremeno financiranje' najduže do 31. ožujka. Proračun se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana donošenja. Strana 124 »SLUŽBENI Odredbe koje se odnose na Proračun, odnose se i na rebalans Proračuna, ukoliko se isti donosi. Zaključni račun donosi Gradsko vijeće po is teku godine u skladu sa zakonskim propisima. Proračun i Zaključni račun donose se većinom glasova svih Vijećnika.

Članak 76.

Članak 76. % Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća. Akte radnih tijela Vijeća potpisuje predsjednik tijela koje je akt donijelo.
Članak 77. Postupak donošenja odluke pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik, radno tijelo, gradonačelnik i Poglavarstvo, ako Statutom nije određeno da pojedine prijedloge mogu podnijeti samo određeni predlagatelji. Inicijativu za donošenje odluka i drugih akata Vijeća mogu davati građani i pravne osobe te upravni odjeli.

Članak 78.

Članak 78. Gradsko vijeće može odlučiti da se prije pod nošenja prijedloga odluke provede prethodna rasprava o stanju u pojedinim područjima u svezi s pitanjima koja bi trebalo urediti odlukom. Prethodnu raspravu može se provesti i na sjednici Vijeća. Izvješće o rezultatima rasprave dostavlja se Vijeću zajedno s prijedlogom odluke, ako rasprava pokaže da je donošenje odluke potrebno. Predlagatelj odluke dužan je razmotriti mišljenja i stajališta iz prethodne rasprave, te obrazložiti one koje nije usvojio. .,

Članak 79.

Članak 79. Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke podnosi se predsjedniku Vijeća. Predsjednik Vijeća upućuje primljeni nacrt od luke nadležnom radnom tijelu Vijeća. Prijedlog i nacrt iz stavka 1. ovog članka predsjednik Vijeća uputit će na mišljenje Poglavarstvu ako ono nije predlagatelj.
Članak 80. 0 prijedlogu za donošenje odluke Vijeće će raspraviti najkasnije u roku mjesec dana od podnošenja prijedloga predsjedniku Vijeća. Članak «1, Predlagatelj odluke, odnosno njegov predstav- . može na početku rasnrave nodniieti uvodno usmeno izlagar prijedloga. Predlagatelj ima nravo uzimati om m lozima za izmj i o izraženim mislienuma i primjedbama. GLASNIK« Broj 2 Predstavnik Poglavarstva može tražiti riječ ti jekom rasprave o odluci i onda kad Poglavarstvo nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj nadležnog radnog tijela i Odbora za Statut i Poslovnik.

Članak 82.

Članak 82. Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi odluka kada je to utvrđeno zakonom, odnosno odlukom Vijeća. ; Odlukom se određuje tijelo za provođenje i praćenje javne rasprave, način upoznavanja građana s prijedlogom i rok javne rasprave.
Članak 83. Javna rasprava održava se u roku utvrđenom zakonom. Kad o tome odlučuje Vijeće, javna rasprava održava se u roku koji nije kraći od 15 ni duži od 90 dana. Radno tijelo iz prethodnog članka dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke. r

Članak 84.

Članak 84. Radna tijela Vijeća raspravljaju o prijedlogu Statuta, Poslovnika i drugih odluka kad je to u njihovoj nadležnosti, odnosno kad to zatraži Vijeće. Radno tijčlo može dati primjedbe, prijedloge i mišljenja na tekst prijedloga kao i dati amandmane na tek: Ako o prijedlogu odluke raspravlja više radnih tijela, svoja mišljenja i prijedloge dostavljaju matičnom radnom tijelu, koje ih razmatra zajedno s prijedlogom odluke. Matično radno tijelo podnosi izvješće predsjedniku Vijeća i određuje izvjestitelja za sjednicu Vijeća.

Članak 85.

Članak 85. Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu i o prijedlogu i podnesenim amandamanima, odlučivanje o amandmanima te donošenje odluke. U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo za tražiti riječ radi davanja objašnjenja.
Članak 86. Prijedlog za izmjenu prijedloga odluke vijećnik može podnijeti na samoj sjednici tijekom rasprave u pismenom ili usmenom oblikti. Predlagatelj akta i Poglavarstvo mogu podnositi prijedloge za izmjenu sve do zaključenja rasprave. Ako većina nazočnih vijećnika to traži, podneseni prijedlozi za izmjenu, prema odredbama ovog članka, moraju se Limnoziti, te prije rasprave i odlučivanja o njima podijeliti vijećnicima.

Članak 87.

Članak 87. Ako su podneseni prijedlozi takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga odluke, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. Broj 2 »SLUŽBENI izmj će se ako to zatraži Poglavarstvo iz razloga navetome tko je predlagatelj.
Članak 88. 0 prijedlozima za izmjenu izjašnjavaju se predlagatelj i Poglavarstvo, neovisno o tome da li je Poglavarstvo predlagatelj odluke. Izjašnjavanje o prijedlozima za izmjenu u pravilu je usmeno i provodi se tijekom rasprave ne posredno prije glasovanja o pojedinim ili o svim podnesenim prijedlozima za izmjenu.

Članak 89.

Članak 89. Prijedlog za izmjenu koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom odluke i o njemu se odvojeno glasuje: ako ga je podnio predlagatelj odluke ili ako se predlagatelj odluke s njime suglasio. mom logu tom se prijedlogu za izmj Prije glasovanja o prijedlogu za izmjenu može se odlučiti da se rasprava prekine i prijedlog za izmjenu vrati predlagatelju radi utvrđivanja konačnog teksta odredaba koje se predlaže izmijeniti, te radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga odluke koie su u vezi s tim odredbama.

Članak 90.

Članak 90. Iznimno pojedini akti Vijeća mogu se donijeti po postupku drugačijem od redovnog postupka za donošenje akata, odnosno po hitnom postupku. M Vijeće donosi akte po postupku iz stavka 1. ovoga članka samo kad to zahtijevaju interesi obrane, razlozi elementarnih nepogoda i drugi osobito opravdani razlozi, odnosno slučajevi kad bi nedonošenje takvog akta moglo prouzročiti nepo pravljive štetne posljedice i poremećaje.
Članak 91. Prijedlog s obrazloženjem da se akt donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije do utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Uz prijedlog iz stavka 1. ovlašteni predlagatelji podnose i prijedlog akta, a ako je predlagatelj vijećnik, tada mora imati i pismenu podršku od još šest vijećnika. Ako predsjednik Vijeća u dnevni red nije unio prijedlog iz stavka 1. zato što je prijedlog podnesen na samoj sjednici, najprije se bez rasprave odlučuje o uvrštavanju prijedloga u dnevni red, i to na način utvrđen Poslovnikom a ako prijedlog bude prihvaćen, pristupa se ocjeni opravdanosti razloga za hitno postupanje odnosno odlučivanje o prijedlogu za hitan postupak. Ako prijedlog iz stavka 1. ovog članka nije ocijenjen opravdanim većinom glasova nazočnih vijećnika, prijedlog se skida s dnevnog reda, a akt za koji se predlagalo donošenje po hitnom postup- » GLASNIK« Strana 125 ku donosi na način predviđen za redovno donošenje akata Vijeća.

Članak 92.

Članak 92. Na predloženu odluku ili drugi akt koji se dohitnom Dostunku mo izmj ima za izmj primjenjuj nika koje se odnose na donošenje akata po redovnom
Članak 93. Gradsko vijeće može odlučiti kad je sjednici prisutna većina vijećnika, a odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika ako Statutom i ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Vijeće odlučuje nakon rasprave, ako nije određeno da se odlučuje bez rasprave. Vijeće može odlučiti da se o odluci glasuje taj no.
Članak 94. Glasovanje je na sjednici javno, osim ako Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje taj no, te u slučajevima određenim zakonom i drugim propisima. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku ili javnim prozivanjem vijećnika pojedinačno. Glasovanje dizanjem ruku proivodi se tako da predsjednik Vijeća najprije poziva vijećnike da se izjasne tko je »ZA« prijedlog, zatim tko je »PRO TIV« prijedloga, odnosno da li se tko »UZDRŽAO« od glasovanja.

Članak 95.

Članak 95. Tajno glasovanje provodi se glasačkim listići ma. Glasački listići iste su veličine, boje i oblika, numerirani te ovjereni pečatom Gradskog vijeća. Na glasačkom su listiću prezimena kandidata v navedena abecednim redom, a glasuje se tako da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata. Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »ZA«, »PROTIV« i »UZDRŽAN«. Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 96.

Članak 96. 9 Tajno glasovanje provodi se tako da predsjednik Vijeća proziva svakog pojedinog vijećnika koji redom pristupaju glasačkoj kutiji i u nju uba cuju glasački listić-
Članak 97. Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno. Nevažeći su: — nepopunjeni listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se Strana 126 »SLUŽBENI sa sigurnošću ne može utvrditi za koga ili za što je vijećnik glasovao, te listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.

Članak 98.

Članak 98. Nakon što su svi nazočni vijećnici glasovali u skladu s odredbama ovog Poslovnika, te nakon što predsjednik Vijeća objavi da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica. . Rezultate glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća uz nazočnost vijećnika na osnovi predanih glasačkih listića. Rezultate glasovanja predsjednik Vijeća objavljuje odmah. IX. JAVNOST RADA VIJEČA
Članak 99. Rad Vijeća i njegovih radnih tijela je javan. Vijeće o svom radu obavještava javnost putem javnih glasila i drugih sredstava javnog informiranja. Izvjestitelji sredstava informiranja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela. Predstavnicima sredstava informiranja dostavlja se poziv za sjednicu. Građani imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća, a način prisListvovanja određuje tajnik Grada. Tajnik može ograničiti broj građana koji prisustvuju sjednicama zbog prostora i održavanja reda.

Članak 100.

Članak 100. Radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti moefu r bena priopćenja. Konferenciju za sredstva javnog informiranja održava predsjednik Vijeća ili osoba koju on ovlasti, kad to odluči Vijeće ili predsjednik Vijeća. X. OBNAŠANJE STRUČNIH I DRUGIH POSLOVA ZA VIJEČE
Članak 101. Tajnik Grada dužan je osigurati obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih po slova za Vijeće, u skladu s Odlukom o ustrojstvu Gradske uprave i obvezama Ureda Grada.
Članak 102. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja odluke i drugog akta Vijeća mogu zatražiti ovlašteni predlagatelji odluke ili akta i ovlašteni organi ili organizacije utvrđene zakonom. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja odluke i akta Vijeća podnosi se predsjedniku Vijeća, a mora sadržavati naziv odluke ili akta, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to. Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog iz stavka 1. ovoga članka Odboru za Statut i Poslovnik, matičnom radnom tijelu i Poglavarstvu ako ono GLASNIK« Broj 2 nije podnositelj prijedloga, poradi ocjene osnova nosti prijedloga.

Članak 103.

Članak 103. Odbor za Statut i Poslovnik, pošto pribavi mišljenje nadležnih radnih tijela Vijeća i Poglavarstva, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje vje rodostojnoga tumačenja odluke ili drugog akta osnovan. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor iz stavka 1. utvrđuje prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja, koji sa svojim izvješćem podnosi Vijeću. Ako Odbor iz stavka 1. ocijeni da prijedlog ni je osnovan, o tome će obavijestiti Vijeće koje po vodom toga izvješća donosi odluku. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 104.

Članak 104. em privremenom poslovničkom Gradskog vijeća Grada Preloga (»Službeni glasnik Međimurske žunaniie« br. 3/97.V Izmj em i - \
Članak 105. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Grada, a objavit će se u »Službenom glasniku Međimurske županije«. GRADSKO VIJEČE GRADA PRELOGA Klasa: 021-05/98-01/220 Ur. broj: 2109/14-98-01 Prelog, 03. 02. 1998. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEČA Ljubomir Kolarek, dip!, vet., v. r F j Ovaj Poslovnik je objavljen na oglasnoj ploči snagu dana 12. 02. 1998. g. TAJNIK GRADA PRELOGA Miljenka Radović-Grgek, dipl. iur., v. r

Ostali akti u ovom izdanju (50)