Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strigova

27. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98., 61/100., 32/02. i 100/04.), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 8/01.), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350- 01/05-01/26, UR. BROJ: 2109-05-02-05-03 od 18. srpnja 2005.) i članka 25. Statuta Općine Štrigova ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 6/01.), Općinsko vijeće Općine Štrigova na 4. sjednici, održanoj 28. 10. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Štrigova 1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Štrigova (u daljnjem tekstu: PPUO), izrađen u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije.
Članak 2. PPUO Štrigova sastavni je dio ove Odluke i sadrži Tekstualni dio: I. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi promet, elektroopskrba, telekomunikacije, plinoopskrba 2a. Infrastrukturni sustavi - vodovod, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, odlaganje otpada 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Granice građevinskog područja naselja Štrigova 5. Granice građevinskog područja dijela naselja Železna Gora.

Članak 3.

Članak 3. Odredbe za provođenje objavljuju se u "Službenom glasniku Međimurske županije" u kojem se objavljuje *> i Odluka o donošenju PPUO Štrigova.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Štrigova.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠTRIGOVA KLASA: 021-05/05-03/4 UR.BROJ: 2109-18-05-01 Štrigova, 28. 10. 2005. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Stjepan Pozderec, v.r II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJE NE POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Štrigova određuje < namjenu površine kojom se utvrđuje: - racionalno gospodarenje zemljištem prvenstveno poljoprivrednim i šumskim - racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima prometne i komunalne infrastrukture - poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u.prostoru Broj 14 "SLUŽBENI - očuvanje i zaštita "osobito vrijednih predjela" Gornjeg Međimurja prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora

Članak 2.

Članak 2. Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 "Korištenje i namjena prostora", a sadrži: - građevinska područja naselj a, izdvojena građevinska područja - šume i šumsko zemljište - ostalo poljoprivredno tlo - vodene površine - građevine prometne Prostorni plan uređenja Općine Štrigova utvrđuje osnovne infrastrukturne sustave na prostoru Općine prikazane na Kartografskom prikazu broj 2 i 2a. Prostorni plan uređenja Općine Štrigova određuje uvjete korištenja i zaštite prostora od značaja za Općinu, prikazan na kartografskom prikazu br. 3. Prostorni plan uređenja Općine Štrigova utvrđuje građevinska područja naselja. Postojeće građevine od važnosti za Županiju - županijske ceste ŽC Z2001 županijska cesta GLASNIK" Stranica 1595

Članak 3.

Članak 3. Građevinska područja naselja određena su na kartografskim prikazima 4 i 5 u mjerilu 1:5000. Građevinsko područje naselja Štrigova i manji dijelovi naselja Leskovec i Grabrovnik na kartografskom prikazu br. 4, a građevinska područja za dijelove naselja Zelezna Gora na kartografskom prikazu br. 5. Sva preostala naselja Općine i ostali dijelovi ovih naselja sastoje se od niza izdvojenih građevinskih područja koja se sastoje od jedne ili više građevnih <t čestica s postojećim građevinama. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 4.

Članak 4. r Na prostoru Općine Štrigova nalaze se: Postojeće građevine od važnosti za Državu: - međudržavni granični cestovni prijelazi Banfi i Bukovje i granica R. SLO-Banfi-Strigova-Senkovec-(D209) J « ^ 2002 --. , W županijska cesta Z2001-Jalšovec-Z2003-GP Bukovje -Sv. Martin 2007 županijska cesta 2009 županijska cesta lokalne ceste LC 20004 lokalna cesta Z2001 -Strigova-Leskovec-L20005 Z2001 -Gornji Mihaljevec-Macinec-D208 Z2001-L20005 i Z2001 -Zelezna Gora-Z2004-Brezovec 20005 lokalna cesta 20006 lokalna cesta 20007 lokalna cesta 20009 lokalna cesta 20015 lokalna cesta 20046 lokalna cesta Planirane građevine od važnosti za Državu su: eksploatacijsko polje Vučkovec bušotina Vuč. 1 i Vuč. 3 Z2007-Stanetinec-Preseka-Macinec-Z2009 L20005-Martinuševec-Prhovec-L20005 L20004-Tupkovec-Gornja Dubrava Z2001 -Prekopa-Vugrišinec-Z2009 Ž2001 -Prekopa-Praporčan Z2007-Robadje - moguće trase za prijenos zemnog plina od bušotina do stanice za preradu plina i prekategorizacija županijske ceste Ž2001 (granica R. SLO-Banfi-Štrigova-Šenkovec-(D209)) u Planirana građevina od važnosti za Županiju - suha retencija na potoku Grkaveščak 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.

Članak 5. Građevinsko područje naselja je: državnu cestu DC A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) B) izdvojeno građevinsko područje s mogućim prostorima za razvoj Broj 14 Stranica 1596 "SLUŽBENI GLASNIK" Izdvojeno građevinsko područje je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica s postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojena građevinska područja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra, za dijelove naselja Štrigova, Leskovec, Grabrovnik i sva preostala naselja Općine. Mogući prostor za razvoj izdvojenih građevinskih područja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od postojeće izgrađene građevine, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.

Članak 6.

Članak 6. U postupku definiranja zone izgrađenog izdvojenog građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se da je zona izgradnje 100 m u dubinu građevne čestice od regulacijskog pravca ili 75 m od stambene građevine. Izuzetno, dubina izgradnja može biti i veća ako se gradnjom ne zadire u pojas zone mogućeg prostora za razvoj naselja.
Članak 7. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili vise katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselj a, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. na Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja 2 od 480 m , a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m, izuzetno može biti i manja kada se radi o interpolaciji, ali ne manja od 12 m. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki=0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni).
Članak 9. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m.

Članak 10.

Članak 10. Javnom prometnom površinom unutar granica građevinskog područja smatra se ulica, cesta ili put na kojoj postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju. Javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara s jednom trakom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno, i to: - na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, - u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod magistralne ceste 10 metara, - kod glavne i regionalne ceste 8 metara, - kod druge regionalne ceste 6 metara, - kod lokalne ceste 5 metara. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od M 2,75 metara. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 12.

Članak 12. Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenost, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i ■ nogostupa. ■ Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo sjedne strane.
Članak 13. Unutar zone mješovite pretežito stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice, i to: Broj 14 " SLUŽBENI - pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, uz uvjet daje građevni pravac na udaljenosti manjoj od 10 m od regulacijskog. Kada prostorni uvjeti diktiraju veću udaljenost građevnog pravca, određivanje stambenog pojasa mjeri se od utvrđenog građevnog pravca na toj čestici - izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti seže najviše do 100 m u dubinu čestice od regulacijskog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) - pojas gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja prostire se 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, tj. na udaljenosti 12 m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje - pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod kapaciteta navedenih u tablici u članku 48. ovih Odredbi, ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom 2 prelaze 90 m , prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 13.

2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA (ODREĐENI NA KARTOGRAFSKOM PRIKAZU 4.) I IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 14. U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju jedna građevina prateće namjene i pomoćne građevine. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. Građevine osnovne namjene su: - stambena građevina - stambeno - poslovna građevina - poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge) GLASNIK" Stranica 1597 Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana). Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. Poslovnom građevinom smatra se građevina s i namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti - obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i si.

Članak 14.

moguće je izvršiti prenamjenu namjene stambenu obrnuto
Članak 15. građevine osnovne namjene na istoj građe mogu se graditi građevine prateće namjene a) gospodarske građevine s mogućim nim utjecajem zraka * • požara b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene - s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) d) gospodarske građevine poljoprivredne namjene - bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i si.)

Članak 16.

Članak 16. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područja, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina - njihovim položajem u odnosu na regulacijski pravac i položajem na građevnoj čestici.

Članak 17.

Članak 17. Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti (£ Stranica 1598 SLUŽBENI smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacijskog pravca. Izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena i drugim prostornim elementima, građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacijskog pravca.

Članak 18.

Članak 18. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na da udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice. Građevinama, koje se izgrađuju na poluotvoreni način, smatraju se one građevine, koje su izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ali ne manjoj od 0,6 m. Građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.

Članak 19.

Članak 19. Međusobna udaljenost građevina osnovne i prateće namjene susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 6,0 m, a izuzetno u gusto izgrađenim strukturama može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m.
Članak 20. Gospodarske građevine prateće - poljoprivredne namjene - građevine bez izvora zagađenja moraju biti smještene na građevnoj čestici tako da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta. J * GLASNIK Broj 14
Članak 21. Kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.

Članak 22.

Članak 22. Položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene, tako obje cine skladnu arhitektonsku cjelinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.).
Članak 23. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. U izgrađenoj strukturi građevinskog područja visina vijenca građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno - poslovne) može iznositi najviše 5,8 m. Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. Visina vijenca građevine prateće namjene - gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. Visina vijenca gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m.

Članak 25.

Članak 25. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u Obrazloženju - 1.1.2.6. Kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine ne može biti viša od tradicijske. Visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m o d postojeće tradicijske. Broj 14 "SLUŽBENI
Članak 26. Planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima "osobito vrijednog predjela" Gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: - u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje - drvo, opeka, crijep - oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena - ne preporučuju se lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i si. - građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena - minimalna tlocrtna površina građevina osnovne namjene ne može biti manja od 80 m .

Članak 27.

Članak 27. Ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. Ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m, a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i si.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira s pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. Planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45°. U dijelovima naselja, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, a planirana građevina osnovne namjene - stambene ili stameno poslovne ima kosi krov, položaj i nagib krovnih ploha moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov se mora izvesti crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine Štrigova L
Članak 29. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Štrigova, gdje su smještene sve centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika. GLASNIK" Stranica 1599

Članak 30.

Članak 30. Prostor centra Štrigove ujedno je i središte Općine, a određuju ga sadržaji: Općinska uprava, župna crkva i prostor župnog dvora, banka, zdravstvene ustanove i ljekarna, društveni dom, državni arhiv, policijska postaja i stambeno poslovni objekti uz njih.
Članak 31. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja prostor centra dobio identitet. Površina javne namjene ispred višestambene građevine u centru Štrigove trebala bi postati javni mjesni trg. Oblikovanje, namjenu, sadržaje, potrebno je odrediti urbanističko-arhitektonskim rješenjem užeg prostora centra, a dimenzije i odnose površine tog javnog prostora odrediti primjereno načinu korištenju (javne manifestacije, okupljanja, odmor, svakodnevno . funkcioniranje, trgovanje i slično). Prostor je potrebno oplemeniti elementima javne plastike, visokim zelenilom, elementima urbane opreme i drugo.

Članak 32.

Članak 32. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, napose zbog ambijentalnih vrijednosti središnjeg prostora naselja, a koja se odnosi na: Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti uvjetima i mjerama određenim u člancima 121. i 122. u poglavlju 6. Mjere zaštite - Kulturna baština, s ciljem postizanja više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, napose zbog ambijentalnih vrijednosti središnjeg prostora naselja, a potrebno je udovoljiti i dodatnim uvjetima: - sklad volumena građevine - skladni odnos volumena građevine i volumena krova - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha - isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine Obvezuje se izrada DPU-a za prostor centa u granicama zone ambijentalno vrijednog prostora, za koji je potrebno izraditi konzervatorsku podlogu.

Članak 33.

Članak 33. Uređenjem središta Općine u Štrigovi, moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te 44 Stranica 1600 SLUŽBENI uređenje središnjeg trga naselja ispred višestambenih zgrada i pošte, na temelju urbanističko arhitektonskog rješenja. Clanak 34. Izgradnja novih građevina u zoni ambijentalno vrijednog prostora naselja Štrigova na središnjem trgu i prostoru radijusa 30 m od crkve nije moguća.
Članak 35. Na neizgrađenim građevinskim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima na koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i si.) na osnovu izrađenog DPU-a iz članka 32. Maksimalna katnost građevine osnovne namjene može iznositi P+2 (prizemlje + 2 kata), a visinu vijenca potrebno je uskladiti s građevinama s iste strane ulice s mogućim odstupanjem najviše 20%. U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. 2.2.13. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
Članak 37. Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka. Obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine iz prethodnog stavka može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove - Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Varaždina. GLASNIK" Broj 14

Članak 38.

Članak 38. Prostor središta Općine oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema sadržaju prethodno izrađenog projekta (navedenog u članku 31.) i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Takvo uređenje zahtijeva i prostor u okruženju društvenog doma i građevine državnog arhiva. Vraćanje doživljaja slike prostora uz crkvu sv. Magdalene potrebno je izvršiti rekonstrukcijom (ponovnom sadnjom) visokog zelenila - stabla bjelogorice (divlji kesten) kojim bi se otvorio pogled pročelje crkve i njezino okruženje. Ova rekonstrukcija trebala bi biti sastavni dio planiranog dokumenta za uređenje središta Strigove.

Članak 39.

Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i si. 2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU U MOGUĆIM PROSTORIMA ZA RAZVOJ UZ IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Članak 40. Izdvojena građevinska područja mogu se širiti na neizgrađene prostore prostore za razvoj uz zadovoljenje uvjeta o formiranju građevnih čestica navedenim u člancima 5., 6., 7. i 9. ovih odredbi. L Uz navedene uvjete planirani zahvat u prostoru može biti udaljen najviše 40 m od postojeće građevine s iste ili suprotne strane javnog puta.

Članak 41.

Članak 41. Uvjeti i prostorima za razvoj uz iRičja jednaki su onima poglavlju 2.2.1. ovih odredbi.
Članak 42. Ograničenja za formiranje građevnih čestica jednaka su onima u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.
Članak 43. U izdvojenim građevinskim područjima, na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka s građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivredne od građevinske namjene. Broj 14 t( SLUŽBENI Parcelacija zemljišta moguća je uz uvjet: - minimalna dubina građevne čestice mora iznositi 15 m, - preostali dio čestice poljoprivredne namjene mora činiti sa susjednim katastarskim česticama veću poljoprivrednu cjelinu (vinograda ili voćnjaka) na koju je mogući pristup. 2.2.3, PROSTORI IZUZETI OD IZGRADNJE