Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone iza groblja u Cirkovljanu

7. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni zakona o prostornom uređenju ("Narodne, novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 34. Statuta Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/04.), Gradsko vijeće Grada Preloga na 31. sjednici, održanoj 7. 4. 2005. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone iza groblja u Cirkovljanu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone iza groblja u Cirkovljanu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. \ 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi, od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se južno od državne ceste D 20, u zapadnom dijelu Cirkovljana. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 2,9 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: L Obrazloženje i u. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina H. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. "Detaljna namjena površina", kojime je definirana namjena površina za: - planirane građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/; -. groblje /oznaka G/; - zaštitno zelenilo uz groblje /oznaka Zl/; - površina parkirališta - za potrebe parkiranja uz groblje /oznaka P/ - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i Broj 4 "SLUŽBENI - zelene površine, te pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Namjena svake pojedine čestice određena je kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina".
Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M l / omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambenogospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljopr. i drugih velikih strojeva i si.), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično), - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka.

Članak 6.

3) Na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, ne može se graditi prateća građevina, već je sadržaje osnovne i prateće namjene potrebno objediniti u jednoj (osnovnoj) građevini. 4) mo čestici mješovite, pretežito stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar GLASNIK" Stranica 523 pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen 2 površine do 36,0 m i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - na česticama dovoljne dubine moguće je locirati jednu pomoćnu građevinu za uzgoj životinja, površine do 20,0 m2, uz uvjet da od linije regulacije bude udaljena naimanie 37,0 m, a od stambenih građevina na .mm cesticama najmanj m.

Članak 7.

Članak 7. i) Cestica groblja /oznaka G/ namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a osim toga dozvoljeno je uređenje prostora izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno grobna kuća (mrtvačnica) sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna plastika. 3) Na groblju se može izvršiti dogradnja postojeće mrtvačnice, u svrhu uređenja prostora kompatibilnih trgovačkih namjena u funkciji groblja (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 4) Pratećim građevinama na čestici groblja smatraju se poklonci, te javna sakralna plastika (raspela, pilovi i si.). 5) Na površinama namijenjenim za funkciju groblja ne mogu se graditi građevine niti postavljati uređaji komunalne ili telekomunikacijske infrastrukture (transformatorske stanice, telekomunikacijske stanice, bazne postaje mobilnih telekomunikacija, plinske redukcijske stanice, crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično).

Članak 8.

Članak 8. 1) Zaštitno zelenilo uz groblje /oznaka Zl/ namijenjeno je formiranju čestice i uređenju parka javnog režima korištenja. 2) Park je potrebno urediti sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se Broj 4 Stranica 524 "SLUŽBENI GLASNIK" postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena. 3) Park nije dozvoljeno ograđivati. 4) Unutar parka potrebno je: - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti lokacije za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom, - odrediti lokacije za postavu sakralne ili javne plastike (skulpture), fontane ili sličnog. 5) Unutar parka moguće je graditi jednu manju, prizemnu sakralnu građevinu - poklonac, bruto tlocrtne oovrsine do 30.0 m . 6) Unutar parka nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture trafostanice, telekomunikacijske stanice, i slično, osim plinskih redukcijskih stanica koje je moguće locirati na način da ne ometaju promet, te da su od javne, odnosno sakralne plastike udaljene najmanje 30,0 m.

Članak 9.

Članak 9. 1) Površina parkirališta - za potrebe parkiranja uz groblje /oznaka P/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju površine javnog parkirališta u funkciji groblja. 2) Unutar čestice nije dozvoljeno graditi građevine visokogradnje. 3) Parkiranje je potrebno organizirati na način da se sa ulice UK1 predvide jedan ulaz i jedan izlaz na česticu parkirališta.
Članak 10. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2 DETAUNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 11.

Članak 11. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, K-> - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i r - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 12. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/i koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/. V

Članak 13.

Članak 13. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u- skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 5% planirane površine.
Članak 14. i) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 15.

Članak 15. i) Dvije susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml / koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u ijskom smislu, tretira iedinstvenom građevnom česticom c . Broj 4 Stranica SLUŽBENI GLASNIK" 525 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. i) mo unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/

Članak 17.

Članak 17. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina" i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M l / kig <=0,40, - za česticu groblja /oznaka G/ kig <=0,05, uz uvjet da su koeficijentom obuhvaćene samo - postojeća mrtvačnica koja se može dograditi i javne sakralne građevine (poklonci), a ne i grobnice.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena V • površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M l / kis <=1,20, - za česticu groblja /oznaka G/ kis <=0,05, uz uvjet da su koeficijentom obuhvaćene samo - postojeća mrtvačnica koja se može dograditi i javne sakralne građevine (poklonci), a ne i grobnice.

Članak 19.

Članak 19. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena bruto površina planiranih građevina na građevnoj čestici a iskazuje se za gradnju koja je površinski ograničena, bez obzira na površinu čestice. 2) Ukupna (bruto) površina poklonca unutar čestice 2 groblja može iznositi do 30,0 m . 3) Ukupna (bruto) površina poklonca na površini zaštitnog zelenila uz groblje može iznositi do 2 30,0m .
Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/, Vosn=6,60m, - za česticu groblja /oznaka G/ Vosn=4,80m, uz uvjet da se kod dogradnje postojeće mrtvačnice visina vijenca dogradnje uskladi s visinom vijenca postojeće građevine, - za poklonac na čestici zaštitnog zelenila /oznaka Z l / Vosn=4,80m. 2) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 3) Grobnice se grade prema posebnom propisu za uređenje groblja.

Članak 21.

Članak 21. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina: - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE +1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE, - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / iznosi za pomoćne građevine najviše dvije (2) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE - na čestici groblja /oznaka G/ iznosi najviše jednu (1) etažu, i to PRIZEMLJE, - poklonci unutar obuhvata DPU-a mogu imati najviše jednu (1) etažu, i to PRIZEMLJE.

Članak 22.

Članak 22. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Broj 4 Stranica 526 "SLUŽBENI GLASNIK" 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: ' h - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. fi 2. "Detaljna namjena površina i definicijom osnovne građevine iz članaka 6. i 7. ovih odredbi.
Članak 24. i) Prateće građevine, kao zasebne građevine sa sekundarnom funkcijom na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / se ne mogu graditi, već je i osnovnu i prateću namjenu potrebno objediniti u jednoj građevini, odnosno jedinstvenom građevnom kompleksu. 2) Prateće građevine mogu se graditi na čestici groblja, a vrsta i namjena pratećih građevina određena je u članku 7. ovih odredbi.

Članak 25.

Članak 25. i) Pomoćne građevine mogu se graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, a namjena im je definirana člankom 6 ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 26. i) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7. - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine, kada se smještavaju u kompleksu s osnovnom građevinom ili iza osnovne građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Poklonac i sakralna plastika unutar groblja mogu se locirati bez posebnih ograničenja, uz uvjet da ne narušavaju tradicijski raster postojećih grobnih polja i staza. 4) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 27.

Članak 27. 1) Za čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određen je pojas izgradnje pomoćnih građevina.
Članak 28. i) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj 1 • • _- B hniji. Clanak 29. 1) Pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Pomoćne građevine za uzgoj životinja, u ukupnoj neto površini svih jedinica do 20,0 m po čestici, od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 37,0 m. 3) Bazeni, koji se grade kao dio uređenja okućnice, trebaju od prostora za stanovanje na susjednim građevnim česticama biti udaljeni najmanje 12,0 m. — 4) Najviše jedno tenis igralište može se graditi kao element uređenja okućnice, isključivo ukoliko se dvije planom predviđene čestice mješovite, pretežito stambene namjene objedine u jednu i ukoliko se tenis igralište od izgrađenih stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, odnosno od površine za razvoj stambenih građevina na neizgrađenim susjednim građevnim česticama, udalji najmanje 12,0 m.

Članak 30.

Članak 30. 1). Međusobna udaljenost građevina na istoj č,estici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. Broj 4 ü SLUŽBENI 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 31.

Članak 31. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 32. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 33.

Članak 33. i) Osnovna građevina na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba, ravni krov ili lučni krov. 2) Pripadajuće pomoćne građevine uz osnovnu građevinu na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 3) Atika iznad krovne konstrukcije, građevine ravnog krova može iznositi do 45,0 cm, pri čemu se visina vijenca građevina mjeri na spoj noj točki stropne ploče i atike uličnog pročelja.

Članak 34.

Članak 34. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. GLASNIK " S t r a n i c a 527
Članak 35. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2) Ako međi nom građevnom česticom, pomoćne trebaju biti oblikovane na način: - da je prema t susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 36.

Članak 36. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata iopremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 37. i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područj a asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.

Članak 38.

Članak 38. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i Broj 4 Stranica 528 "SLUŽBENI GLASNIK" telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 39. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi prozračnom, žičanom ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.

Članak 40.

Članak 40. 1) mješovite stambene namjene /oznake M l / potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkiralisnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAMJENA BROJ POTREBAN GRAĐEVINE MJESTA NA BROJ MJESTA 1. skladišta 1 zaposleni 0,45 PGM 2 2. uredski 100 m 2 PGM prostori korisnog prostora 2 3. trgovina, 100 m 4 PGM usluge, korisnog ugostiteljstvo prostora r 4. stambene 1 stan 1PGM građevine 3) Minimalni broj parkiralisnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini. 4) Na čestici groblja potrebno je osigurati pristup servisnom vozilu.

Članak 41.

Članak 41. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. 2) Cestica javnog parkirališta za potrebe groblja treba imati predviđena dva kolna priključka na ulicu UK1, odnosno jedan ulaz ijedan izlaz
Članak 42. i) Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 43.

Članak 43. i) Piometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa.
Članak 44. i) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika: - za UK1 s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m, a - za UK2 s minimalno 4,50 do maksimalno 5,00. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.

Članak 45.

Članak 45. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m, a pješačko-biciklističkih najmanje 2,50 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog V rješenja. Broj 4 "SLUŽBENI